first1
MORETestovi

Beneteau First 53

Ovom jedrilicom kuća Beneteau obnovila je svoju performance liniju i otvorila je novim vjetrovima

Davno je to bilo, u ljeto 1995. godine kada smo za More pred Opatijom isprobavali First 53 F5 kojem je vlasnik na krmi s pravom ispisao ime Primadonna, a evo me sad pred Splitom na jedrilici iste oznake u društvu Emila Tomaševića, Igora Pjacuna i Tonija Bulaje Vepra za kormilom. Tu je još nekoliko mladih splitskih jedriličara i Filip Babić iz tvrtke koja je vlasnik jedrilice. Emila, koji zastupa Beneteau i u čijem se Ultra čarteru nalazi i ovaj brod, mene i liniju First još ponešto veže. Pred ljeto 1999. godine tri smo dana zajedno s Pivcem i Darkom Tralićem u Kornatima testirali First 40.7, a par dana kasnije upoznao sam ga u Portorožu s Paulom Wuytsom, tadašnjim šefom prodaje Beneteaua. Emilu, vrhunskom jedriličaru, nije trebalo mnogo da razumije potencijal tog branda, a Paul je u njemu prepoznao čovjeka koji bi mu na Jadranu mogao biti pravi prodajni oslonac pa su par mjeseci potom započeli suradnju koja između Beneteaua i Ultre traje do danas.

first2

U to je doba linija First mnogo značila francuskom brodograditelju. Bilo je to doba velike popularnosti regatnih krstaša, regata po IMS premjeru, a 40.7 bio je na tom planu iznimno uspješan i Francuzi su ih sagradili čak 550. Bilo je to zlatno doba serije First koju su tada projektirali Bruce Farr i Jean Marie Finot, pripadnici samog svjetskog vrha u svom zanatu. Ipak kriza 2008. godine i ekspanzija čartera nisu poticali potražnju regatnih krstaša pa je posljednji First, tridesetica, stigao na tržište 2010. godine, a čitava linija zadržala se u proizvodnji još nekoliko godina.

Tako je vodstvo Beneteaua potpuno odustalo od performance jedrilica i svog slavnog branda. Bilo je to očito nakratko jer su već prije dvije godine kupili slovenski Seascape i uz malo kozmetike preimenovali ga u First najavljujući usput i nove Firstove iz vlastite produkcije. (…) Zadatak koji su dobili bio je vrlo jednostavan — izvana performanse, a u unutrašnjosti udobnost na granici luksuza. Već po njihovu izboru bilo je jasno da će se pri projektiranju i gradnji mnogo toga temeljiti na iskustvima velikih jedrilica najviše klase. Dodamo li tomu i uporabu vrlo kvalitetnih materijala pri gradnji i opremanju, moglo se očekivati da će se linija First pozicionirati bliže najvišoj klasi na tržištu, nego li je to do tada bio slučaj ostajući i dalje klasičan visokoserijski proizvod. (…) Više pročitajte u 256. broju Mora.

first3

sacs1
MORETestovi

Sacs Strider 800

Uskočili smo u ovaj gumenjak ne mareći što sezona plovidbe ide kraju. Uostalom, s njime ni po lošem vremenu nema straha

Obično ovakve gumenjake testiramo tijekom proljeća i predstavimo ih u lipanjskom broju našeg magazina, ali okolnosti u kojima smo živjeli poremetile su mnoge uhodane navike pa tako i ovu. No, kako je u ljudskoj prirodi da sve što naruši ustaljeni red nastoji što prije vratiti u normalu, tako smo i mi uskočili u ovaj Sacs čim nam se ukazala prilika. To što sezona masovne plovidbe polako ide kraju, nije utjecalo na našu odluku jer gumenjacima se sve više plovi tijekom čitave godinu. Početak jeseni je i doba kada se razmišlja o kupnji brodice kojom će se ići na more dogodine, razgledavaju se modeli i naručuju brodovi. Za one kojima je u mislima ozbiljan i kvalitetan gumenjak, Sacs je brand koji se u pravilu uzima u obzir.

