frka1
KnjigeMORE

Vis je spasio 4000 saveznika

Danijel Frka objavio je knjigu koja je važan povijesni dokument otoka Visa i njegove uloge u oslobođenju Europe

Poznati ronilac, istraživač, snimatelj, fotograf, povjesničar i pisac, diplomirani inženjer prometa i povremeni suradnik Mora, Danijel Frka, objavio je knjigu koja je važan povijesni dokument otoka Visa i njegove uloge u oslobođenju Europe. Knjiga Vis — posljednja nada za sad je objavljena na engleskom jeziku te se izdanje na hrvatskom jeziku očekuje do kraja ljeta. Na preko 420 stranica, s više od 350 povijesnih fotografija i 50 ilustracija zrakoplova, prati razdoblje posljednje godine Drugog svjetskog rata, a bavi se čuvenim viškim aerodromom koji su za potrebe savezničkih zrakoplovnih akcija na Mediteranu i Balkanu izgradili Britanci. Visu se pripisuju brojni epiteti, između ostalog i da je ronilački raj. Podmorje Visa bogato je zanimljivim lokacijama za ronjenje, među kojima se naročito ističu lokacije potopljenih borbenih zrakoplova iz Drugog svjetskog rata.

Frka je zahvaljujući bogatom ronilačko-istraživačkom iskustvu dobro upućen u povijest, ratna zbivanja oko tog otoka i njegova podmorja, pa je tijekom svakog svog boravka na Visu posjećivao lokaciju čuvenog aerodroma, te muzej u Batariji u čijem se depou čuvaju poneki artefakti poput naoružanja, volana, dijelova repa zrakoplova i slično. Tijekom jednog posjeta prije nekoliko godina, sinulo mu je da bi bilo zgodno napisati manju brošuru za posjetitelje s engleskog govornog područja. Htio im je približiti značaj, zbivanja i ulogu viškog aerodroma u oslobođenju Europe. Kustos muzeja Boris Čargo podržao ga je u tom naumu, međutim, hrvatska literatura bila je vrlo oskudna, pa je pomoć zatražio od američkih i britanskih arhiva. Poslali su mu što su imali i tada je saznao da postoji golema vojna dokumentacija iz tog doba.

Olupine, dnevnici, ljudi

Frka nam govori kako mu je odmah postalo jasno da to neće biti brošura, već da mora napisati knjigu i to na engleskom i hrvatskom jeziku. Imao je, kaže, sreću da je u dobrim odnosima s arhivima u Engleskoj, gdje je pronađen i dnevnik kontrole leta koji nije bio digitaliziran. (…) Više pročitajte u 260. broju Mora.

frka2

frka3

radnabrodu3
MORERazgovor

Na brodu, u uredu

Rad od kuće ili s broda nije za svakoga, ali njima se poklopilo pa mogu stalno boraviti na  brodu, odakle i rade

Ključna rečenica koju su kazali poslovni partneri i supružnici iz Münchena, Tanja-Alexandra Lange i Thomas Kelichhaus koji posljednjih šest mjeseci rade iz svog broda u Marini Punat na Krku te ovdje namjeravaju i ostati dokle god im se za to pruža mogućnost. Povod našem razgovoru upravo je rad s broda, što i nije novost. Novinarstvo, kao i poslovi u brojnim drugim profesijama, često se obavlja iz hotelskih soba, kafića, automobila i drugih privremenih “ureda”.

Međutim, percepcija rada od kuće, odnosno izvan ureda, drastično se promijenila dolaskom pandemije jer su se promijenile i okolnosti. Tanju i Thomasa stoga smo zamolili da nam opišu svoje prilike, želeći time možda potaknuti i neke od vas čitatelja Mora na razmišljanje o tome da svoj ured iz kuće preselite u kokpit ili kabinu svoje brodice. Tanja i Thomas vlasnici su tvrtke za softvere i računalno inženjerstvo FunctionBay u Münchenu, a klijenti za koje rade kompjuterske simulacije iz čitave su Europe. Thomas je inženjer i zadužen je za tehničke poslove, dok Tanja vodi marketing i prodaju. Uz njih, tvrtku čini još 10 ljudi u Münchenu koji dobro razumiju njihovu situaciju rada izvan ureda, bilo od kuće ili s broda.

Klijentima je važan dojam

Da bi ovakav model rada bio moguć, najvažnije je postaviti organizaciju tvrtke tako da se može raditi izvan ureda. Njihova tvrtka tako posluje od početka, već gotovo 20 godina, pa njihovi zaposlenici mogu birati žele li raditi od kuće ili iz ureda. Kada si vlasnik tvrtke, nikada nisi u potpunosti na godišnjem odmoru, objašnjavaju. Svi u tvrtki upoznati su s time da par posjeduje brod i da vrijeme često provode na brodu, odakle su znali raditi i prije “novog normalnog”. Pojavom pandemije je rad izvan ureda postao učestala pojava.

