čarter | Magazin More

Prošli kroz pandemijsku neveru

Pokušali smo, razgovarajući s nekoliko vlasnika brodova u charter managementu, saznati što ih je motiviralo da se upuste u takav posao i kako su poslovali prošle dvije godine

Čarter u Hrvatskoj s više od 4000 brodica i jahti za iznajmljivanje zajedno sa šezdesetak marina tvori kičmu hrvatskog nautičkog turizma. A njegov pokretač su ljudi koji kupe jedrilicu ili motorni brod i povjere ga nekoj čarter-tvrtki da ga iznajmljuje i vodi brigu o njemu. Ili, kako se to lijepo hrvatski kaže, daju ga u charter management. Motivi su im različiti, ali počesto kombinacija želje za posjedovanjem broda, plovidbom, racionalizacijom troškova ali i profitom na kraju.

Naravno, u flotama ima i brodova vlasnika koje zanima samo zarada ili vlastitih plovila čarter-kompanija. Iza svih njih su dvije zahtjevne godine. Pretprošle nas je zarobila pandemija COVID-a pa se sve do polovice lipnja nije moglo niti ploviti i čarter je pretrpio znatnu štetu. Prošla je bila znatno bolja, gotovo na razini uobičajenih. Pokušali smo, razgovarajući s nekoliko vlasnika brodova u charter managementu saznati što ih je motiviralo da se upuste u takav posao i kako su plovili kroz pandemijske nevere. A isto to smo upitali i one koji vode brigu o njihovim brodovima i imovini. (…) Više pročitajte u 265. broju Mora.

Priredilo: Uredništvo Mora
Snimke: Arhiva Mora i sugovornika

Čarter Novosti

Odlični rezultati nautičkog sektora

Podatci koje smo danas dobili iz Ministarstva Mora o plovidbi nautičara i čarteru plovila u Hrvatskoj potvrđuju naša saznanja iz prve ruke da svjedočimo iznimno uspješnoj nautičkoj sezoni. Znatno uspješnijoj nego li su se i najveći optimisti još početkom svibnja mogli nadati. U posljednjem, tridesettrećem tjednu, čarteraši su na svoja plovila ukrcali više od 26000 ljudi, tristotinjak više nego li rekordne 2019 godine. Imamo li na umu da su to učinili po boljim cijenama nego prije dvije godine i u okolnostima u kojima su flotu od 4600 smanjili za petstotinjak plovila taj je rezultat još i bolji. Inače, usporedimo li njihove brojke od početka godine pa sve do 17. kolovoza sa istim razdobljem 2019 godine (283.334 u odnosu na 391.422 gosta) ostvaren je rezultat od skoro 73% u odnosu na pred pandemijski rekord. Vrlo brojna su i dosadašnja uplovljavanja stranih nautičara vlastitim brodicama i jahtama. Ove je godine do 15. kolovoza ostvareno njihovih 44033 prvih prijava dolaska odnosno produženja boravka. To je 84% od 52231 koliko ih je bilo 2019 godine ali i 20,96% više od lanjskih 36402. Vrijedi istaći pri tomu da je najveći rast od čak 50,89% ostvaren kod prvih prijava jahti, dakle najvećih plovila kojima stranci dolaze kod nas što je svakako zanimljiv podatak koji govori o sve većem interesu za plovidbu u Hrvatskoj najpotentnijih nautičara. A kako je buking u čarteru za ostatak sezone odličan a nautičare koji plove svojim brodovima i tek imaju namjeru doploviti kod nas teško išta u tomu može spriječiti mogli bismo očekivati da ukupna plovidba iz sporta i razonode u Hrvatskoj ove godine dosegne i svih 90% one iz 2019 godine. To bi bio zaista izvrstan rezultat, potvrda otpornosti nautičkog sektora na sve izazove pandemije osobito prisjetimo li se ozbiljnih restrikcija kojima smo bili suočeni u doba uskršnjih blagdana kad uobičajeno započinje sezona plovidbe. Znademo li da se sve ove brojke prelijevaju u prihode naših marina, lučkih uprava, restorana i općenito svake vrste otočkog i priobalnog gospodarstva sva je prilika da kad berba završi prionemo promociji i boljoj organizaciji na moru za slijedeću sezonu jer naša konkurencija neće spavati.

