Betina | Magazin More

Poseban ugođaj u Betini

Ovo malo murtersko mjesto koje slovi za utvrdu očuvanja tradicijske brodogradnje, početkom mjeseca je ugostilo prvi Sajam tradicijske drvene brodogradnje

Dojmovi nakon završenog Sajma tradicijske drvene brodogradnje u Betini su se polagano slegli, pa možemo zaključiti da je sajam bio poseban i vrijedan događaj, a o svemu svjedoče i brojne fotografije, te pozitivni utisci izlagača, posjetitelja i organizatora. Bio je to prvi sajam ovakvog tipa i privukao je brojne zaljubljenike u drvenu, tradicijsku brodogradnju. Betina se, kao simbol očuvanja tradicijske brodogradnje pokazala u najljepšem svjetlu, ne samo kao kulisa tradiciji, već s ponudom izlagača mahom domaćih škverova i meštara zanata, pokazala je snagu i da znaju napraviti dobar sajamski ugođaj.

Događaj u partnerstvu organiziraju Muzej betinske drvene brodogradnje, Turistička zajednica mjesta Betina i udruga Betinska gajeta 1740. Organizatori su poručili da su zadovoljni proteklim sajmom, te da im se već javilo novih potencijalnih izlagača za iduće izdanje. U betinskoj lučici je uz stalnu postavu lokalnih tradicionalnih primjeraka drvenih brodica s latinskim jedrom, bilo izloženo još primjeraka obnovljenih tradicijskih i novih drvenih brodica iz drugih krajeva, a na sajmu su izlagali škverovi i meštri, proizvođači opreme namijenjene drvenim brodovima, davateljima servisnih usluga, te bogata ponuda delicija domaćih OPG-ova i ostalih izlagača primjerenim ovakvom specifičnom događaju.

Tijekom trajanja sajma, održano je i niz radionica, predavanja za djecu i odrasle, koncerata, te panel rasprava na temu „Izazovi tradicijske brodogradnje u suvremenom dobu“ na kojoj su akteri udruga koje se bave očuvanjem tradicije, te predstavnici lokalnih, županijskih i državnih institucija diskutirali između ostalog o problematici koncesioniranja pomorskog dobra u brodogradilišne svrhe i o poteškoćama na koje se nailazi u procesu otvaranja smjera za školovanje brodograditelja u drvu.

Kako je sve izgledalo, pogledajte u galeriji fotografija Muzeja betinske drvene brodogradnje na ovoj poveznici.

Foto: Muzej betinske drvene brodogradnje

Novosti

Sajam tradicijske brodogradnje

Betina će ovog vikenda biti domaćin Sajma tradicijske brodogradnje s bogatim programom radionica, izložbi i regate, uz gastro ponudu OPG-ova

U Betini će se od 3. do 5. lipnja 2022. održati Sajam tradicijske drvene brodogradnje koji u partnerstvu organiziraju Muzej betinske drvene brodogradnje, Turistička zajednica mjesta Betina i udruga Betinska gajeta 1740. Program obuhvaća izložbu tradicijskih drvenih brodova, prodajno-izložbeni sajam proizvođača opreme namijenjene drvenim brodovima poput konopa, bokobrana, palubne opreme, okova, servisnih usluga u maloj brodogradnji kao što je servis brodskih motora i elektro opreme, usluge bojanja i lakiranja, ali i ribarskih alata i opreme.

Brodograditelji će održati stručna predavanja, prezentacije izrade tradicijskih alata, radionice za djecu i odrasle na temu gradnje brodova, jedrenja, očuvanja okoliša, regate i plovidbe u drvenim brodovima te posjete škverovima. Na glavnom betinskom trgu održat će se i gastronomski dio manifestacije, prezentacija i prodajni sajam proizvoda OPG-a, tradicijskih obrtnika i ostalih ponuđača domaćih proizvoda. Program će se održati na otvorenom, na lokacijama u samom centru mjesta, od tradicijskih brodogradilišta na jugoistočnoj strani naselja prema Trgu na moru. Betinska brodogradilišta će se kroz sajmene dane prezentirati na licu mjesta.