„Imate webinar s klijentima u kojemu mu objašnjavate update softvera, a iza vas je prekrasan pogled na uvalu iz kokpita broda“, opisuju jednu od situacija u kojoj se znaju naći, a tada im pozadina koja sugerira luksuzan život ne ide u prilog. „Naime, klijent tada traži popust, a vi mu pokušavate objasniti da ne možete dati nižu cijenu.“ U takvim situacijama su primorani ugasiti kameru jer im dojam koji ostavljaju stvara problem. (…) Više pročitajte u 260. broju Mora

radnabrodu1

vodik1
EkologijaMORE

Vodik za pogon brodica

Gorive ćelije ponekad mogu uspješno zamijeniti dizelske generatore

Najveće nade za budućnost električnog pogona vozila i plovila polažu se u vodikove gorive ćelije. Tehnologija slična baterijama koja kao gorivo za proizvodnju električne energije koristi vodik i kisik, a nusproizvod je voda. Ključni faktor za odabir ove tehnologije kao izvora energija je mogućnost spremanja velike količine energije brzo, u relativno malom prostoru, te efikasnost proizvodnje električne energije bez emisije CO2.

Ipak postoji niz zapreka koje sprečavaju širu komercijalnu upotrebu gorivih ćelija. To su (ne)praktičnost sustava, cijena, volumen sustava, (ne)efikasnost proizvodnje vodika te distribucijska mreža. No, povijest je pokazala da kada se tržišna konkurencija fokusira na pronalazak rješenja za neki izazov, nerijetko uspije i nadmašiti očekivanja. Upravo to se događa posljednjih godina na polju gorivih ćelija, a čini se da je utrka za vodikom tek krenula poprimati ozbiljne razmjere. Vodikove gorive ćelije su i dalje vrlo nepristupačna tehnologija, infrastruktura punionica vodikom gotovo da ne postoji, a nema ni masovne proizvodnje tog plina.

Krajem travnja službeno je započela suradnja dvaju teškaša u kategoriji teretnih vozila, njemačke Daimler grupe i švedske Volvo grupe. U travnju 2020. Volvo grupa je ušla u vlasnički udio Daimlerove tvrtke za razvoj te tehnologije u omjeru 50 : 50 s investicijom od 600 milijuna eura. Sada je započeo i konkretni rad, a zajednički cilj im je razvoj gorivih ćelija, odnosno proizvesti komercijalno isplativa karbonski neutralna transportna vozila i stvaranje mreže punionica vodikom u Europi. (…) Više pročitajte u 260. broju Mora

vodik2

marko3
MORERibarski jelovnik

Cipoli za šumarice

Zahtjevna prirodoslovna potraga urodila je konkretnim rezultatom, friško ulovljenim ciplima. Maslinovo ulje, za prste oblizat, salata, blitva, krumpir i vino — sve iz pelješkoga vrta i vinograda.

I znanstvenici moraju jesti! Zar ne? A ovoga puta nakon cjelodnevnog obavljenog posla za okrjepu dobili su cipole. Naime, ekipa šumara svoj je bazni logor postavila na Pelješcu, na Malom moru. Najobimniji posao, a ujedno i najudaljenije mjesto gdje su trebali obaviti istraživanja bio je Lokrum. Tako je veći dio grupe koju su sačinjavale većinom buduće šumarice, Ana, Mia i Veronika, pod budnim okom profesora otišao na Lokrum u potragu za prirodoslovnim šumskim izazovima, a manji dio grupe uputio se u manje znanstvenu ali jednako zahtjevnu potragu, također iz prirodoslovlja.

Potraga je i urodila konkretnim rezultatom, friško ulovljenim ciplima ili, kako ih na Pelješcu nazivaju, cipoli. Za tren oka bili su očišćeni i oprani u moru. Ne zaboravite, ciplima treba očistiti, bolje rečeno ostrugati, crnu opnu kojom je obložena trbušna šupljina. Dakako, tada ostružite i zgrušanu krv uz kralježnicu. Da bi sve bilo kako Bog zapovijeda, nije nam bilo teško nabaviti stonsku sol.

Ova sol, s iskonskim mirisom mora, može se nabaviti samo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i to ne u svakoj trgovini. Prijatelji domaćini, Marijana i Ivo, također šumari, pobrinuli su se da i ostale namirnice budu pelješki proizvodi. Maslinovo ulje, za prste oblizat, iz njihovog je maslinika. Salata, blitva i krumpir iz njihovog su vrta. I dakako, pelješko crno vino iz njihovog vinograda. Jedini uljez iz dalekoga svijeta ali nezaobilazan u ovakvim slučajevima bio je papar. (…) Više pročitajte u 260. broju Mora.

marko1

marko2

More-260
Kamara opskuraMORE

Kako je, jesmo živi?

Naš stariji radi onlajn. I to od rane zore. Diže se prije nas radi onlajn doručka. Čujemo ga kako viče u kužini, ajde okreni kameru da vidim na kolike je komade mali izrezao meso. A jeste li to mirili? Nemoj da mi ispadne burdil jer je netko dobio manje. Budite dobre ruke, ne morate sve doma odnit. A di je Domina, je počela frigat kobasice? Šta se čeka?