sacs2

Sasc Strider 800 čekao nas je u marini Agana i spada među najmanje koje gradi ovo talijansko brodogradilište. Njihova gama kreće od sedam metara, a najveći Strider mjeri punih 19,80 m i na sebe montira dva MAN-a ukupne snage od 2834 kW, i to s Arneson površinskim osovinskim vodovima i propelerima. Ne bi bilo loše pronaći priliku i zaploviti i takvom  grdosijom, ali ruku na srce našim mogućnostima i akvatoriju primjereniji je ovaj model ili možda neki malo veći. (…) Više pročitajte u 256. broju Mora.

sacs3

plastika1
IstraživanjaMORE

Na kraju jednog vijeka

Istražili smo što se događa s dotrajalim plastičnim brodovima, te kako se o toj vrsti otpada brinu druge zemlje u EU.

Nalazimo se na kraju jedne generacije plovila koja su jednostavno dotrajala u svakom smislu. Plastični val 60-ih godina 20. stoljeća preplavio je svjetsku industriju i preko noći nepovratno promijenio način na koji živimo, unaprijedivši standarde života milijardama ljudi. Odjeća, cigarete, upaljači, automobili, barke, brodovi, jedra, naočale, satovi, cipele, posuđe, nema što nije napravljeno od neke vrste plastike.
Sada je industrija u potrazi za novim materijalima koji bi po praktičnosti i cijeni zamijenili plastiku, a da pritom ne štete okolišu.
U ovom trenutku proizvodimo više plastike no ikada i počinjemo biti svjesni koliko smo time samo posudili vremena. Plastični brodovi proizvedeni tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća neupitno će završiti kao nepoželjni otpad i toga će uskoro biti sve više. Statistički podaci europskih organizacija za zbrinjavanje plovila za otpad pokazuju da je najveći broj dotrajalih brodova star oko 30 do 45 godina.

plastika2

Znanstvenica u području morske biologije dr. sc. Corina Ciocan u svom tekstu o posljedicama napuštenih brodova se cinično pita: “Gdje odlaze brodovi kada umru? Na eBay, gdje će postati problem nekog drugog neznalice.” U našem slučaju to bi bili neki lokalni oglasnici, nakon čega postaju dio zapuštenih dijelova lokalnih brodogradilišta, obraslih dvorišta i pustopoljine uz magistralu.
Problem recikliranja je vrlo velik, a najteža je istina to da se većina plastike ne može reciklirati, već će se nastaviti raspadati i polako ulaziti u okoliš ili gomilati na izoliranim odlagalištima. Prilikom raspadanja plastika ispušta toksine i u mirkofragmentima ulazi u hranidbeni lanac, a studije o utjecaju tih procesa na zdravlje ljudi i životinja i dalje su rijetke, no redom pokazuju da bismo se trebali zabrinuti, o čemu smo više puta pisali u temama povezanih s plastikom u moru.

A sada nešto potpuno drugačije

Svi koji su jedrili u teškim drvenim, betonskim, željeznim, pa zatim u plastičnim jedrilicama znaju zašto je plastika, osim naravno po cijeni, izuzetno važna za plovidbu i sportsko jedrenje. Plastika je praktički stvorila rekreativnu plovidbu koja je prije toga bila rezervirana za ljude koji žive od broda ili im služi za prijevoz od jedne do druge točke.
Pojavom plastike u brodogradnji proizvodnja plovila naglo se povećala, a potražnja koja je oduvijek postojala, raste i danas. Jedrenje i veslanje su kao sport do pojave plastike u masovnoj brodogradnji bili rezervirani za članove sportskih klubova, te većini bili teško dostupni. (…) Više pročitajte u 256. broju Mora.

plastika3

svjetionik
FeljtonMORE

Između legende i činjenica

Legendarna Savudrija prvi svjetionik u svijetu koji je za rasvjetu koristio plin dobiven destilacijom ugljena

Od najstarijih vremena u pričama o važnim stvarima ispreplitale su se legende i stvarne činjenice. Svjetionici, kako zbog njihove prometne funkcije, tako zbog impozantnosti samih objekata, oduvijek su izazivali divljenje. Tako ih među sedam svjetskih čuda antičkoga svijeta nalazimo čak dva: Aleksandrijski svjetionik i Kolos s Rodosa.

