karantena1

Jadranske karantene

Dok se ne pronađe lijek za COVID-19, jedino nam preostaje upotrijebiti znanje i mudrost Dubrovčana

Od mnogih zaraznih bolesti za koje u nekom povijesnom trenutku nije bilo lijeka pojedinci, ali i cijele zajednice pokušavali su se obraniti na razne načine. Nerijetko je to bila samoizolacija, izolacija ili zatvaranje gradova i nemogućnost ulaska bilo kojem strancu, došljaku pa i samim građanima ako su se vraćali iz krajeva koji su bili pod sumnjom zaraze. Poseban je bio problem luka u koje su brodovi sa svih strana svijeta, donoseći trgovačku robu, donosili i zarazu. Osim toga, na samim brodovima izvor bolesti bio je potenciran nehigijenskim uvjetima stanovanja, siromašnom i neracionalnom prehranom, nedostatnom i ustajalom pitkom vodom i drugim čimbenicima koji su utjecali na zdravlje posade, putnika i ljudi s kojima su dolazili u doticaj. Dugotrajna i opasna putovanja rezultirala su problemom bolesti ili ozljeda, a rješavali su se tadašnjim mogućnostima medicine i farmacije. Dakako, pisanih podataka o borbi protiv zaraznih bolesti je malo, odnosno do njih treba doći iščitavajući između redaka razne predaje, mitove ili djela starih antičkih pisaca koja se samo usput dotiču neke zaraze ili pomora pučanstva.

U našim jadranskim lukama i mjestima već od 13. st. možemo pratiti nastojanja poboljšanja i praćenja javne higijene, borbe protiv zaraznih bolesti, mjera protiv alkoholizma i kvalitete hrane. Odredbe koje su se odnosile na tu problematiku upisane su u najstarije statute gradova: Korčule 1265., Dubrovnika 1272., Zadra 1305., Splita 1312. ili Šibenika 1379. Neki statuti sadrže odredbe o liječnicima i ljekarnicima te  njihovom izboru i načinu rada. Primjerice, Veliko vijeće grada Hvara već 1444. bira prvog liječnika hvarske komune čije financiranje podmiruju komuna i bolesnici. Međutim, od 1464. Veliko vijeće odlučilo je da liječnika plaća samo komuna. Ovakvu besplatnu liječničku pomoć za sve građane nemaju ni danas neke moderne države svijeta. Na Hvaru je brigu o zdravlju vodio Odbor za zdravstvo (Collegeto alla sanitá), sastavljen od 4 plemića i 4 pučana. Osnovno poslanje Odbora bilo je sačuvati grad i komunu od zaraznih bolesti. Također Odbor je pazio da se s brodova koji su doplovili iz zaraženih ili sumnjivih mjesta ne iskrcavaju ni ljudi ni roba. Po potrebi Odbor je izdavao potvrde o zdravstvenom stanju broda. (…) Više pročitajte u 253. broju Mora.

Napisao: Marko Vučetić

 

karantena2

karantena3