A ljudi u hotelu slušaju i gledaju ga kao nekog Boga-Kuhara koji sve zna i sve vidi, a nitko ne zna di je. Nema zabušavanja. Kaže nam jutros za stolom da bi mogao ovako cili život raditi, po jednu uru tri puta na dan, računa ti se osam, a napraviš više nego da si tamo. Dobro meni, dobro njima, nema im tko kvocat cili dan po glavi, ja se ne moram nervirat ako vidim da netko hvata krivine, jer to ne vidim, znači – dobro svima.

A dobro, pitamo ga, šta ako nešto zapne, ako, na primjer, neki gost nije zadovoljan i traži šefa? Ništa lakše, kaže, mali mu donese mobitel za stol i onda mi budemo onlajn. U četiri oka mu objasnim da se nema šta bunit, neka bude sretan šta smo ga uopće primili u ovakvoj izvanrednoj situaciji, jer i on predstavlja potencijalnu opasnost za one koji mu sve to spremaju. Zamisli da su svi onlajn, ko bi onda kuha? (…) Više pročitajte u 260. broju Mora.

orca-4
MORETehnika

Orca protiv Goliata

Norveška tvrtka predstavila novi sustav za navigacije za brodice

Norveška start-up tvrtka Orca pretendira bezobrazno srušiti s navigacijskog trona Garmin, Navico, Raymarine i ostale velike igrače. Krajem svibnja predstavljena je nova tehnologija za automatsku navigaciju, koju tvrtka Orca naziva nautičkim kopilotom. Radi se doista o velikom napretku, ako je vjerovati onome što tvrde. Pametni sustav koji ne samo da nudi daleko više funkcija već je navodno i brži te značajno jeftiniji od konkurentnih chartplottera.

Orca zasad nudi GPS box s ruterom, koji ne treba display već ga je moguće koristiti putem mobilne aplikacije na pametnom telefonu, tabletu ili nekom drugom displeju, chartplotteru s NMEA 2000 priključkom. Uz kutijicu nude i svoju verziju pametnog displeja koji ne koristi SD karticu za spremanje mapa, već svakim spajanjem na internet obnavlja svjetsku kartu. (…) Više pročitajte u 260. broju Mora.

ac37 3
Novosti

ETNZ razvija pogon na vodik

America’s Cup razvija budućnost pogona plovila, ovaj puta motornih. Prateći brodovi AC37 bit će pogonjeni vodikom.

Emirates Team New Zealand, kao pobjednik America’s Cupa, jedan je od timova koji predvode tehnološku revoluciju u jedrenju. Za ovogodišnji AC36 su osim ultra brzih jedrilica, bili primorani razviti i posebne motorne brodice za pratnju na regati, kao i motorni katamaran specijalno dizajniran za snimateljsku ekipu natjecanja. Sada je za AC37 najavljen regatni chase boat i ulaganje u razvoj tehnologije s vodikom. Budući da je održivost ušla kao nazivnik u svaku računicu razvoja novih proizvoda, potreban je značajan iskorak u razvoju tehnologije da bi ovaj oblik čiste energije bio efikasan i praktično upotrebljiv na moru.

Surađuju s tvrtkom ADCyro iz Christchurcha, specijaliziranu za dizajn, razvoj i proizvodnju kompozitnih materijala na ultra niskim temperaturama, za industriju supervodiča. Iako se ne spominje u ETNZ-ovoj objavi u javnost, pretpostavka je da se baziraju na tehnologiji gorivih ćelija s vodikom kao gorivom. Trenutačno, dizajnerski tim ETNZ-a razvija prototip buduće brodice koji će se graditi u vlastitom brodogradilištu North Shore, a ta bi brodica trebala služiti kroz čitavu AC kampanju i u svojstvu pratećeg broda na regati, a znamo da pratiti AC75 foiler nije lak zadatak.

Kada ga porinu, testiraju i potvrde, uz potporu Challenger of Record, Ineos Team UK, moguće je da će budući Protokol za AC37 zahtijevati od svih timova da koriste prateće brodove s pogonom na vodik. Ova će tehnologija imati značajan utjecaj na potrošnju fosilnih goriva u preko 20 događaja koji se odvijaju tijekom kampanje America’s Cupa (pod pretpostavkom da korišteni vodik ne dobiju izvlačenjem iz fosilnih goriva). Budući da je sport poput ovog uvijek bio predvodnik razvoja tehnologije, ne čudi nas da su usmjerili snage prema razvoju te tehnologije, jer bi ona u konačnici mogla značiti drastično smanjenje emisije štetnih plinova u atmosferu. O razvoju te tehnologije pisali smo u novom, 260. broju Mora, gdje možete detaljnije saznati o kakvoj se tehnologiji radi i dokle je stigao razvoj.