Slično je i s modernim svjetionicima. Tako su, primjerice, o prvome modernom svjetioniku na Jadranu, koji je još uvijek u funkciji, onome u Savudriji, nastale i legende. Jedna od njih je ona o ljubavi s nesretnim završetkom između kneza Metternicha, ministra vanjskih poslova Habsburške Monarhije u vrijeme izgradnje svjetionika, i mlade crnokose Hrvatice. Međutim, taj svjetionik predstavlja senzaciju, i to u svjetskim razmjerima, po tehnološkoj avangardi koju je predstavljao u vrijeme puštanja u rad.

Naime, poznate su okolnosti i osnovne činjenice oko njegove izgradnje. Potreba za izgradnju takvih objekata na krajnjem jugu i zapadu istarskog poluotoka pokazala se uslijed povećanja broja pomorskih nesreća — osobito pri noćnoj plovidbi — brodova koji su plovili prema Trstu: s istočne strane prijetila im je kamenita istarska obala, dok su se s one sjeverozapadne mogli nasukati na pješčanim sprudovima oko Grada (Gradeža). Zna se da je taj graditeljski podvig preuzela Trgovačka burza u Trstu. Poznato je da je savudrijski svjetionik projektirao glasoviti arhitekt Pietro Nobile i da je pušten u rad u noći između 17. i 18. travnja 1818. godine. (…) Više pročitajte u 256. broju Mora.

klopa2
DelicijeMORE

Batej – Nisu gušti samo u pjatu

Ribari nikada neće reći da je to bukva jer tako ovu ribu nazivaju kad je velika, malo manju bukvica, još manju bukvin i još manju batej!

U kolovozu kad se već naslućuje kraj ljeta, kad su sardele na ribarskome jelovniku pomalo svima dodijale, a prije nego počne ribolov nekih drugih vrsta, potrebno je prebroditi to međuvlađe (interregnum), bolje rečeno međuriblje! Usput, bilo bi dobro ispipati ako je ikako moguće, što se može očekivati od zimskog ribolova. Posebno nagovješćuje li se kakav takav ulov girica ili bukvi. Dobro, dobro, i drugih riba, ali zimski status girica i bukvi jednak je sardelinom ljetnom statusu! To su zimske pučke hraniteljice!

klopa1

Za takav kasnoljetni ribolov odabirale su se posebne uvale za koje se znalo da im je dno većinom prekriveno perjem,  kako ribari nazivaju posidoniju (Posidonia oceanica), jer to je sigurno zaklonište malim, još nedoraslim ribama, a jedan dio dna je pjeskovit. Osim toga, u takvim uvalama je i dobro strujanje mora pa svi imaju dovoljno hrane, girice planktone kao i mali tragalj (modrak) i crnej, male bukve još i alge i račiće s morskog dna, a one veće ribe jedu ove manje! Sve u svemu, posvemašnji prirodni sklad. E, upravo će ribari na takvoj pošti procijeniti kakvo je stanje ribljeg fonda! (…) Više pročitajte u 256. broju Mora.

senko
Kamara opskuraMORE

Kamara opskura

Odmor ratnika

Na kraju još jedne velike ljetne bitke s turistima za koje smo mislili da će ove godine izostati zbog korone i da ćemo se morati boriti, poput slavnog i velikog Don Kihota s vjetrenjačama i solarnim panelima, brojimo svoj plijen i računamo na koliko dijelova ga treba podijeliti i kako pametno rasporediti da izdržimo do sljedeće sezone ratova. Kalkuliramo možemo li štogod ušićariti sa strane i obnoviti našu postrojbu modernijim naoružanjem, da ne budemo nespremni ili, nedajbože, poraženi. Nakon ručka koji je bio dobar i obilan, slobodno se možemo pohvaliti i gospodski, jer je ostala puna škrinja neprodane dobre smrznute ribe koju smo čuvali za posezonu, naivno misleći da se čudo može produžiti, objašnjavamo našima da bi ovoga puta bilo pametno dobro se pripremiti i obnoviti ono što već imamo i što smo zapustili. Da se nas pita, uzeli bismo ovce i pustili ih u maslinik koji je ionako obrastao u travu. A kad već zbog toga budemo morali svakodnevno obilaziti to blago, šta bi falilo da kupimo i koju stotinu koka lutalica da prate stado i kljucaju ono što ovima ostane, usput prevrću zemlju, gnoje i čine dobro svima. Bilo bi to kao da i zimi imamo jedan apartman popunjen, a ljeti dva, ako ne i tri. Naša teta, koja je sada postala pravi član naše fameje i više se ne osjeća kao neki višak, kaže da bi ona s guštom svaki dan sjedila ispod stabla i pazila na blago. Naš mlađi, koji još ništa ne razumije, ali ima odgovor na sva svjetska i kućna pitanja, odmah dobacuje da bi bilo dobro napraviti i jednu malu poljsku kućicu u kojoj bi mogla živjeti da je ne moramo svaki dan odvoziti i dovoziti. (…) Više pročitajte u 256. broju Mora.

