Novosti

Najveći Hallberg Rassy do sad

Švedsko brodogradilište Hallberg Rassy najavilo je novi, najveći model do sada, uz provjereni koncept rasporeda s modernim jedriljem

Na prvi pogled radi se o klasičnom konceptu Hallberg Rassy jedrilice s centralnim kokpitom, širokim bokovima, tradicionalnim linijama, jednostavna za upravljanje i dizajnirana za duga i bezbrižna krstarenja. Brodogradilište je poznato po tome da vrlo pažljivo pristupaju trendovima, te da se radije drže provjerene formule, klasičnijeg dizajna, ali i po tome što održavaju visoki standard kvalitete gradnje. Ipak, u mnogim stvarima su bili pioniri, pa je tako Hallberg Rassy između ostalog prvo brodogradilište koje je započelo serijsku proizvodnju u GRP tehnologiji, prvi su uveli koncept „fotelja“ u salonu brodice, jedni su od pionira modernog rasporeda unutrašnjosti broda, te su prvi uveli niz pametnih tehničkih rješenja. Posljednje takvo bilo je Seldenov karbonski jarbol s roll glavnim jedrom, napravljenim na inicijativu dugogodišnjeg partnera, Hallberg Rassy, a prvi takav jarbol predstavljen je na nagrađivanom modelu HR50.

csm-HR69syntheticimage-016-39b2d22896

Novi model HR69 tako slijedi tradiciju brodogradilišta, ali i donosi moderne značajke koje smo mogli vidjeti na njihovim modelima novijeg datuma. Na prvi pogled trup podsjeća na do sad najveći model HR64 i prije toga HR62, a bitna razlika je u planu jedrilja, pa umjesto dvije genove na provi, 69-ica predviđa suvremeni jednostavni koncept s jednom roll genovom, ali s integriranim baštunom s roll genakerom. Takvo jedrilje ne zahtijeva tangun za spinaker, kojih je na 62-ici i na 64-ici bilo po dva komada. Tako je smanjena nepoželjna težina u vertikali. Hallberg Rassy 69 u kokpitu predviđa samo 3 vinča, a s obzirom na veličinu brodice i najavu štimanja jedara na pritisak botuna, za vjerovati je da će vinčevi biti električni. S već standardnim roll sustavom glavnog jedra u jarbolu, te električnim roll sustavom za genovu, ova jedrilica je osmišljena da se njome s lakoćom upravlja u dvoje ili čak samostalno.

Interijer je izveden u jednoj razini od prove do krme, što omogućava lakše kretanje potpalubljem, a istovremeno znači i da je prostor maksimalno voluminozan. Krmena kabina je izuzetno prostrana, a u samoj krmi se još nalazi i velika garaža za tender dužine do čak 5,5 m, te pospremanje ostalih potrebnih stvari i nautičke opreme. Strojarnica ima stajaću visinu i osmišljena je tako da se u njoj može lako pristupiti svim sustavima za lakše održavanje, te imati i mali radionički stol, alatnicu, a cijeli prostor je dobro osvijetljen, ventiliran i zvučno dobro izoliran. Pogonski motor je šesterocilindrični dizelaš Volvo Penta D6-300 s 300 konjskih snaga. Ovu 20.96 m dugu i 5,85 m široku ljepoticu dizajnirao je dugogodišnji dizajner brodogradilišta, Germán Frers, koji je zaslužan za sve HR modele od sredine 1980-ih do sada. Dizajnirana je i u verziji s plićim gazom, a brodogradilište nudi i opciju s većom površinom jedrilja.

csm-HR69syntheticimage-017-72f55ca449
csm-HR69syntheticimage-018-1255ff5e63
csm-HR69syntheticimage-007-671e456860
csm-HR69syntheticimage-013-69692d858c
csm-HR69syntheticimage-016-39b2d22896
csm-HR69syntheticimage-015-7171f4b498
csm-HR69syntheticimage-005-8d8b9b43f7
csm-HR69syntheticimage-001-ac84228f60