Predsjednik uprave ETNZ-a, Grant Dalton kazao je da je njihova želja napraviti “seizmičke pomake” na području pogona s vodikom i da naprave temelje u industriji za razvoj tehnologije bez emisije štetnih plinova.
U proteklom AC36, njihov partner za pogon pratećih brodica bio je japanski proizvođač dizelskih motora, Yanmar, koji je nedavno završio prvo testiranje svog sistema gorivih ćelija s vodikom za pogon brodica. Koristili su bazu Toyotinih gorivih ćelija, a testirano plovilo ujedno je i prvo japansko plovilo na vodik koje je položilo testove sigurnosti. Iako još ne spominju, moguće je da ETNZ surađuje u razvoju i s dosadašnjim partnerom.

Grant Dalton dodaje kako je ova inicijativa visoko rizična, jer njihovi prateći brodovi zahtijevaju visoke kriterije performansi. Tehnički direktor projekta za tvrtku AFCryo-a, Hugh Reynolds, kazao je da oni kao tvrtka razvijaju kriofiziku i rješenja za čistu tehnologiju posljednjih 17 godina. Snažni su zagovaratelji zelene energije na bazi vodika i bave se proizvodnjom sistema za proizvodnju vodika u Novom Zelandu. “Rad s ETNZ je izazovan je zahtjeva agresivni razvoj za izvršenje rokova  isporuke vodikovih spremnika i pogona. Prilika da doprinesemo ovako uzbudljivom projektu, u potpunosti je u skladu s našim pogledom na budućnost održive energije.”

Čelni čovjek i skiper INEOS Team UK-a, Ben Ainslie kazao je pritom da America’s Cup već gotovo dva stoljeća podiže ljestvice i pomiče granice u dizajnu i inženjeringu, te pritom osigurava da od inovacija ima koristi šira nautička industrija. “S toliko investicija u vodik diljem svijeta, prelazak na foiling prateće brodice s pogonom na vodik, dokazat ćemo praktična rješenja za budućnost nautičke industrije, i pritom postizati brzine preko 50 čvorova jureći za AC75.” Terry Hutchinson, skiper i izvršni direktor New York Yacht Club American Magic kazao je da je impresivno vidjeti da je inovacija ostala imperativ i glavni motiv iza America’s Cupa nakon 170 godina regatavanja. Pritom je istaknuo podršku branitelju kupa u naumu za implementacijom održive inovacije. Elementi inovacije s vodikom, moguće je da će koristiti i u razvoju nove generacije AC75.

ac37 2 ac37 1

Piše: Teo Marević
Ilustracija: Emirates Team New Zealand

5-Florida By Kurt Strand
Novosti

Megajahta sa solarnim jedrima

Objavljena je ilustracija koncepta megajahte od 160 m koja predviđa instalaciju solarnih panela na teleskopskim jedrima

Krivulja prodaje superjahti ne prestaje rasti, a najveći razlog je sve veći broj novopečenih milijardera i milijunaša u svijetu posljednjih nekoliko desetljeća. Zbog sve veće potražnje, čak su i brodogradilišta poznata po klasicima, počela eksperimentirati u dizajnu i konceptima superjahti. No još je više onih koncepata koji nikada neće zaživjeti, ali svako toliko zaokupe pažnju ljubitelja nove tehnologije gradnje.

Jedan od posljednjih modernih koncepata svakako je i onaj norveškog dizajnera Kurta Stranda, čija 160 m duga megajahta “Florida” umjesto konvencionalnih jedara, imala krila i to sa solarnim panelima. Prvog aprila, švedsko brodogradilište Hallberg Rassy je tradicionalno objavilo šaljivu najavu putem svojih društvenih mreža. Ove godine, našalili su se da je njihov novi model dostupan sa solarnim panelima preko čitavih jedra na što su mnogi nasjeli.

Dva mjeseca kasnije objavljen je koncept norveškog dizajnera s kalifornijskom adresom, odnosno njegova studija Kurt Strand Designs koji se ne šali s idejom instalacije solarnih panela preko čitavih jedara i to na 160 metara dugom jedrenjaku. Megajahta te duljine je prava rijetkost, još je rjeđe da takvu pogone jedra. Koncept je zamišljen tako da superjahta Florida umjesto klasičnih jedara ima teleskopska jedra, sačinjena od četiri visine krila, u potpunosti prekrivena solarnim panelima.

Zbog velikih solarnih “krila” visokih 80 metara, ova megajahta odaje dojam svemirskog broda, a jedra, odnosno krila, trebali bi biti od karbonskih vlakana. Solarna jedra bi u nedostatku vjetra bila ozbiljna elektrana za pogon elektromotora, a kut panela bi se automatski prilagođavao optimalno prema sunčevim zrakama. Teleskopski sistem za trimanje jedara, ujedno bi služio za čišćenje i poliranje solarnih panela svaki puta kada se jedra spuste i podignu.