Novosti

Najam plovila i dalje u porastu

Prošlog tjedna stiglo je 5900 čarteraša, 53% u usporedbi s 2019 godinom

Unatoč prilično nepovoljnim vremenskim prilikama na Jadranu se iz tjedna u tjedan sve više plovi. Na moru je priličan broj čarter plovila a nerijetko se mogu vidjeti i velike jahte. Da se ne radi samo o utisku nas koji i u ovo doba godine plovimo govore i podatci Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koji kazuju da se nastavlja rast broja nautičara na unajmljenim plovilima. Proteklog tjedna, 20. u godini, bilo ih je 5900. To je za gotovo tisuću više nego li tjedan ranije kad ih se ukrcalo 4950 ali i znatno manje nego li pretprošle 2019 godine kad ih je bilo 11100. No činjenica da smo proteklog tjedna ostvarili 53% dolazaka čarteraša u odnosu na predpandemijsku godinu ohrabruje i ulijeva nadu da se nautički turizam vraća na velika vrata. Pravi rast tek bi trebao uslijediti početkom lipnja kad pada blagdan Tijelova a nakon što nas je Njemačka uklonila s crvene liste može se očekivati i veći broj nautičara iz te zemlje. Istodobno raste i broj stranih plovila privatnih vlasnika koji su do sredine prošlog tjedna prijavili 5026 dolazaka ili produžetka boravka što je promjena na više od 127% prema prošloj godini.

Novosti

Solidan najam plovila u 19. tjednu

Čarter tvrtke nastavljaju s upola manjim iznajmljivanjem plovila u usporedbi s 2019. godinom

Podatci koje smo dobili za tekući, devetnaesti tjedan u godini, govore da se na moru u Hrvatskoj na iznajmljenim plovilima trenutno nalazi 4950 nautičara. To je odličan rezultat u usporedbi s prošlom godinom kad ih praktično nije niti bilo a ravnih 44% ukoliko tu brojku usporedimo sa 13000 nautičara koliko ih je plovilo u istom tjednu 2019 godine.

Isto tako, to je 850 nautičara manje nego li tjedan ranije kad je isplovilo 5800 nautičara. No, taj pad je uobičajen u drugom i trećem tjednu svibnja nakon kojeg obično slijedi značajniji rast najmova. Šefovi većih čarter kompanija očekuju da će se to, prema trenutnom bukingu, dogoditi i ovog svibnja. Svi se nadaju da će se rezultat popraviti i u odnosu na 2019 godinu i da bi moglo doći do značajnijeg rasta poslovanja.

Sve veća procijepljenost u Europi, sad već stalan pad zaraženih u zemljama iz kojih nam dolazi najveći broj nautičara, najava uvođenja covid putovnica i popuštanje mjera mogli bi biti dodatan impuls ostvarivanju dobre nautičke sezone. Očekuje se i veći dolazak nautičara na vlastitim plovilima u tranzitu ili onih koji ih vezuju u Hrvatskoj. To daje nagovijestiti i podatak da je broj prijava dolaska ili produženja boravka u prva četiri mjeseca i deset dana povećan za više nego li dvostruko. Sa 1586 na 4092 što daje stopu rasta od 158,1%.

Novosti

Na moru 5800 nautičara u čarteru

Da li je čarter ovog tjedna ostvario samo ili čak 49% najmova u usporedbi s 2019 godinom

Svakome tko se ovih dana zatekao na moru jasno je da je sezona plovidbe započela. Brodice i jahte s nautičarima sve su češće vezane na otočkim rivama a ima ih i po sidrištima i marinama u tranzitu. Koliko ih je točno u odnosu na posljednju ”normalnu” 2019 godinu teško je reći jer dio nautičara plovi vlastitim brodovima ali podatci za čarter su egzaktni. I s obzirom na još uvijek zabrinjavajuću epidemiološku situaciju u Hrvatskoj i dobrom dijelu Europe prilično ohrabrujući. Naime, u crew liste brodica za najam u 18 tjednu ove godine – dakle onom koji ističe u nedjelju – upisano je ukupno 5800 nautičara. 5000 stranih i 800 domaćih. To je ravno dvostruko više nego li ih je bilo tjedan ranije. Usporedimo li tu brojku sa 11700 nautičara koji su isplovili u 18 tjednu 2019 godine dolazimo do rezultata od 49%. Ta je brojka ohrabrujuća imaju li se u vidu i trendovi porasta ali i činjenica da je prije dvije godine praznik 1. maja padao u sredinu tjedna pa je bio pogodan za spajanje dok je ove godine bio u subotu. To je dobar nagovještaj da bi s većom procijepljenošću, uvođenjem Covid putovnica i suzbijanjem još uvijek plamteće pandemije u Hrvatskoj i Europi nautički turizam mogao biti prvi koji će započeti s ozbiljnim oporavkom i povratkom na pred pandemijsko poslovanje. Naravno, brojevi nautičara nisu jedini važni već i cijena po kojoj su brodovi iznajmljeni pa smo o tomu i predviđanjima za slijedećih nekoliko tjedana porazgovarali s nekolicinom vodećih hrvatskih čarteraša.