Swan
MORENajave

Club Swan 80

Prekretnica u Swanovu Clubu

Jedan od najjačih svjetskih brendova jedrilica, Nautor’s Swan već desetljećima podiže ljestvicu u brodogradnji rekreativnih i regatnih jedrilica. Njihova paleta modela trenutno nudi 11 modela u tri kategorije – Club Swan za regatne jedrilice, Swan za kategoriju luksuznih krstaša i Maxi Swan za veće luksuzne krstaše. Finsko brodogradilište od samih početaka njeguje suradnju s argentinskim arhitektom Germanom Ferersom, a posljednjih godina uz njega dizajn interijera potpisuje i talijanska dizajnerica Misa Poggi. Početkom rujna najavljen je novi model u kategoriji Club Swan koji bi, prema riječima vodećih ljudi brodogradilišta, trebao promijeniti buduću liniju njihovih Maxi Swan modela. (…) Više pročitajte u 256. broju Mora.

RBS 1
Novosti

Rijeka boat show i Fiumanka

Nautički sajam na gatu u riječkoj luci koji je prošle godine dobio novo lice i novo ime započeo je s kišom. Paralelno sa sajmom, započela je 21. regata Fiumanka.

U Rijeci je jučer započeo Rijeka Boat Show u trajanju od tri dana. Prošle godine, organizaciju riječkog nautičkog sajma preuzeli su vlasnik obrta Inspiro Lab Vedran Babić i direktor sajma Ivan Črnjarić, odnosno od ove godine tvrtka Thorax s istim čelnim ljudima, te su najavili veliki zaokret. Najprije je promijenjeno ime i vizualni identitet sajma, a zatim najavljen niz promjena koje možemo očekivati od RBS-a.
Prošle godine su organizaciju preuzeli u zadnjem trenutku, što nije ostavilo puno vremena za pripremu ozbiljne ponude događaja, čega su i sami bili svjesni, te su se zahvalili izlagačima na ukazanom povjerenju, kako bi se sajam ipak održao u revijalnom tonu.

Ove godine sajam je trebao krenuti punom parom, no pandemija je svakako utjecala na ishod, pa se sajam mora odvijati pod posebnim uvjetima, bez masovnijih okupljanja, što će se svakako odraziti na posjećenost. Ne računajući nultu 2019. godinu, organizatori su u ovoj uspjeli okupiti gotovo 40 izlagača, što je solidan skok u odnosu na lani. Na sajmu izlažu brojne poznate domaće nautičke tvrtke poput Motonavisa, Nautički centar Liburnija, Arba Nautika, Sense4Boat i drugi, od proizvođača i dealera brodova, zastupnika za nautičku opremu i usluge, do osiguravatelja, softverskih tvrtki, servisa i ostali.

Iako mali, ovakav sajam je važan za lokalne izlagače i posjetitelje, jer se tamo mogu uživo upoznati s nekim novim proizvodima na tržištu, isprobati plovila i motore, te drugu opremu, a nerijetko se mogu iskoristiti popusti za kupovinu na sajmu. Jasno je da su se novi organizatori htjeli maknuti od imena Nautica koju prati povijest sa slabim interesom posjetitelja i izlagača, a Rijeka Boat Show sugerira da bi se sajam u budućnosti trebao promaknuti u međunarodni sajam, što pak predstavlja veliki izazov i dugi put.