Solarni paneli mogli bi se podići čak i dok je superjahta usidrena ili u luci, te se automatski spuste ako se pojavi vjetar. Studio je u konceptu zamislilo da superjahta energiju skladišti u baterijama kapaciteta 5 MW, dok bi višak energije koristila za proizvodnju vodika. U slučaju nedostatka vjetra, vodik bi pomoću gorivih ćelija ponovo pretvarala u električnu energiju i koristila za pogon. Uz solare, Florida bi tijekom jedrenja hidrogenerirala električnu energiju pomoću pogonskih elektromotora.

Dizajner tvrdi da bi Florida u odnosu na brod ove duljine reducirala potrošnju goriva za 90 posto, dok bi za povoljnog vremena, proizvodila više energije nego što joj je potrebno. Florida je zamišljena s izvlačnim kobilicama u stranu, što joj omogućava ulazak u relativno plitke vode, kao i veću stabilnost.

Interijer osim golemih zajedničkih prostorija čini i 12 luksuznih suita, za prijem 24 gostiju, o kojima brine 40 članova posade. U središtu superjahte bi se nalazila dvokatna dvorana s barom, a uz garaže za automobile, helikoptere, offroad vozila, luksuzni elektro-tender od 40 stopa, oprema na Floridi uključuje i malu podmornicu, te amfibiju.

3-Florida By Kurt Strand
11-Florida By Kurt Strand
2-Florida By Kurt Strand
5-Florida By Kurt Strand
8-Florida By Kurt Strand
1-Florida By Kurt Strand
7-Florida By Kurt Strand
4-Florida By Kurt Strand
9-Florida By Kurt Strand
10-Florida By Kurt Strand
6-Florida By Kurt Strand

Foto: Kurt Strand Design

regata
Novosti

Počinje prva e-regata

U sklopu Venice Boat Show danas počinje prva e-regata. Zaprimljena je 21 prijava, od toga su čak tri predstavnika iz Slovenije.

Danas se održava mimohod e-plovila, a sutra i prekosutra natjecanja u više disciplina. Nakon godine pol dana pripreme konačno se održava prva e-regata. Podsjećamo, trebala se održati na drugom izdanju sajma 2020. godine, koji je odgođen zbog pandemije. Ove godine, Venice Boat Show, odnosno Salone nautico Venezia ušla je na velika vrata kao prvi pravi nautički sajam na otvorenom u Europi koji se održava u 2021. godini.

Sajam se održava na povijesnoj lokaciji Arsenal, a uz regatu plovila s elektromotorima će se tijekom tri dana odvijati različiti manji događaji. Na njima će se predstavljati prednosti takve vrste pogona na plovilima poput niske razine buke, vibracije, bez emisije CO2, što je posebno važno za grad napravljen na kanalima. U e-regati će sudjelovati i lokalna transportna kompanija Laguna u različitim kategorijama.

Kategorije i discipline

Trodnevni program regate započinje 2. lipnja u 16 sati, a detelje možete pronaći na ovoj poveznici. Plovila će se natjecati u kategorijama određenim duljinom (manje od 4 m, od 4 do 9 m, preko 9 m), a potkategorije će biti izvor električne energije gdje je podjela na baterije, hibridi, solarni paneli i gorive ćelije.

Tri intenzivna dana koja će započeti 2. lipnja mimohodom svih sudionika na lokaciji San Marco / Canal Grande, odlaskom i povratkom u Arsenal. Drugog dana održat će se natjecanja u slalomu i “balerini” na velikom pristaništu Arsenala. U laguni se održava sprinterska utrka i test rekorda. Trećeg dana se odvija najzahtjevniji test u kojem se ispituje izdržljivost i autonomija, nakon kojeg će uslijediti svečana dodjela nagrade Trofeo Salone Nautico di Venezia i konferencija o ekološkoj tranziciji u nautičkom svijetu.

Preko 20 natjecatelja

Zbog komplikacija s COVID 19, nisu svi prijavljeni uspjeli doći u Veneciju, posebno oni iz SAD-a i sa sjevera Europe, 21 plovilo brodograditelja. Iz Italije sudjeluju Anvera e-Lab, AS Labruna, Cantiere Archetti, Cantiere Ernesto Riva, Cantiere Motonautico Veneziano, Cantiere Nautico Erio Matteri, Cantiere Nautico Studioplast, Cantiere San Pietro di Castello, Vita Yachts, te Bellmarine / Transfluid electric motors powering Alumax Boats iz Nizozemske, Britanski Mondino Nautica, kao i Slovenski predstavnici Dyn Electric motors, Greenline Yachts i Hovercraft inflatable e-boats.

E-regatu organizira Odbor u sastavu: Assonautica di Venezia, Associazione Motonautica Venezia, VeniceAgenda2028, Inland Waterways International, Venti di Cultura u suradnji s Triumph Group International, Vela i FIM (Talijanska federacija motornih brodova).