I oni uglavnom potvrđuju da trenutno ostvaruju otprilike polovicu najmova u usporedbi s 2019 godinom a eventualne razlike na dolje mogu nastati jer ove godine još nema team building regata, poput Kornati kupa kojeg početkom svibnja organizira Pitter, najveća čarter kompanija u Hrvatskoj. Marin Katičin, njen direktor kazao nam je da je trenutno na moru ravnih 60 od njihovih 214 jedrilica i katamarana pa i taj podatak pokazuje da se u čarteru ipak počelo ponešto događati. No, činjenica da isplovljava ispod trećine flote a da tvrtka mora biti u punom pogonu dugoročno nije održiva. Zato nade polaže u solidan buking koji se nastavlja do kraja svibnja i početkom lipnja kad očekuje da bi, ukoliko se zadrže povoljni epidemiološki trendovi, moglo doći do znatno bolje zauzetosti flote. Kad je o cijenama riječ i dalje su niže nego li bi trebale biti a to je zasluga manjih kompanija i velikih online platformi. U Pitteru to nastoje izbjegavati a najviše im na ruku ide činjenica da ove godine imaju trideset posve novih plovila kod kojih su i rabati najmanji. Zanimljivo je da u dosadašnjem tijeku predsezone Pitter, koji najviše radi na njemačkom govornom području, mnogo bolje rezultate postiže na austrijskom nego na njemačkom tržištu. To tumači znatno strožim mjerama u Njemačkoj u usporedbi s Austrijom i većom disciplinom koju Nijemci pokazuju kad je riječ o pridržavanju svih preporuka pa i onih da se ne putuje ako to nije prijeko potrebno.

Damir Čargo, jedan od naših čarteraša sa najduljim iskustvom koje seže još tamo s kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća i vlasnik Waypointa, u ovome času na moru ima i više od 50% flote ali prema rezervacijama ne očekuje da će taj postotak zadržati i u slijedeća dva tri tjedna. Vjeruje da će on biti nešto manji ali kako stoje stvari sam kraj svibnja i početak lipnja morali bi donijeti ozbiljniji skok. Tad bi trebala započeti visoka ili puna popunjenost njegove flote i nastaviti se kroz sezonu. U ovome času zadovoljan je cijenama koje postiže, čak i u odnosu na pretprošlu godinu kad je radi velikog broja brodova bilo dosta dampinga, a trenutno mu je najveći rabat 20% od kataloške cijene. Nada se da će moći zadržati tu razinu makar je svjestan da će pritisaka na niže cijene biti poprilično kako sezona bude odmicala i u igru se sve više počne uključivati last minute booking.

Živko Šikić, voditelj čartera Marine Hramina poznatom i po one design flotama, također je relativno zadovoljan poslovanjem svog čartera ali ističe da do sada stižu samo najhrabriji i radi jedrenja i boravka na moru na sve spremni nautičari. Jer, premda je ulazak u Hrvatsku jednostavan, protokoli mnogih zemalja iz kojih dolaze, poput Češke, Mađarske, Slovačke ili Njemačke povratak u zemlju čine zahtjevnim ili ga uvjetuju karantenom. Najave da bi jedan dio njih mogao relaksirati postojeće uvjete za desetak ili petnaest dana, ukoliko se ostvare, mogle bi znatno povećati potražnju. Kad se procjenjuju do sada realizirani najmovi treba ukalkulirati da je među njima znatan broj prošle godine otkazanih i dijelom ili u cijelosti plaćenih najmova i da je novih grupnih bukinga malo ili ih uopće nema. Što se rezervacija za sezonu tiće lipanj je još uvijek neizvjestan dok bi srpanj i kolovoz trebali biti jako dobri. Naravno, sve pod uvjetom da se uspostavi i održi povoljna epidemiološka situacija. Cijene su za sada na razini prošle godine pa čak i nešto bolje jer, makar su rane rezervacije krenule ranije nego prije nema onog dampinga kojeg je bilo lani.