Šetnjom obalnom linijom prema trgu posjetitelji će upoznavati izlagače s raznovrsnom ponudom vezanom uz tradicijski brod, a po dolasku na glavni betinski trg moći će okusiti i kupiti različite domaće proizvode u gastro paviljonima. Na Dugom mulu u Betini bit će upriličen najatraktivniji dio događaja, izložba tradicijskih brodova. Glavna betinska riva bit će mjesto polaska prezentacijske regate drvenih brodova te ostalih plovidbi koje su dijelom programa. Radionice i edukativni dio održat će se u prostoru Prezentacijskog centra Betina.

Ciljevi projekta su promicanje maritimne kulture i prijenos znanja, otvaranje novih mogućnosti za aktere hrvatske male drvene brodogradnje i povezanih tradicijskih zanata te razvoj kulturnog turizma kroz novi društveno – kulturni sadržaj vezan uz identitet lokalne zajednice. Namjera je organizatora i partnera da se, kroz aktivnosti projekta, prezentira i valorizira kulturna baština Betine i otoka Murtera. Projekt je u prvom redu namijenjen brodograditeljima, vlasnicima drvenih brodova, obrtnicima, OPG-ovima, profesionalnim ribarima, članovima baštinskih udruga, lokalnom stanovništvu, mladima i djeci te posjetiteljima Betine i otoka Murtera s ciljem valorizacije lokalne maritimne baštine i njene popularizacije u funkciji turizma, prijenosa znanja, edukacije i obrazovanja te daljnjeg gospodarskog razvoja. Program je namijenjen svim zaljubljenicima u pomorsku baštinu i drvenu brodogradnju.

Projekt je sufinanciran sredstvima LAGUR-a Galeb iz Tribunja putem FLAG natječaja za provedbu Mjere 1.1.1. “Promocija lokalnog ribarstva, akvakulture, gastronomije i maritimne baštine” iz LRSR FLAG-a “Galeb”. Ukupna vrijednost prijavljenog projekta je 156.577,69 kn. Program će se održati pod pokroviteljstvom Općine Tisno i Šibensko – kninske županije i u suorganizaciji Obrtničke komore Šibensko – kninske županije.

Foto: Facebook / Udruga Betinska gajeta 1740

Novosti

Opet se radi u Betini

Brodogradilište u Betini danas je ponovo otvorilo svoje pogone, nakon gotovo mjesec dana karantene.

Naselja Murter i Betina su od 25. ožujka do subote 18. travnja bile u karanteni, a od danas je se vratio život u betinsko brodogradilište koje je također mirovalo od nastupanja karantenskih mjera na snagu. Na Murteru je od početka epidemiološke obrade bilo 28-ero zaraženih koronavirusom, a 162 osobe su bile pod epidemiološkim zdravstvenim nadzorom I mjerama samoizolacije u trajanju od 14 dana. Stanje je prema epidemiolozima sada dobro, a svi nalazi koji su pristigli u subotu su bili negativni.

Uz pojačane mjere opreza danas je nastavljen rad na preuzetim obvezama i poslovima brodogradilišta. Nakon 25 dana karantene, podignuti su i prvi brodovi na 260-tonskom travel-liftu. Radnici brodogradilišta zbog mjere opreza nose zaštitne maske i rukavice, te se poštuje odredba držanja razmaka. Na ovaj način funkcioniraju i druga brodogradilišta u Hrvatskoj koja su u doba koronavirusa nastavili s radom, ali s ipak nešto manjim kapacitetom.

Betinska tradicionalna brodogradnja je nadaleko poznata, a brodogradilište je osnovano 1948. godine na tradiciji brodogradnje u drvu koja datira iz 18-og stoljeća, od 1740 godine. Danas je to moderno brodogradilište u kojem se servisiraju gotovo sve vrste plovila, od malih barki, preko jedrilica, katamaran i većih motornih jahti, kao i servis motora, nautičke opreme i drugih mehaničarskih, stolarskih i drugih radova od različitih materijala.