Rijeka Boat Show održava se od 25. do 27. rujna, a radno vrijeme u petak i subotu bit će od 10 do 19 sati, te u nedjelju od 10 do 17:30. Ulaznice će u prodaji biti po promotivnoj cijeni od 20,00 kn, a program će se održati sukladno svim propisanim uputama i preporukama HZJZ-a i Stožera civilne zaštite.

Paralelno s 21. Fiumankom

Paralelno sa sajmom, ove godine se odvija i najvažniji događaj za ljubitelje jedrenja u Rijeci, 21. regata Fiumanka. Organizatori Fiumanke poručuju da ono što nije odgodila korona, uspjelo je kiši pa su tako otkazani koncerti koji su se trebali održati na Adamićevom gatu.

Otkazan je i dio sportskih programa Europskog tjedna sporta poput veslačke regate, a prezentacija Windsurfinga i Stand Up Paddlinga prebačena je s petka na subotu. Start regate 21. Fiumanka zakazan bio je drugog dana sajma, u subotu u 12 sati. Na startnoj liniji našlo se preko stotinu jedrilica, a sama startna linija Fiumanke nalazi se na samom kraju lukobrana pa je zanimljiva i dostupna za gledanje s različitih pozicija.

RBS 2 RBS 3 RBS 4

Salone Nautico di Genova
Novosti

Pariz otpada, Genova ostaje

Nakon Cannesa i La Rochellea, otkazan i pariški nautički sajam najavljivan za prosinac. Genova bi mogla pobrati sve lovorike.

Federacija francuske nautičke industrije, FIN, objavila je vijest da je otkazan i pariški sajam Nautic Paris. Nakon svih najavljenih, pa otkazanih sajmova u Francuskoj, ali i ostatku svijeta, ova vijest nije iznenađujuća. Odluka o otkazivanju uslijedila je nakon jučerašnje izjave francuskog ministra zdravstva, Oliviera Vérana da će se maksimalan dozvoljeni broj ljudi na javnom mjestu ograničiti na tisuću.

Podsjećamo, za sad je ograničenje iznosilo 5000 ljudi po događaju u jednom trenutku, što je ujedno bio razlog otkazivanja ostalih sajmova.
Organizatori sajmova u Cannesu i u La Rochelleu tražili su od ministarstva iznimku zbog specifičnosti nautičkih sajmova koji su orijentirani na otvorene prostore, te su garantirali da bi se uz mjerače broja ljudi i osiguranje moglo kontrolirati gustoća mase na događaju.

S druge strane, zbog povoljnijih epidemioloških prilika i velikog otvorenog prostora sajmišta gdje se održava Salone Nautico u Genovi, ima šansu uspješno se održati uz nešto veću pažnju na distancu među posjetiteljima i izlagačima. Sve upućuje na to da bi se sajam u Genovi trebao održati i time zasluženo, s lovorikom obilježiti okrugli 60. sajam, o čemu ćemo izvijestiti u našem nadolazećem broju Mora.

Foto: Salone Nautico di Genova

3. Noćna regata tradicijskih barki na jedra pod svjetlima reflektora, autor Sandro Tariba
Novosti

U čast jedrima i plovidbi

Proteklog vikenda završio je još jedan festival Lošinjskim jedrima oko svijeta u trajanju od dva tjedna.

U sklopu bogatog programa održane su brojne regate, predavanja, radionice i sportska događanja. Nakon otvorenja festivala u malološinjskoj luci i 8. Lošinjske regate pasara na vesla, tradicionalne veslačke utrke u kojoj su se natjecale drvene barke, u jednoj od najljepših lošinjskih uvala Čikat održao se scenski prikaz ispraćaja pomoraca na Annunziati (crkvici) „Pozdrav kapetanu“.