I Paško Klisović, predsjednik Udruge čartera HGK i direktor jedne od najpoznatijih tvrtki, Pina i Mare zadovoljan je bukingom koji je više nego dobar ali i on ukazuje na činjenicu da su u njega uvršteni i otkazani najmovi za prošlu godinu te najmovi čarteraša iz prekomorskih zemalja poput SAD-a, Australije i drugih za koje je neizvjesno da li će se uopće ostvariti ove godine ili će se još jedanput odgoditi za sezonu 2022. Inače, njegova tvrtka do sada je ostvarila 30% prometa za razdoblje od početka godine uz prisutan trend rasta. Njega će biti moguće zadržati pa i ubrzati samo ako popravimo epidemiološku situaciju, uspijemo kontrolirati pandemiju i ako brzo reagiramo na svako njeno eventualno pogoršanje.

Sve u svemu, možemo biti umjereni optimisti, ali na kraju sve će ovisiti o nama samima. A to je obično i najveći izazov.

Novosti

Eppur si muove!

Nautička sezona polako ali sigurno hvata korak, sad će sve ovisiti o kontroli pandemije

Raspoloženje i predviđanja o uspjehu nautičke sezone proteklih smo mjeseci mijenjali kao košulje. Od euforičnih najava da će biti najbolja do sada jer odmor na brodu je najsigurnija stvar na svijetu koje su se naši gosti, zatvoreni mjesecima u kuće, silno zaželjeli do katastrofičnih prognoza u času kad su se drugi i treći val pandemije razbuktali Europom a Hrvatska zasjela među vodeće europske zemlje po incidenciji gdje uostalom već danima suvereno zauzima prvo mjesto. Odgovor na to pitanje tek djelomično možemo saznavati prateći iz tjedna u tjedan podatke o isplovljavanju gostiju na čarter plovilima jer to je jedini podatak koji se, uz uplovljavanja stranih brodica i jahti, može saznati u realnom vremenu. Svi ostali su post festum.

Već smo objavili (9. travnja) da je početak sezone koji obično obilježava blagdan Uskrsa bio prilično skroman i da je u čarteru isplovila otprilike trećina gostiju u usporedbi s posljednjom „normalnom“ 2019 godinom. Ipak, i s takvim rezultatom u doba dok je većina zemalja iz kojih nam dolazi najveći broj nautičara bila zatvorena i muku mučila s obuzdavanjem zaraze koronavirusom, mogli smo biti zadovoljni, poglavito uzevši u obzir vrlom lošu domaću epidemiološku situaciju.

Zbirni podaci iz crew lista čarter kompanija za 15, 16 i 17 tjedan ove godine pokazuju da je broj nautičara iz tjedna u trajno rastao te da ih je u 15 tjednu isplovilo 1580, u 16 tjednu 1770 a u 17 tjednu 2870. To je i dalje na razini jedne trećine u usporedbi s istim tjednima 2019 godine pa čak i manje usporedimo li podatke za 17 tjedan. No, prije dvije godine u tom tjednu su padali uskršnji praznici pa je oportunije podatke za prošli tjedan usporediti s prosjekom za travanj 2019 godine ne uvrstivši u njega uskršnji tjedan. Takva računica pokazala bi da je trenutna razina iznajmljivanja u čarteru negdje na 52 ili 53% u usporedbi s 2019 godinom. A to je ipak bolja slika. Naravno, ne još i dovoljna jer za pravu ocjenu trebalo bi znati i po kojoj prosječnoj cijeni su brodovi iznajmljivani…

Zanimljiv će biti i podatak što se događa u ovom času, jer to je tjedan u kojem tradicionalno Slovenci stižu u većem broju a i vrijeme se konačno počelo ozbiljnije popravljati i sličiti na proljetno. Kako se istodobno popravlja epidemiološka situacija u Europi i raste procijepljenost a nešto se konačno počelo kretati na bolje i u Hrvatskoj ovaj i sljedeća dva, tri tjedna dat će nam odgovor kako bismo mogli zaključiti predsezonu na moru.