88303423_2252218345073276_3025837771798347776_n

Novosti

Betinski guc pod zaštitom

Tradicionalna drvena brodogradnja već je trademark Betine, a jučer su iz betinskog muzeja objavili kako je betinski guc Belona stavljen pod preventivnu zaštitu Ministarstva kulture.

Muzej betinske drvene brodogradnje jučer se putem svoje Facebook stranice pohvalio sretnom vijesti, a objava je ubrzo zaradila veliku podršku ljubitelja tradicionalne brodogradnje i ovog malog muzeja na Murteru. Naime jučer su obaviješteni da je betinski guc Belona stavljen pod preventivnu zaštitu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Belona je tradicionalni brod namijenjen ribarenju, prijevozu tereta, stoke i ljudi. Dug je 5,6 metara i širok 1,8 m. Iako je prema dokumentima registracije uvedena pod tipom gajeta, Belona se zbog svojih konstrukcijskih oblika svrstava pod tip guc. Linije broda su blage, a krma je mnogo uža nego kod gajete. Izgrađena je 1928. godine u brodogradilištu u Kalima. Brodograditelj Belone Božo Končurat 1908. godine izučio je zanat od Mate Filipija u Betini.
Preko 60 godina Belona je bila u vlasništvu obitelji Kolanović iz Privlake, a 2016. godine u raspadnutom stanju dospjela je u ruke Viljema Glavana koji se odlučio na izradu dokumentacije postojećeg broda i obnovu. Dokumentaciju postojećeg stanja izradili su Katarina Batur i Luciano Keber, članovi Institute for Maritime Heritage Ars Nautica. Nakon izrade dokumentacije brod je transportiran u Škver Ćiro. Obnova je provedena pod nadzorom Nikole Papeše Mačka, a trajala je osam mjeseci. Gotovo svi dijelovi broda su zamijenjeni, osim dvije rebrenice koje podsjećaju na nekadašnje stanje Belone.

Foto: Muzej betinske drvene brodogradnje / Facebook

MORE Porti

Drvo kontra moru

Ime mjesta izvodi se od keltske riječi bet u značenju usta, što se vezuje s izgledom luke, no vjerojatno potječe od starohrvatske riječi betina u značenju voda ponornica.

Prvo ćemo do Marinke Fržop! Rezolutno i tonom koji ne trpi prigovora Braslav je usmjerio ovu “ekspediciju“ prema portiću koji su proslavili kalafati i njihovi drveni brodovi. Kucamo na mala vrata koja su dio većih koja zatvaraju ulaz u radionicu. Jasno je da se radi o radionici jer pred njom je navoz i “saonice“ što pak upućuje da iz nje ulazi ili izlazi nešto što je tijesno povezano s morem. A što drugo doli brod! Vrata nam je otvorio Ante Fržop, kultni kalafat ili su kultni brodovi koje je sagradio (Gušte, Orlić, ..) ili jedno i drugo! Pružismo ruke na pozdrav, ali pogledi nam odlutaju njemu iza leđa. Otvorenih usta i razrogačenih očiju zagledali smo se u nešto veliko, skladno i pohotno zaobljeno. Nismo mogli odlijepiti poglede s te privlačne linije. Ruke su nam same poletjele i mekano, puteno klizile po tim oblinama.

Antologijska pjesma, pokojnog Zvonka Špišića, Barbara prvo je što mi je prostrujalo kroz glavu. Kako je to točno pogođeno: Barbara bješe čvrsta široka. Provukosmo se sa strane skala, dasaka, alata, strojeva i njenih bokova do prove pa opet: Kad si je vidio, gospe draga,/ kako je stasita sprijeda i straga, još su nam usta u čudu otvorena, a rukom nježno gladimo madire. Ma zapanjujuće: To je prova staroga kova,/ to je krma što sitno se drma, to je leut (levut) kakav još ne vidjesmo! Gotovo je! Sve zaboravismo po što dođosmo! Ante i njegov leut oteli su večer samo za se. (…) Više pročitajte u novom broju Mora.