SILENT-YACHTS_SILENT55_A_Aer_112-1
U debati koji je motor bolji – električni ili oni s unutarnjim sagorijevanjem, argumenti su na strani električnog, sve dok postoji pristup stalnom izvoru električne energije

Napisao: Teo Marević
Foto: Silent Yachts, Tema, Volvo Penta, NP Mljet, Torqeedo, Electric speed boat, Dutchcraft

Kvarat stoljeća nakon prvog izdanja Mora, bitno je osvrnuti se na promjene u načinu na koji plovimo. Kao što su se mijenjali dizajn, materijali, stilovi plovidbe, trendovi povezani sa sportom i dokolicom, jedna od najvećih promjena tek dolazi. Električni pogon nije nešto novo, on je na plovilima bio prisutan, pa i popularan i prije dizelskog motora. Zbog praktičnosti, motori na naftne derivate zauzeli su mjesta u gotovo svim strojarnicama barčica, jedrilica i jahti, a mantrični zvuk četverotaktnih dizelaša na bonaci je nešto što bi nam u budućnosti moglo postati strano i „nedostajati“ poput duhanskog dima u čekaonicama i restoranima.

Da će doći do neke promjene dalo se naslutiti još 80-ih kada se u svijetu počela širiti svijest o pretjeranoj upotrebi plastike, zagađenju, zračenju, pa početkom 90-ih kada je usvojena okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama, a potom su se vlade razvijenijih zemalja počele osvrtati na problem emisije štetnih plinova. Time je započela tranzicija na čišći oblik energije, ograničenja emisije stakleničkih plinova i drugih štetnih spojeva, ali osim postupnog smanjenja zagađenja, te davne 1995. godine nitko nije mogao zamisliti da će se ozbiljno raspravljati o masovnom prelasku na električni pogon. Kad je riječ o moru, jezerima i rijekama prvenstveno se ograničava upotreba motora s unutrašnjim izgaranjem u zaštićenim područjima i ispuštanja vode pomiješane s ispušnim plinovima. Zbog toga se u nacionalnim parkovima i rezervatima forsira upotreba električnog odnosno bivalentnog pogona.

Negdje na prelazu prošlog desetljeća, uoči i tijekom svjetske gospodarske i ekonomske krize, počela se razvijati jača kolektivna svijest o problemima zagađenja, te o nužnosti promjene, a shodno potrebi, pojavljuju se i prva moderna serijska plovila na električni pogon. Tada je jedan od pionira u ovom dijelu svijeta bilo danas poznato slovensko brodogradilište Seaway sa serijom superdeplasmanskih plovila Greenlineom.

Greenline je postigao energetsku učinkovitost samim dizajnom takozvanog superdeplasmanskog trupa koji je s motorom manje snage postizao istu brzinu. Također, bili su pioniri u korištenju automobilskih ecotec motora u plovilima. Jedan mali postotak njih koristio je hibridni pogon, s kojima su se javili problemi zbog baterija. Nažalost, nesretne okolnosti razdoblja krize u kojem je lansiran doveo je do bankrota brodogradilišta. Gradnju Greenline plovila je zatim preuzelo brodogradilište SVP i projekt je uspješno nastavljen.

Kada zakonska intervencija ograniči ili ekološka svijest proradi kod vlasnika plovila, prelazak na električni pogon je ekološki najprihvatljivije rješenje poslije jedra i vesla, a jedrilice i dalje imaju veći potencijal od drugih vrsta plovila.

I dok autoindustrija nedvojbeno ide k tome da u budućnosti u potpunosti prijeđe na električni pogon, čini se da kod plovila promjena ide sporije. Da bismo dobili odgovore na konkretna pitanja razgovarali smo s domaćim stručnjacima – dr. sc. Branimirom Ružojčićem, znanstvenikom, inovatorom, veleučilišnim profesorom, te vlasnikom i direktorom tvornice elektromotora Tema d.o.o. iz Pule, kao i s dipl. ing. Mitjom Hadži-Vukovićem, stručnjakom u sektoru elektronike, punjača i baterijskih sklopova, te suvlasnikom poznatog yacht-servisa Navitech iz Novog Vinodolskog.

Od kopna do mora

Na nedavno održanom Sea Tourism Summitu pod pokroviteljstvom The Economista u sklopu sajma u Düsseldorfu, govornici su iznosili svoje viđenje budućnosti iz raznih aspekata industrije. Svjesni da je ekologija smjer kojem stremi EU i brojne svjetske organizacije, predstavnici brodogradilišta superjahti, poput San Lorenza, Ferretti Grupe, Azimuta Benetti grupe i ostalih priznali su da kad je riječ o električnom pogonu, oni prate automobilističku industriju, jer se u odnosu na gigante cestovnog prijevoza smatraju premalima da bi ulagali ogromna sredstva u vlastita istraživanja i razvoj tog tipa pogona.

Glavna razlika između automobila i plovila na električni pogon je to što automobilu treba mnogo energije dok ne postigne brzinu, a zatim troši malo energije za održavanje te brzine, dok se plovilo zbog otpora mora i valova čitavo vrijeme ponaša kao automobil dok ide uzbrdo, pa troši više energije. Automobilski hibrid ima smisla jer štedi energiju i motori mogu raditi istovremeno, a pri vožnji na padini i prilikom kočenja mogu generirati energiju. Kod plovila bi idealni hibrid bio jedrilica koja ima električni  pogonski elektromotor kojeg tijekom jedrenja koristi kao generator za punjenje baterija, a lider u primjeni te tehnologije je finska tvrtka OceanVolt. U slučaju da se baterije isprazne, automobil se uvijek može zaustaviti i sačekati pomoć, dok je na moru to ponekad izrazito opasno. Ipak plovila imaju prednost nad automobilom što u pravilu imaju više prostora za skladištenje energije, naročito kod jedrilica, gdje je poželjna masa u kobilici, a tu je i ukupna masa, odnosno volumen, koji kod plovila mogu biti daleko veći nego u automobilima. Ono što zovemo hibridnim pogonom kod plovila je primjerenije zvati dualnim pogonom, jer se koristi pogon s unutarnjim izgaranjem ili elektromotor. Prednosti korištenja elektromotora su višestruke, a jedna od njih je i okretni moment koji je kod elektromotora neovisan o broju okretaja.To znači da se može koristiti bez kopče koja oduzima znatni dio pogonske energije.

Na valu globalnog trenda ekološke osviještenosti, politički pritisak naročito u Europi ide prema zakonskim ograničenjima i potencira upotrebu hibridnog odnosno električnog pogona kod automobila, javlja se interes i kod nautičara, no postoje još brojna neodgovorena pitanja kao i strah od nepoznatog.  (…) Više pročitajte u 252. broju Mora.

A2019_7512