No, to je tek uvod jer u predsezoni se realizira tek desetak posto plovidbenih dana pa će konačan rezultat ovisiti ponajviše o tri ljetna mjeseca i početku jeseni. Ne zabrljamo li s procijepljenošću i s mjerama, za što i ovih dana vidimo da nažalost nema nikakve garancije, mogli bismo početkom ljeta startati u punu nautičku sezonu na razini ili blizu one iz najboljih godina.

Novosti

Grčka uvodi e-charter

Nova online usluga eliminira beskrajnu papirologiju i pomaže u borbi protiv ilegalnog čartera.

Ovom će uslugom riješiti problem beskrajnih redova, papirologije, skratiti dugotrajan proces i lišiti potrebu za radom velikog broja službenika u grčkoj obalnoj straži koji su zaposleni na birokratskim pozicijama.

U siječnju je održan sastanak u grčkom Ministarstvu brodarstva na kojem su sudjelovala nadležna tijela i predstavnici profesionalnih nautičkih udruženja u Grčkoj radi stvaranja sporazuma o e-charter usluzi. U kombinaciji sa sustavom e-registar koji je aktivan od 2018. godine koji je objedinio sve upise privatnih i komercijalnih plovila u Grčkoj, usluga e-charter će olakšati kontrolu chartera.

Država će tako bolje zaštiti industriju od nelojalne konkurencije i ilegalnog chartera. E-charter uslugu razvija grčki Neovisni odjel za informatiku Glavnog tajništva luka, u suradnji s Upravom za pomorska ulaganja i pomorski turizam i Ministarstvom financija.

Grčka je glavni konkurent hrvatskom nautičkom turizmu, a posljednjih godina pokazuju da su spremni brzo reagirati na situaciju na tržištu što je ključno za razvoj industrije. Hrvatska je 2020. godine uvela digitalizirani upisnik, a u sljedećim mjesecima trebali bi prvi puta saznati stvarno stanje s plovilima u Hrvatskoj. Takav registar bit će temelj za daljnje uvođenje digitalnih usluga u pomorstvu.

Foto: Ludovic De Witte / Pixabay
Piše: Teo Marević

Business MORE

Analiza sezone 2020

Kratko je trajalo: Zbrajajući, oduzimajući i pitajući, pokušali smo saznati kako je uistinu prošla ova, zahjevna, nautička sezona

Posljednjih deset godina svaki dio nautičke industrije osim gradnje novih plovila obilježavao je rast. Otvarali smo nove marine u kojima se tražio vez više, sagrađeni su i uređeni deseci riva, osnivale su se nove čarter kompanije, nabavljalo sve više sve većih brodova, gradili su se mini kruzeri, izletnički brodovi, otvarana su nova remontna brodogradilišta za jahte, koncesionirana sidrišta, nautičari su napunili otočne restorane… Iz godine u godinu sve je više mladih ljudi svoju egzistenciju vezivalo za nautiku. Nema u tomu ničeg čudnog. Hrvatska ima idealne uvjete za razvoj nautike i sve o čemu moramo pričati je njezin održivi razvoj, kvaliteta i razvoj zanemarenih segmenata poput gradnje brodica i jahti. Sve dok se ne dogodi godina poput ove u kojoj nas je poharao virus i na proljeće zaprijetio ostaviti bez dobrog dijela od više od milijardu eura, koliko se procjenjuje da smo u 2019. godini ubrali od nautike.

Nije da nismo naučili na takvu vrstu problema. Suočio se naš nautički sektor i s gorim stvarima od virusa. Sjetimo se samo rata kad je na dobrih pet godina na najvećem dijelu Jadrana sve stalo ili globalne ekonomske krize prije dvanaest godina, čije su nas posljedice pratile barem dvije ili tri sezone. Nautika je dio turizma, doduše prilično specifičan, ali kakogod uzmemo, on je osjetljiva biljka na koji ekonomske, zdravstvene i političke okolnosti imaju ogroman utjecaj. Zato smo se na proljeće, kad je u praktično čitavom svijetu proglašen lockdown, ozbiljno zabrinuli hoćemo li nautičku sezonu uopće imati. Danas, kad polako pospremamo brodice i jahte na vezove, znamo da smo je imali, ali koliko je bila uspješna, ostaje upitno. Slušamo li naše političare, mogli bismo pomisliti da je bila vrlo dobra, najbolja na Mediteranu pa i u Europi, no kakva je uistinu bila i jesmo li mogli bolje, o tomu se malo govori. Jer brojke, a one su pravi pokazatelj, premda postoje, malo tko iznosi u javnost. (…) Više pročitajte u 256. broju Mora.