Prof. Miljenko Smokvina održao je predavanje na temu „Sudjelovanju jadranskih pomoraca u Austro-ugarskoj arktičkoj ekspediciji 1872-1874“ u Muzeju Apoksiomen, a dr. sc. Robert Mohović je održao predavanje o „Razvoju jedrenjaka s posebnim osvrtom na tipologiju jedrenjaka 19. stoljeća i obnovu logera ‘Nerezinac.’“

Pod svijetlima reflektora, održana je 3. Noćna regata tradicijskih barki na jedra u malološinjskoj uvali, a Astronomsko društvo Leo Brenner je organiziralo promatranje neba i nebeskih tijela. Posjetitelji Lošinja su četiri tjedna imali prilike uživati u zalasku sunca uz edukativno vodstvo na logeru Nerezincu.

Održano je i nekoliko regata, 16. Međunarodni vaterpolo turnir Dobri dupin te  5. Međunarodni plivački maraton „Lošinj open water swim challenge“ u uvali Čikat, a u sklopu 38. Lošinjske regate – Regate lošinjskih olimpijaca, nakon navigacijske regate Mali Lošinj – Susak – Žalić – Mali Lošinj održala se regata “štap” jedrenje u luci Mali Lošinj.

Jedriličarski klub Jugo održalo je Poučno jedrenje za djecu, koja su osim jedrenja mogla učiti i u sklopu radionice izrade suvenira tradicionalnih barki otoka Lošinja u organizaciji Zajednice Tehničke kulture Grada Malog Lošinja. Program je zatvoren tradicionalnom 44. Nerezinskom regatom tradicijskih barki na jedra u luci Nerezine, gdje su se predstavile obnovljene tradicijske barke (gajete i pasare) u sklopu projekta „Drvo je prvo.“

44. Nerezinskom regatom tradicijskih barki na jedra, autor Sandro Tariba 8. Lošinjska regata pasara na vesla, autor Sandro Tariba

Interboot-Hafen, Aufnahme mit Drohne
Novosti

Počinje sajam Interboot

Sutra počinje prvi nautički sajam međunarodnog karaktera i jedan od važnijih u Europi Interboot u Friedrichshafenu.

Ovogodišnje izdanje sajma Interboot počinje sutra i trajat će ukupno 9 dana, do nedjelje 27. rujna. Sajam se održava u šest paviljona sajmišta, te na otvorenoj površini, a zbog mjera opreza organizatori su poštivanjem epidemioloških odredbi osigurali siguran boravak posjetitelja i izlagača na sajmu. Interboot najavljuje kako je unatoč neizvjesnoj godini i ozbiljno poljuljanoj ekonomiji u cijelom svijetu, potražnja za sadržajem koji se odnosi na vodene sportove, jedrilice i motorne jahte u porastu.

Oko 200 tvrtki izlagat će tijekom 9 dana održavanja Interboota svakog dana od 10 ujutro do 6 popodne. Posjetitelji će moći ući na sajam samo uz prethodnu registraciju i kupnju ulaznice unaprijed. Friedrichshafen je njemački grad koji se nalazi na sjevernoj obali Bodenskog jezera. Predstavnica okruga Bodemskog jezera, Claudia Bucher je krajem kolovoza izjavila da je ovog ljeta porast broja tražitelja dozvole za plovidbom 30 posto, te da do jeseni nemaju slobodnih termina za polaganje testova. Bilježe i velik porast u broju novih registracija plovila.

Neki od većih izlagača ove godine izlažu i veći broj plovila no prošle godine. Osim plovila, nautičke i popratne opreme, sajam nudi niz korisnih treninga poput vožnje prikolice za plovilo, predavanja s temom jedrenja u teškim vremenskim uvjetima, zatim savjeti o planiranju putovanja, odabiru destinacije i najmu. Stručnjaci za servis držat će otvorene radionice za poliranje, brušenje, te praktičnim savjetima za održavanje plovila, kao i 2D skeniranje te postavljanje zaštitne folije na brod, načinima i savjetima za trimanje jedra… Predstavnici iz sektora osiguranja će objašnjavati koje su najčešće situacije i ostali uzroci šteta, te kako ih izbjeći. Cijeli program možete pogledati ovdje.

