CYN_METS_Teo Petricevic
Novosti

Hrvatska industrija bez podrške

Za razliku od susjedne Slovenije, Italije i drugih država s pomorskom i brodograditeljskom industrijom, domaće tvrtke prepuštene su same sebi

Na spomen hrvatske industrije mnogi će se s nostalgijom sjetiti boljih vremena, no istovremeno u Hrvatskoj unatoč teškim okolnostima po gospodarstvo, postoji industrija. Suprotno svim uobičajenim tužnim pričama o velikim hrvatskim brodogradilištima, u Moru redovito pišemo o uspješnom poslovanju domaćih manjih brodogradilišta, uglavnom gotovo u potpunosti orijentiranih na vanjska tržišta, no sve veću snagu generiraju remontna brodogradilišta za luksuzne jahte i brodice.

Stoljeća rada hrvatskih brodograditelja temelj su postojanja uspješnih domaćih tvrtki koje posluju na svjetskom tržištu servisa i remonta luksuznih plovila, ukupne vrijednosti preko 8,5 milijardi dolara u 2021. godini. Na prošlotjednom Metsu (Marine Equipment Trade Show), najvećem sajmu nautičke opreme na svijetu, hrvatske tvrtke Capax i Adria Docks koje zajedno generiraju oko 100 milijuna kuna godišnjeg prometa, bile su drugu godinu za redom jedini domaći izlagači u superyachts paviljonu. Štoviše, ove godine u suradnji s CBIA – om (Udruga hrvatska nautička proizvodnja), nadogradili su prezentaciju hrvatske nautičke industrije organizacijom događaja pod nazivom Croatian Yachting Night.

CYN_METS_01

Istaknuti snagu, vlastitim snagama

Uz lidere svjetskih tvrtki iz sektora večeri je prisustvovala i veleposlanica RH u Nizozemskoj, Dubravka Plejić Marković. Cilj ulaganja ovih dviju tvrtki u hrvatsku večer u Amsterdamu bio je istaknuti snagu, ali i potencijal domaćih tvrtki specijaliziranih u servisu i remontu megajahti. „Bila je to afirmacija znanja i iskustva domaćih inženjera i servisera i prvi korak u repozicioniranju naše zemlje, do sada poznate primarno po najvećoj čarter floti na svijetu,“ navode u priopćenju za javnost tvrtke Capax i Adria Docks.

U Amsterdamu su istaknuli da je s obzirom na zemljopisni položaj i rast nautičkog turizma, kao i stoljetno iskustvo u brodogradnji i održavanju plovila, kombinirano s infrastrukturom koja se proteklih godina ubrzano modernizira, da bi se marketinški napori svih dionika u industriji u narednom periodu trebali intenzivirati. Naglasili su i nužnost pomoći nadležnih javnih institucija, kako bi relevantne brojke nastavile rasti na zadovoljstvo hrvatskih tvrtki, njihovih klijenata i samog hrvatskog proračuna kojeg su obveznici.

Podsjećamo, svake godine pišemo o tome kako domaće tvrtke (ne samo spomenute dvije) izlažu na Metstradeu, te da se radi o ne malim izdacima, naročito za manje i srednje tvrtke. Isto tako na Metstradeu nikada nije bio organiziran hrvatski paviljon, iako bi kao zemlja s najvećom charter flotom na svijetu, velikim brojem marina i luka za javni promet, gomilom tvrtki koje proizvode vlastite proizvode, pružaju različite usluge servisa i ostale usluge potrebne za nautički turizam, trebali imati hrvatski paviljon i snažno podupirati jedan od rijetkih sektora koji posluje dobro unatoč svemu.

Tu ćemo dodati i da su neke tvrtke prijašnjih godina izlagale u paviljonima drugih zemalja s partnerskim tvrtkama, jer im se samima to ne isplati.

CYN_METS_Capax_AdriaDocks tim

Potreban je hrabriji iskorak

Direktor Capaxa i suosnivač Adria Docksa, Teo Petričević je tijekom uvodnog govora na spomenutoj večeri, pred vodećim ljudima industrije i drugim cijenjenim uzvanicima precizno detektirao problem i ponudio rješenje; „Hrvatska ima problem s dovođenjem megajahti preko zime, odnosno naša zemlja sa svim svojim nautičkim kapacitetima, kao zimska destinacija u ovom segmentu, do sada nije dovoljno prepoznata i to treba promijeniti. To ne može promijeniti sam Capax, ni Adria Docks, već svi zajedno uz pomoć države, lokalnih zajednica, ali i niza malih tvrtki koje bi trebale napraviti hrabriji iskorak na tržištu, prepoznati trenutak i pokrenuti investicije, školovati ljude te ulagati u ono što nude.“

Prema podacima Grand view researcha, procijenjena vrijednost globalnog tržišta jahti u 2021. godini je bila 8,5 milijardi dolara, s očekivanim rastom do kraja ove godine na gotovo 8,9 milijardi dolara. Stabilan i kontinuiran rast ove industrije nije uspjela zaustaviti ni svjetska pandemija, a sjećamo se niti svjetska gospodarska i ekonomska kriza 2008 godine.

CYN_METS_slijeva_Nj. E. Dubravka Plejić Markovic, Teo Petricevic, Tiha Dabac (Prva tajnica Veleposlanstva)

Prepoznati potencijal

Među zemljama koje su to prepoznale te imaju svoj paviljon u sklopu vodećeg B2B sajma nautičke opreme Metstradea ističu se Slovenija, Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska, Turska, SAD i dr., ali ne i Hrvatska, navode u priopćenju Capax i Adria Docks i dodaju „Stoga je i udio naših gospodarstvenika u ovom lukrativnom sektoru u svjetskim okvirima zanemariv i svodi se na pojedinačan rad i znanje nekoliko domaćih tvrtki.“

Nastavljaju s podacima međunarodnog udruženja ICOMIA-e. „Koje benefite bi hrvatski paviljon na Metsu i druga ulaganja u oglašavanje Hrvatske kao cjelogodišnje destinacije za vlasnike plovila i njihove posade mogao imati, govore podaci ICOMIA (International Council of Marine Industry Associations) za razdoblje 2019. / 2020. godine. U tom su periodu u dvanaest eminentnih brodogradilišta zabilježeni ukupni prihodi od preko 400 milijuna eura zarađeni održavanjem i remontom preko 1200 jahti, s prosječnim prihodom od preko 345.000 eura po plovilu.

Pozicioniranje Hrvatske kao cjelogodišnje destinacije može rezultirati uvođenjem još jedne, ključne ciljne skupine u marketinške planove što bi dodatno približilo Lijepu našu cilju „Turizam 365“, o kojem se godinama govori. Naime, poznato je kako se remont plovila obavlja u zimskom periodu, a kada se radi o plovilima koja spadaju u kategoriju megajahti, dakle većih od 24 metra, ista su praćena od strane posade koja se opušta u destinaciji dok je plovilo na doku. Radi se o individualcima visoke platežne moći, čiji je potencijal i za revitalizaciju zimske „krvne slike“ našeg turizma izuzetno velik.

Zahvaljujući individualnim naporima nekoliko domaćih tvrtki, Hrvatska je već sada lider istočnog Mediterana u servisu i remontu luksuznih plovila. Podrška nadležnih institucija u promociju domaćeg znanja u Europi i svijetu bi osigurala izdašne prihode ne samo pojedinima tvrtkama i lokalnim zajednicama u kojima djeluju, već hrvatskom gospodarstvu u cjelini.“

Piše: Teo Marević
Foto: Rogier Bos