Novosti

Čarteri predlažu dopune mjera

Iznimno važan sektor u turizmu nije obuhvaćen dosadašnjim mjerama pa Udruženje upućuje prijedlog dopuna.

Hrvatsko čarteraško udruženje pri HGK, danas će Vladi dostaviti Prijedlog dopuna mjera za suzbijanje posljedica uzrokovanih COVID-19 za nautički turizam- pružatelje usluga smještaja na plovilima-charter. Riječ je o nizu mjera pomoći koje će zatražiti, a koje bi Vlada trebala čim prije primijeniti, jer se radi o iznimno važnom turističkom i nautičkom sektoru koji se među prvima našao na udaru. Vlada u drugom paketu mjera pomoći kroz Ministarstvo turizma, te većim dijelom i u djelokrugu Ministarstva mora nije obuhvatila specifične potrebe nautičkog turizma. Udruženje pozdravlja horizontalne mjere pomoći tvrtkama općenito, te ih u većem dijelu i koriste ili će ih iskoristiti, no najveći problem, trošak godišnjeg veza u marinama, kao i neke druge fiksne stavke ostaju, a čarteraši ne ostvaruju nikakav prihod što ih stavlja u vrlo tešku situaciju.

Pet točaka

Prijedlog je sastavljen u pet točaka direktnih i indirektnih mjera pomoći. Predlažu davanja izravnih potpora Ministarstva turizma, oslobođenje marina od koncesijske naknade za pomorsko dobro, odnosno fiksnog dijela za iduću, te varijabilnog dijela za ovu godinu, s ciljem da se njihovo oslobađanje prelije na čarteraške tvrtke. U slučaju ne oslobađanja, potrebno je alternativno rješenje jer 4,5 tisuće plovila sada po zakonu moraju biti smješteni u marinama.

Kad je riječ o primljenim avansima predlažu mjere vaučera umjesto povrata gostima po principu Udruženja putničkih agencija HGK i zemalja poput Francuske koje su proširile mjeru i na druge pružatelje usluga. Potrebna je suspenzija obveze da plovila moraju uprihodovati 7 posto svoje vrijednosti da bi troškovi plovila bili porezno priznati jer je pitanje da li će uopće sezone biti. Također, predlažu obustavu do daljnjeg fakturiranje naknade HAKOM-a za radijsku frekvenciju po plovilu te naknade Ministarstvu mora za upotrebu pomorskog dobra i sigurnost plovidbe, s obzirom na to da sve te naknade podrazumijevaju plovidbu i korištenje infrastrukture.

Udruga čarteraša navodi važnost hrvatskog nautičkog turizma, koji je među najjačima u svijetu po kvaliteti i kvantiteti, a što ne možemo reći za puno sektora u Hrvatskoj. Potrošnja nautičkih turista je u prosjeku dvostruko veća od ostalih gostiju, a veliki dio aranžmana u nautici realizira se izvan glavne sezone a nautičari se uglavnom kreću u manjim grupama, obiteljskim krugovima, što u doba povećanog opreza u kontaktima i fizičkog distanciranja može biti šansa za hrvatski turizam. Oni ionako svoj odmor provedu u plovidbi izolirani u sidrištima i valama bez previše kontakta s drugima.

Business MORE

Najveća čarteraška flota

Zašto je naša obala postala najjače bareboat čarter odredište i kako se to dogodilo kazuje nam šest aktera tog procesa