INTERBOOT 2019
Interboot 2019
Interboot 2019
INTERBOOT 2019
Interboot 2019
INTERBOOT 2019
INTERBOOT 2019
Interboot 2019
INTERBOOT 2019
INTERBOOT 2019
INTERBOOT 2019
INTERBOOT 2019
Interboot 2019
Foto: Interboot

SUNREEF
Novosti

Sunreef traži 200 radnika

Zbog kontinuiranog rasta i debele knjige narudžbi, poljsko brodogradilište Sunreef širi svoj proizvodni pogon i traži novu radnu snagu, te najavljuje širenje drugog odjela.

Jedan od vodećih brodograditelja trenutno vrlo popularnog segmenta u nautici, motornih katamarana, širi svoje proizvodne kapacitete. Zbog sve veće potražnje za njihovim katamaranima, te najavljenim novim modelima, Sunreef Yacht ulaže u proizvodnju, unatoč turbulentnoj godini.

Trenutno zapošljavaju preko 1000 ljudi, a širenjem proizvodnje u njihovom brodogradilištu u Gdansku na Baltičkoj obali Poljske traže još 200 radnika. Kontinuirana ulaganja u razvoj kompanije i proizvoda, rezultirala su sve većim brojem narudžbi, a time i većom potrebom za širenjem proizvodnje. Sunreef je u potrazi za stolarima, tapetarima, vodoinstalaterima, mehaničarima, električarima i ostalim zanatima u proizvodnji. Već su najavili da će u budućnosti tražiti i dizajnere jer namjeravaju širiti i njihov odjel za dizajn.

Osnivač i predsjednik uprave Sunreef Yachts, Francis Lapp izjavio je da s ponosom mogu reći da tijekom posljednjih mjeseci, usred pandemije, nisu smanjivali broj radnih mjesta. “Održali smo broj zaposlenosti i plaće na istoj razini. Trebamo više radne snage i specijalista nego prijašnjih godina. Broj narudžbi konstantno raste, a što je najvažnije, gradimo vrlo zahtjevne modele jahti. Također se nadamo da ćemo u narednim mjesecima potpisati ugovore i za druge velike odjele.”

Većina novih zaposlenika pronaći će posao u potpuno novom Sunreefovom brodogradilištu, koje se trenutno nalazi u završnoj fazi izgradnje, te će zauzimati ukupno 50 tisuća kvadratnih metara. Kompletno izmještanje brodogradilišta iz povijesnog brodogradilišta smještenog u centru grada u novo sjedište, očekuju u travnju iduće godine. Novo brodogradilište već čekaju projekti, narudžbe najvećeg privatnog luksuznog katamarana, 49 metara dugog “100 Sunreef Power” i projekti u sklopu ECO linije.

BOATS2020 2
Novosti

Sajam otkazan dan prije otvorenja

BOATS2020 je otkazan 11 sati prije otvorenja sajma koji je trebao zamijeniti Southampton Boat Show.

Nautička organizacija British Marine je vijest o otkazivanju događaja objavila jučer, dan uoči otvorenja sajma. Kao razlog takve iznenadne odluke navode odluku gradskog vijeća Southamptona koje je odlučilo da zbog rizika od širenja Covid-19 i rastuće zabrinutosti britanske vlade, ne mogu dozvoliti održavanje događaja.

Sajam je trebao započeti danas i trajati ukupno deset dana, a prema najavama organizatora British Marine trebao je biti zamjena za jedan od najvažnijih europskih nautičkih sajmova, Southampton Boat Show koji je ranije ove godine otkazan zbog istih razloga. Istu sudbinu dijeli i susjedni sajam MDL Ocean Village Boat Show koji se trebao odvijati paralelno s BOATS2020.

Predsjednica uprave British Marine, Lesley Robinson izjavila je kako su jako razočarani što se neće održati, posebno zato što su vijest o otkazivanju od gradskog vijeća primili 11 sati prije službenog otvorenja. Dodala je kako je u organizaciju utrošeno iznimno puno rada i bilo je emotivno vidjeti izlagače na samom mjestu događanja koji su se okupljali do otvorenja.