Plan e-regate:
plan e regate

Piše: Teo Marević
Foto: Salone nautico Venezia / Assonautica di Venezia

Buddy za web
Novosti

Melges, čarobnjak iz Zende

Najavljeno je objavljivanje dokumentarnog filma o legendarnom jedriličaru Buddyju Melgesu

Živuća legenda jedriličarskog sporta, Harry “Buddy” Melges, dobiva svoj dokumentarni film. Tijekom svoje sportske karijere, osvojio je preko 60 važnih titula jedriličarskih natjecanja, u različitim tipovima sportskih jedrilica, kao i u takozvanom ice-boatingu, na zaleđenom jezeru. Uz nacionalne, međunardone i olimpijske medalje, Buddyjeva najdraža je ona iz 1992. godine kada je kao kormilar uz Billa Kocha osvojio America’s Cup.

Buddy je sin osnivača poznatog brodogradilišta sportskih jedirlica Melges, Harryja Melgesa starijeg, te je od rane mladosti bio uključen u obiteljski posao. Danas je Buddy umirovljeni 96-godišnjak, brodogradilište vodi njegov sin, Harry Melges III., a njihove jedrilice su i dalje popularne u različitim klasama od 14 do 40 stopa duljine. U Hrvatskoj je od prošle godine živnula i sve je popularnija one-design klasa Melges 24, tip jedrilice koji je prvi put predstavljen 1993. godine, a danas je ih je napravljeno preko 900.

Tijekom svoje sportske karijere nanizao je sjajne rezultate, a kolege sportaši cijene ga i zbog sportskih postignuća kao i zbog njegove prijateljske naravi i smisla za humor. U njegovoj biografiji ističe se opis njegovih svojevremeno rivala da je ‘Buddy jedini tip koji te porazi u regati, a i dalje navijaš za njega.’ Film Melges “The Wizard of Zenda” započeo je s produkcijom još 2014., a trebao bi biti dovršen tijekom iduće godine.

Jabuka u obitelji Melges ne pada daleko od stabla, pa je Buddyjev unuk, Harry Melges IV. također krenuo stopama pradjeda, djeda i oca, te postiže dobre jedriličarske rezultate.

MELGES: The Wizard of Zenda Official Trailer from Quicklier Film Partners on Vimeo.

layline.si
Novosti

Rekord od Pirana do Dubrovnika

Brat i sestra planiraju oboriti Guinnessov rekord u jedrenju malom jedrilicom od Pirana do Dubrovnika

Jedriličari, brat i sestra, Slovenci, Maruša i Uroš Kraševac pokušat će srušiti Guinnessov rekord u jedrenju malom jedrilicom na velike udaljenosti. Danas su marini Portorož održali predstavljanje za javnost i testnu plovidbu, a start je planiran za sutra. Planiraju odjedriti 360 nautičkih milja bez zaustavljanja i pristati u Dubrovniku. Uvjeti za rekord su vrlo strogi, a Uroš i Maruša za to vrijeme ne smiju imati nikakav kontakt s vanjskim svijetom. Javnost će ih moći pratiti putem interneta na ovoj poveznici.

Za pokušaj obaranja rekorda odabrali su Beneteau First 14 SE, slovenskog brodogradilišta Seascape. Riječ je o maloj sportskoj jedrilici dugoj 4,3 m bez kabine, s glavnim jedrom, flokom i malim gennakerom. Trup First 14 SE teži svega 67 kilograma i može se prevoziti na krovu kombija ili većeg automobila. Sa sobom nose 30 litara vode za piće i 20 paketića suhih obroka.

Uroš se planira iduće godine kvalificirati za Mini-Transat regatu, kako bi u svoj sportski CV mogao dodati “offshore” crticu. Ovaj 28-godišnji diplomirani kineziolog, jedri od svoje šeste godine i u svojoj jedriličarskoj karijeri je imao solidne rezultate u klasama Optimist i Laser 4.7 s kojim se plasirao među top 10 na Europskom prvenstvu u klasi Laser Radial Junior, te na Svjetsko prvenstvo za juniore u klasi Laser Standard. Radi kao trener nacionalne juniorske jedriličarske ekipe Slovenije za klasu Laser Standard, a uz jedrenje bavi se skijanjem i snowboardingom.

Osim rigorozne pripreme za tu Mini-Transat regatu, Uroš najprije treba prikupiti sredstva za kupnju Mini 6.50 jedrilice, najmanje prekooceanske regatne jedrilice, a za to će treba privući sponzore.

Marusa-in-Uros-razstavljena-1208x1536 Marusa-priprave-1206x1536 uros i maruska 2 uros i maruska 3

 

Piše: Teo Marević
Foto: Facebook / Leyline.si / Sascape-edition.com

mercury marine 1
Novosti

Mercury na struju

Na godišnjoj sjednici Brunswicka, najavljena serija električnih izvanbrodskih motora brenda

Sredinom mjeseca je održana je godišnja sjednica investitora Brunswick Corporation, vlasnika brenda Mercury Marine, među brojnim važnim informacijama, jedna je prošla pomalo ispod radara. Čelni čovjek tvrtke Mercury Marine, Chris Drees, potvrdio je da razvijaju električne izvanbrodske motore. Najavljeno je i okvirno razdoblje kada planiraju plasirati nove linije proizvoda na tržište.

