DSC09249
Novosti

Opet se radi u Betini

Brodogradilište u Betini danas je ponovo otvorilo svoje pogone, nakon gotovo mjesec dana karantene.

Naselja Murter i Betina su od 25. ožujka do subote 18. travnja bile u karanteni, a od danas je se vratio život u betinsko brodogradilište koje je također mirovalo od nastupanja karantenskih mjera na snagu. Na Murteru je od početka epidemiološke obrade bilo 28-ero zaraženih koronavirusom, a 162 osobe su bile pod epidemiološkim zdravstvenim nadzorom I mjerama samoizolacije u trajanju od 14 dana. Stanje je prema epidemiolozima sada dobro, a svi nalazi koji su pristigli u subotu su bili negativni.

Uz pojačane mjere opreza danas je nastavljen rad na preuzetim obvezama i poslovima brodogradilišta. Nakon 25 dana karantene, podignuti su i prvi brodovi na 260-tonskom travel-liftu. Radnici brodogradilišta zbog mjere opreza nose zaštitne maske i rukavice, te se poštuje odredba držanja razmaka. Na ovaj način funkcioniraju i druga brodogradilišta u Hrvatskoj koja su u doba koronavirusa nastavili s radom, ali s ipak nešto manjim kapacitetom.

Betinska tradicionalna brodogradnja je nadaleko poznata, a brodogradilište je osnovano 1948. godine na tradiciji brodogradnje u drvu koja datira iz 18-og stoljeća, od 1740 godine. Danas je to moderno brodogradilište u kojem se servisiraju gotovo sve vrste plovila, od malih barki, preko jedrilica, katamaran i većih motornih jahti, kao i servis motora, nautičke opreme i drugih mehaničarskih, stolarskih i drugih radova od različitih materijala.

DSC09227 manja

88303423_2252218345073276_3025837771798347776_n
Novosti

Betinski guc pod zaštitom

Tradicionalna drvena brodogradnja već je trademark Betine, a jučer su iz betinskog muzeja objavili kako je betinski guc Belona stavljen pod preventivnu zaštitu Ministarstva kulture.

Muzej betinske drvene brodogradnje jučer se putem svoje Facebook stranice pohvalio sretnom vijesti, a objava je ubrzo zaradila veliku podršku ljubitelja tradicionalne brodogradnje i ovog malog muzeja na Murteru. Naime jučer su obaviješteni da je betinski guc Belona stavljen pod preventivnu zaštitu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Belona je tradicionalni brod namijenjen ribarenju, prijevozu tereta, stoke i ljudi. Dug je 5,6 metara i širok 1,8 m. Iako je prema dokumentima registracije uvedena pod tipom gajeta, Belona se zbog svojih konstrukcijskih oblika svrstava pod tip guc. Linije broda su blage, a krma je mnogo uža nego kod gajete. Izgrađena je 1928. godine u brodogradilištu u Kalima. Brodograditelj Belone Božo Končurat 1908. godine izučio je zanat od Mate Filipija u Betini.
Preko 60 godina Belona je bila u vlasništvu obitelji Kolanović iz Privlake, a 2016. godine u raspadnutom stanju dospjela je u ruke Viljema Glavana koji se odlučio na izradu dokumentacije postojećeg broda i obnovu. Dokumentaciju postojećeg stanja izradili su Katarina Batur i Luciano Keber, članovi Institute for Maritime Heritage Ars Nautica. Nakon izrade dokumentacije brod je transportiran u Škver Ćiro. Obnova je provedena pod nadzorom Nikole Papeše Mačka, a trajala je osam mjeseci. Gotovo svi dijelovi broda su zamijenjeni, osim dvije rebrenice koje podsjećaju na nekadašnje stanje Belone.

88214954_2252218151739962_458920085961048064_n 88246824_2252218411739936_31860965049892864_n 88339892_2252218528406591_5118685673401876480_n

Foto: Muzej betinske drvene brodogradnje / Facebook

porti1
MOREPorti

Ime mjesta izvodi se od keltske riječi bet u značenju usta, što se vezuje s izgledom luke, no vjerojatno potječe od starohrvatske riječi betina u značenju voda ponornica.

Prvo ćemo do Marinke Fržop! Rezolutno i tonom koji ne trpi prigovora Braslav je usmjerio ovu “ekspediciju“ prema portiću koji su proslavili kalafati i njihovi drveni brodovi. Kucamo na mala vrata koja su dio većih koja zatvaraju ulaz u radionicu. Jasno je da se radi o radionici jer pred njom je navoz i “saonice“ što pak upućuje da iz nje ulazi ili izlazi nešto što je tijesno povezano s morem. A što drugo doli brod! Vrata nam je otvorio Ante Fržop, kultni kalafat ili su kultni brodovi koje je sagradio (Gušte, Orlić, ..) ili jedno i drugo! Pružismo ruke na pozdrav, ali pogledi nam odlutaju njemu iza leđa. Otvorenih usta i razrogačenih očiju zagledali smo se u nešto veliko, skladno i pohotno zaobljeno. Nismo mogli odlijepiti poglede s te privlačne linije. Ruke su nam same poletjele i mekano, puteno klizile po tim oblinama.

porti3

Antologijska pjesma, pokojnog Zvonka Špišića, Barbara prvo je što mi je prostrujalo kroz glavu. Kako je to točno pogođeno: Barbara bješe čvrsta široka. Provukosmo se sa strane skala, dasaka, alata, strojeva i njenih bokova do prove pa opet: Kad si je vidio, gospe draga,/ kako je stasita sprijeda i straga, još su nam usta u čudu otvorena, a rukom nježno gladimo madire. Ma zapanjujuće: To je prova staroga kova,/ to je krma što sitno se drma, to je leut (levut) kakav još ne vidjesmo! Gotovo je! Sve zaboravismo po što dođosmo! Ante i njegov leut oteli su večer samo za se. (…) Više pročitajte u novom broju Mora.

porti2