Napisao: Lari Lulić
Foto: Marin Srzić, arhiva More

S flotom od 4378 službeno registriranih brodova lani, Hrvatska čarter flota najveća je na svijetu te čini impresivnih 40 posto svjetske čarter flote, a prema podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, djelatnošću iznajmljivanja brodova na Jadranu aktivno se bavi 930 tvrtki. O svim aspektima razvoja našeg najpropulzivnijeg turističkog sektora revno smo izvještavali od prvih brojeva naše revije 1995. godine, od vremena kada je čarter zbog rata bio na koljenima i dok je Jadranom, i to isključivo na njegovom sjeveru, krstarilo tek nekoliko stotina brodova. U obljetničkom broju odlučili smo stoga dati retrospektivu razvoja te djelatnosti, ispitati koji su faktori bili presudni da Jadran postane najjača svjetska čarter destinacija te pokušati procijeniti gdje su granice rasta i u kojemu bi se smjeru čarter mogao ili trebao razvijati. U potrazi za tim odgovorima obratili smo se šestorici veterana čarter biznisa u Hrvatskoj koji su, svaki na svoj način, obilježili taj sektor, često postavljali nove standarde u poslovanju te u proteklih 25 godina izgradili uspješne tvrtke s respektabilnim flotama.

Prvi od njih je Dario Marijan, direktor tvrtke Nava, koja ove godine obilježava 30 godina rada. Marijan je u nautičkom biznisu malo dulje od toga, još 1986. godine zanat je brusio u ACI- ju, gdje je radio prve čartere na popularnim Ticama, a s tim iskustvom početkom 90-ih osnovao je vlastitu tvrtku. Početkom rata čarter u Hrvatskoj gotovo je nestao, nešto gostiju još je dolazilo u Istru pa je Marijan dio brodova preselio u Opatiju. Tvrtka Nava je specifična jer je u čarter ponudi od početka imala motorne brodove. Rad s njima bez kvalitetnog servisa gotovo je nemoguć, što je Marijan prepoznao te je postao zastupnik i distributer Volva za Hrvatsku. Također je pionir s uvođenjem katamarana u čarter ponudu. Toga – danas najpropulzivnijeg segmenta čartera – uhvatio se još 2000. godine kada nitko drugi nije niti razmišljao o tome.

Kada smo preuzeli zastupstvo Lagoona, ta kompanija proizvodila je 36 brodova godišnje i mi smo tada dobili prva dva katamarana. Smijali su mi se u Splitu, govorili da je to za neznalice, ali imao sam viziju i pogodio sam. Danas Lagoon proizvodi 600 brodova godišnje, a katamarani će uskoro činiti 50 posto čarter tržišta. Adut katamarana je što pružaju komfor i prostor koji jedrilica nikad ne može pružiti, a imaju flybridge te time asociraju na motorne jahte. Mislim da će u budućnosti veći udio na tržištu činiti veći motorni katamarani, s četiri ili pet kabina. Danas motorni brod s pet kabina ne možete dobiti ispod 50.000 eura tjedno, dok je kod motornih katamarana cijena samo 30 posto od toga, a pružaju isti, ako ne i veći komfor, kazao je Marijan. (…) Više pročitajte u 252. broju Mora.

Novosti

Održana Booking manager konferencija

Uz brojna predavanja i radionice, završila je prva Booking manager konferencija u Zagrebu, gdje su se okupili predstavnici čarteraške industrije kako bi standardizirali i unaprijedili poslovanje.

U Zagrebu je održana prva Booking manager konferencija, u organizaciji MMK Systems, vodeće svjetske platforme za čarteraške kompanije. U dva dana konferencije, 18. i 19. studenog, održan je niz predavanja i radionica u četiri dvorane zagrebačkog hotela Westin. Događaj je organiziran bez greške, a organizatori su puno pažnje posvetili planiranju rasporeda, s dovoljno vremena za odmor i neformalno druženje, odnosno za B2B sastanak zainteresiranih predstavnika tvrtki. Iako prva, konferencija je djelovala prilično uhodano, što i ne čudi, jer predstavnici tvrtke MMK Systems obilaze gotovo sve sajmove i konferencije nautičke industrije, pa su iskustvo prenijeli na organizaciju ove prve svjetske čarteraške konferencije.

Centralno mjesto okupljanja bila je kristalna dvorana u kojoj su se predstavnici branše sastajali uz kavu, u neformalnoj atmosferi centralnog dijela dvorane gdje su bili raspoređeni stolice i stolovi, te uz rub čitave dvorane gdje su bili postavljeni mali paneli tvrtki kao mjesto sastanka i predstavljanja. Predavanja i radionice bile su koncipirane tako da malim i srednjim čarteraškim tvrtkama pruži praktična znanja i vještine, nužne za profesionalniji i učinkovitiji rad. Tu je bilo riječi o pravnim zaprekama na koje nailaze tvrtke, o analitici, porezima, digitalnom marketingu, prezentiranju na tržištu, održana su predavanja međunarodnih čarteraških menadžera, iskusnih stručnjaka iz polja fotografije, digitalne strategije i prodajnih trenera, a sve kako bi tvrtke bolje razumjele industriju, lakše i bolje poslovale. Organizatori su još u najavi istaknuli kako smatraju da je tržište nedovoljno uređeno i da ga je potrebno standardizirati.