Pet novih linija električnih proizvoda trebaju biti na tržištu do 2023., uključujući i 4 električna izvanbrodska motora do prvog kvartala 2023., a prva predstavljanja možemo očekivati već tijekom iduće godine. Najava je proizašla iz diskusije o tvrtkinoj ACES strategiji, koja se odnosi na autonomiju, konekciju, elektrifikaciju i dijeljeni pristup u slobodnom prijevodu. Ta je strategija bila jedna od glavnih tema dana predodređenog investitorima, te je evidentno da će ostati veliki dio tvrtkine strategije u budućnosti.

Drees je najavu potvrdio riječima “Mercury namjerava ostati lider u obje vrste propulzije, konvencionalne i električne, do kraja 2023. godine. Mercury neće zaostajati.” U tom periodu Mercury i njihova Advanced Systems Group (ASG) planira plasirati 5 proizvoda za elektropropulziju. Tijekom istog perioda, ASG također računa na instalaciju oko 15 tisuća naprednih sustava baterija, koji će zamijeniti generatore s unutarnjim sagorijevanjem. Plan im je lansirati nove proizvode kroz 4 različite linije proizvoda. U diskusiji su iznesene indicije da će prvi segment biti električni pogon za male brzine, odnosno za velike brzine na kratke udaljenosti.

Nažalost, trenutačno i ne postoji tehnologija koja bi mogla omogućiti više, pa trebamo biti skromni s očekivanjima. Prvi veći korak u elektro ponudi, napravljen je plasiranjem Fathom 1 sustava za upravljanje energijom na Sea Ray SLX-R 400e na Consumer Electronics Showu u siječnju 2020. godine. Uvođenje električnog pogona najprije će se provoditi kroz Brunswickovu franšizu Freedom Boat Club, najveće svjetske mreže klubova čiji članovi imaju ekskluzivno pravo korištenja plovila.

Piše: Teo Marević
Foto: Mercury Marine

venecija
Novosti

Prvi nautički sajam

Na otvaranju Venice boat showa bit će i slavni jedriličari, a u 9 dana posjetitelji će imati priliku vidjeti drugačiji program nautičkog sajma

Ove subote u Veneciji počinje prvi ovogodišnji nautički sajam. Nakon što je prošle godine zbog pandemije otkazano drugo izdanje Venice Boat Showa, a ove godine se vratio trijumfalno. U 9 dana, na Venice Boat Showu naglasak će biti na održivosti nautike, ekologiji i umjetnosti.

Na otvaranju će specijalni gosti biti Max Sirena i Gilberto Nobili iz talijanskog America’s Cup tima Luna Rossa Prada Pirelli. Pobjednici Prada Cupa, u Veneciji će pokazati pehar, te sudjelovati u okruglom stolu o recentnim i povijesnim talijanskim sudjelovanjima u America’s Cupu. U razgovoru će im se pridružiti i veteran talijanskog AC tima, Moor of Venice, Tommaso Chieffi.

Venecija je jedan od gradova s velikim referencama na Prada Grupu, gdje se nalaze i sjedišta Pradine zaklade za umjetnost. Gradonačelnik Luigi Brugnaro je uoči otvorenja sajma istaknuo kako Venecija ove godine slavi 1600 godina i želi vratiti epitet “kraljice mora,” te da to planiraju postići stvaranjem nove veze s morem.

Grad na vodi, neslužbeni je grad-simbol globalnog zatopljenja, koja bi se zbog podizanja razine mora, mogla naći u velikom problemu. Iz tog razloga, domaćini i organizatori sajma su dobro prihvatili inicijativu za transformaciju Venecije u smjeru održivosti do 2028. godine. Sajam je stoga pripremio posebno “e-selo” gdje će biti raspoređeni proizvođači električnog pogona, elektromotora, baterija, solarnih panela, vodo i vjetro generatora, kao i ostalih dijelova električnih sklopova.

E-regata i održivi brodovi

Uz sajam na doku Arsenal, znakovitom mjestu za Veneciju i njenu povijesnu baštinu, dio kanala u gradu bit će rezervirano za regatu električnih plovila svih vrsta. Uz to, drugu godinu za redom objavljen je i natječaj za projekte ili dizajn brodova na koje se mogu javiti profesionalci, studenti ili amateri, kao pojedinci ili grupe. Dok je lani bio zadatak napraviti bilo kakav brod od bilo kojeg materijala, ove je godine ta ideja usmjerena prema održivosti, te mora ispunjavati kriterij maksimalne duljine do 24 metra, te biti namijenjena za prijevoz robe ili putnika u unutarnjim vodama.