Robinson je kazala da je organizacija British Marine ostala predana neprofitnom cilju da podrži rekreativnu nautičku industriju i kako su duboko razočarani što se događaj neće odviti. Istaknula je kako su izlagači i organizatori poduzeli sve kako bi sajam učinili sigurnim za sve dionike događaja i izrazila duboko nezadovoljstvo tako iznenadnom i kasnom odlukom gradskog vijeća, ali da moraju poštivati odluke vlasti, zbog neizvjesne situacije i naglasila kako je zdravlje građana na prvom mjestu.

British Marine je u službenoj izjavi kazao da su u procesu komunikacije s izlagačima, kupcima ulaznica i ostalim dionicima, te svima zahvaljuju na potpori događaja u ovim neizvjesnim vremenima.

catamaran_40_footer
Novosti

Novcem iz fonda kupio brod

Poduzetnik iz Floride kupio katamaran od 700 tisuća dolara državnim poticajima za ublažavanje posljedica koronakrize. Prijeti mu 30 godina zatvora.

Američki mediji prenose tragikomičnu vijest o poduzetniku Caseyju Davidu Crowtheru iz Floride koji je za ublažavanje posljedica koronakrize dobio 2 milijuna dolara pomoći. Tim je novcem između ostalog sebi kupio brzi motorni katamaran Invincible Cat 40. Prema optužbi, Casey je brod duljine 40 stopa platio je sa 689.417 dolara javnog novca, a troškove je pravdao tvrdeći da se radi o izdacima za komunalije, rentu i plaće.

35-godišnjak iz North Fort Myersa, navodno je lagao kreditnoj kompaniji kada se prijavio na program pomoći Payroll Protection Program, u ime svoje tvrtke. Kako prenose američki mediji, Casey je vlasnik tvrtke Target Roofing nakon primitka, sredstva prebacio na razne privatne račune, uključujući i 689.417 dolara na račun Sarasota boat dealership Sara Bay Marine.

Osim toga, Casey je zatim brod registrirao na sebe kao plovilo za privatnu upotrebu. U optužbi se ističe da je iz toga jasno vidljivo kako je brod kupio isključivo za privatnu upotrebu, te da kupnja nije imala nikakve veze s tvrtkom. Ako ga osude, prijeti mu i do 30 godina u federalnom zatvoru.
To nije bio jedini slučaj koji se ovih dana provlači kroz medije u SAD-u. Sličan potez napravio je i David T. Hines koji je krajem srpnja punio novinske stupce zbog vijesti da je novcem od pomoći iz istog fonda kupio Lamborghini vrijedan 318 tisuća dolara.

Foto: Invincible Boats

Magellano 25 metri
Novosti

Privatni obilazak Azimut Yachts

Azimut Yachts također otvara vrata svoje marine za predstavljanje novosti u okviru privatnog nautičkog događaja

Kako je zbog epidemiološke situacije većina nautičkih sajmova otkazano, mnoga brodogradilišta se okreću alternativnim kanalima predstavljanja noviteta. Po uzoru na skandinavska mala brodogradilišta koja organiziraju ekskluzivne obilaske kroz proizvodnju, ove godine se taj trend proširio i na mediteranske zemlje. Sve je više brodogradilišta najavilo neku vrstu privatnog obilaska proizvodnje i vlastite marine, među kojima je posljednje najavilo i Azimut Yachts koji organizira dane otvorenih vrata u Viareggio marini od 8. do 13. rujna.

Posjetitelji će uz prethodnu najavu moći prisustvovati premijernom obilasku najnovijeg modela Magellano 25 Metri. Unutrašnjost novog modela dizajnirao je svjetski poznati arhitekt i dizajner Vincenzo De Cotiis, kojemu je ovo prvi projekt na brodskom interijeru. Arhitekt i dizajner zadužen za vanjski izgled Magellano 25 Metri je Ken Freivokh, a brodogradilište je o novoj jahti snimilo kratki film u režiji Gabrielea Muccinoa, koji će se prikazivati na otvorenju šestodnevnog događaja.
Uz novi model, posjetitelji će imati priliku razgledati modele S7, Grande 35 Metri, Grande 32 i Grande 25 Metri, zatim Atlantis 45 i 51, te Flybridge modele 50, 55, 60, 66 i 78.

Foto: Azimut Yachts / Screenshot Magellano 25 Metri Video