Booking Manager Summit 2019

Novosti

Sjajan početak u Biogradu

U odličnoj atmosferi i sunčanim vremenom otvoren je 21. Biograd Boat Show. Sajam nudi šaroliku ponudu plovila i popratnog sadržaja. Iako dominiraju motornjaci od malih gumenjaka, plastičnih i drvenih barki za dnevne izlete, izloženi su i ozbiljni primjerci jahti, katamarana, jedrilica, gospodarskih plovila i nautičkih alata. Uz plovila, na sajmu je izložen i solidan izbor opreme i usluga, sportskih rekvizita i štandovi tvrtki srodnih s nautičkim poslom. Ono što je ove godine velika novost je B2B događaj Croatia Charter Expo, gdje će se mnogobrojne male i velike čarteraške tvrtke sastati s agentima, agencijama, promotorima, dealerima i dobavljačima bliskim čarteraškom poslovanju. Svečanosti otvorenja prisustvovali su brojni važni uzvanici iz nautičkog sektora, te predstavnici tijela javne uprave, a čast službenog otvorenja sajma pripala je predsjednici RH, Kolindi Grabar Kitarović.

Panel rasprava o nautičkom čarteru

Prije službenog dijela otvorenja sajma održano je zanimljivo sučeljavanje na temu nautičkog čartera u Hrvatskoj. Panel raspravu vodio je glavni urednik Mora, Braslav Karlić, a uz njega, govornici su bili državni tajnik Ministarstva turizma Tonči Glavina, pomoćnik Ministra mora, prometa i infrastrukture, Anđelko Petrinić, zatim Saša Petrinić iz HTZ-a, direktorica vodeće platforme za booking management čarter tvrtki, MMK, Martina Heršak, predsjednik udruge čartera Paško Klisović, te Alen Rukavina iz Lučke Kapetanije Zadar. Razgovaralo se o brojkama, izazovima, prednostima i nedostacima industrije nautičkog čartera u Hrvatskoj. Primjetno je bilo neslaganje oko evidentnih brojki kojima raspolaže javna uprava u odnosu na realni sektor, pa je jasno i rasprava bila interesantna, uz različite poglede na problematiku s kojom se suočavaju privatnici u poslovanju. Dok je ministarstvima važan rast broja gostiju, privatni sektor upozorava na neregulirano tržište, problem dumpinga cijena zbog čega bi se brojne tvrtke mogle naći u problemu. I dok realni sektor nudi realna rješenja primjerima država koje nam konkuriraju, poput Grčke, Turske, Italije, Španjolske, iz Ministarstva turizma poručuju kako rade na tome. Zatim predstavnici realnog sektora upozoravaju na nedostatak gostiju iz najjačih emitivnih tržišta SAD-a i Skandinavije, te onog bližeg, Francuske, iz Ministarstvo turizma na to poručuju da rade na promociji, promotivnim video sadržajima, dovođenju influencera i stranih novinara. Panel rasprava malo se odužila iako je jasno da je bila prekratka, jer su otvorene tek neke od problematičnih tema. Iz Ministarstva mora pak poručuju da je u tijeku izrada plana izrade strategije, što daje naslutiti da će strategija ugledati svjetlo dana za godinu ili dvije. Pitanje je što će se u međuvremenu dogoditi s tržištem, gospodarstvom općenito, te s liderskom pozicijom hrvatske čarteraške industrije u odnosu na glavne konkurentske destinacije Grčke i Turske.

Dobra prognoza

Do kraja tjedna možemo očekivati još brojna zanimljiva događanja i konferencije nautičkog sektora, sastanke udruženja marina, čartera, važnih poslovnih susreta i svakako dobru atmosferu tijekom sajma. Izložbeni kapaciteti rasprodani su tjedan dana prije početka sajma, a vremenska prognoza za sad ide u korist Biograd Boat Showu, pa je za očekivati da će posjećenost biti dobra.