Projekt je pod sponzorstvom Fondazione Musei Civici di Venezia, Grada Venecije i Vela spa, a prijavljene radove za izložbu bira stručni tim koje postavio gradonačelnik Venecije. Radovi će biti izloženi tijekom trajanja sajma od 29. svibnja, do 6. lipnja 2021., uz moguće produljenje u lipnju. Ovogodišnje, drugo izdanje Venice Boat Show raspolaže s 50 tisuća kvadratnih metara izložbenog bazena, 30 tisuća kvadratnih metara vanjskog izložbenog prostora, te još 10 tisuća kvadrata zatvorenih paviljona.

emergensea
Novosti

EmergenSea otvorio nove baze

Zadarska tvrtka za spašavanje i pomoć na moru, pokriva cijeli Jadran, a posljednja nova baza je u Marini Punat na otoku Krku

Tvrtka za spašavanje na moru, EmergenSea otvorila je novu bazu u marini Punat, na otoku Krku. Ovo im je druga nova baza koju su otvorili za sezonu 2021. uz onu u marini Veli Rat, a s ukupno 21 bazom, te 4 ureda u Puli, Puntu, Zadru, Biogradu i Braču, pokrivaju cijelu obalu Jadrana, uključujući i Crnu Goru, te Sloveniju. Zapadna obala Jadrana također je pokrivena u suradnji s talijanskom mrežom, SeaAssist.

U dogovoru s marinom Punat, klijenti marine dobivaju besplatnu pomoć na moru u krugu 3 nm od marine te 20 posto popusta na usluge u čitavoj mreži ES-a, što je kažu nam iz EmergenSea prva takva usluga na Jadranu, a istu uslugu prepoznala je i marina Kornati u Biogradu.

Nova baza zapošljava dva skipera i djelatnicu u uredu. Posada u Puntu raspolaže plovilom ALSORM, gumenjakom ojačanog aluminijskog trupa posebno konstruiranim prema uputama EmergenSea mreže. Gumenjak postiže maksimalnih 40 čvorova brzine uz izvanbrodski motor Honda 250.

Iz tvrtke EmergenSea, kazuju nam da razvoj njihove flote traje 13 godina, te su ostvarili suradnju s brodograditeljem Highfield, s kojim su razvili personalizirani SAR model na bazi postojećeg Highfield Patrol 860. Njihovu uslugu mogu dobiti svi koji se nađu na moru, bez obzira na članstvo, no naravno, s godišnjim članstvom klijenti dobivaju besplatnu uslugu, na što mogu ostvariti popust ugovaranjem osiguranja kod određenih osiguravateljskih kuća.

Towing_Java WhatsApp Image 2021-05-18 at 23.49.29

DSC07975-Pano
Novosti

Navela prepoznata i u arhitekturi

Pulska tvrtka Navela, dobitnica je nagradu BigSEE Architecture Award 2021 za novi poslovni centar u Puli, a projekt je nominiran u još jednoj kategoriji

Poznata pulska tvrtka Navela je zastupnik za Yanmar, te druge nautičke brendove, a na domaćem tržištu godinama prednjače u suvremenom načinu poslovanja. Na nautičkim sajmovima su posljednjih godina poznati i po robotu Pepper koja posjetiteljima njihova štanda nudi informacije o tvrtki i proizvodima.

Njihov novi poslovni centar u industrijskoj zoni Pule, sada je dobio i međunarodno priznanje arhitektonske struke u vidu nagrade BigSEE Architecture Award 2021. Projekt je također nominiran u kategoriji najboljih projekata javne i komercijalne arhitekture.

Budući da smo imali prilike obići poslovni centar Navele, uvjerili smo se u funkcionalnost moderno uređenog poslovnog prostora. Zgrada izvana privlači pažnju upečatljivim oblikom, tamnom bojom, te velikim staklenim stijenama zbog kojih interijer obiluje svjetlom.

U prizemlju poslovnog centra, nalazi se recepcija s prodajnim centrom, odakle se prolazi u zajedničke prostorije, kuhinju, a sa stražnje strane nalazi se veliko skladište u kojem već na prvi pogled možemo uočiti pažljivo osmišljen sistem za primanje i izdavanje robe, te uredan, funkcionalan i skladan prostor.

Na katu tvrtke, smješteni su uredi uprave, te odjeli prodaje, marketinga i multimedijalna sala za sastanke. Poslovni centar Navele u potpunosti odiše atmosferom uspješne moderne tvrtke, što znaju i njihovi klijenti i poslovni suradnici, pa nas i ne čudi da je projekt i zgrada prepoznata u arhitektonskoj struci.

BigSEE je platforma koja sistematski istražuje, ocjenjuje, izlaže i povezuje izvrsnost poslovnog svijeta na području Jugo-istočne Europe i šire. Objedinjuje 19 zemalja s oko 350 milijuna ljudi, te predstavlja jedinstveno mjesto diskusije i razvoja kulturne, ekonomske i političke uloge u regiji, te njenu važnost i utjecaj na svijet.

BigSEE-om upravlja Zavod Big, organizator međunarodnog festivala Month of Design, Big Architecture, Wood Icon i Creative Tourism. Dodjela nagrada će biti predstavljena na internetskoj stranici bigsee.eu tijekom drugog dana održavanja festivala BigSEE u Ljubljani od 14. i 15. listopada

Luka-P1
Luka-P3
N_09