Piše: Teo Marević
Ilustracije: Hallberg Rassy

Novosti

Americas Cup traži špijune

Nakon 4 desetljeća međusobnog špijuniranja, timovi su dogovorili dnevno dijeljenje informacija o razvoju

Otkad je 1983. prvi put predstavljena kobilica s krilcima na America’s Cupu, timovi su započeli igru špijuniranja, unajmljivali špijune koji su teleobjektivima pokušavali doznati tajne suprotstavljenih ekipa, kakvi su im planovi s dizajnom i inženjerska rješenja. Tijekom 36. kupa, igra je dosegla svoj vrhunac, a padale su i optužbe za pronevjeru javnog novca i slične tvrdnje kako bi usporili rad konkurentnih timova. Za nadolazeći, 37. ciklus America’s Cupa, timovi su odlučili smanjiti troškove, a s tim ciljem dogovoren je „Joint Recon Programme,“ odnosno usuglašeno je da će svaki tim imati jednog ili dva službena „špijuna“ u svom taboru, koji će imati pravo snimati i dijeli informacije s ostalim timovima.

Odlučeno je da će dvočlani tim, jedan vozač RIB-a i jedan fotograf / video snimatelj pratiti svaki pokret svakog tima tijekom svakog dana jedrenja, prikupljajući izvješća, fotografije, videozapise i intervjue, koje će zatim prenositi na središnji izvor, otkuda će svi timovi moći samostalno pregledavati i obrađivati materijale. Timovi će biti bazirani u Aucklandu, Mallorci, Barceloni, Pensacoli i Cagliari, gdje će biti potrebni kvalificirani lokalni ljudi koji imaju znanja o jedrenju, o AC-u, te na što obratiti pozornost svakodnevno, te biti u mogućnosti snimiti kvalitetan materijal pri brzini od 45 čvorova.

Također posao špijuna zahtjeva znanje o foilovima, jedrima, podigačima, trimanju, pokretima timova, manevrima, mjerenju vremena, brzine vjetra, stanja mora, vremena letenja, vremena provedenog na moru, bilježiti najveće brzine, brzinu polijetanja, odnosno sve aspekte koji su korisni i zanimljivi za dokumentiranje i opservaciju. Ukratko, America’s Cup traži najupućenije ljude iz svijeta jedrenja. U objavi za javnost su poručili da ako netko živi u navedenim lokacijama i može se obvezati biti na raspolaganju tijekom radnih tjedana, vikenda, praznika kako nikada ne bi propustio dan jedrenja, da pošalju svoj CV i reference na recon@americascupmedia.com.

Piše: Teo Marević
Foto: America’s Cup

Novosti

Konferencija Kvarner budućnosti

Govornici na panelima otvorili su teme poput tehnologije vodika, suradnje susjednih zemalja na Jadranu, budućoj marini Porto Baroš, te novim tehnologijama i njihovoj implementaciji

U Rijeci je održana konferencija „Kvarner budućnosti“ u organizaciji Lürssen grupe, tvrtki ACI d.d., Gitone Kvarner d.o.o., ACI-GITONE d.o.o., te Novog lista a glavna tema bila je investicija u buduću marinu u Rijeci, te nautici na Kvarneru općenito. Na konferenciji su govorili predstavnici spomenutih tvrtki, izvršna direktorica Lürssen Design Centra Kvarner Teuta Duletić, član Uprave za financije, korporativno pravo i ljudske resurse ACI-ja Ivan Herak, župan PGŽ-a Zlatko Komadina i savjetnik predsjednika Vlade za nadolazeće investicije, Vladimir Savić.

Održana su tri panela, a na prvom se najviše pažnje posvetilo digitalnoj eri i utjecaju uvođenja digitalnih tehnologija u maritimnu industriju, te o potencijalima nadolazećih tehnologija i njihove implementacije. Bilo je govora o tehnologijama poput digitalnog blizanca, integriranog broda, integriranog i inteligentnog brodogradilišta, pametnih marina, autonomnih plovila i drugih tehnologija koje su u fokusu istraživanja i razvoja od strane znanstvenih institucija u uskoj suradnji s industrijom. Na konferenciji je bilo riječi i o suradnji Lürssen grupacije i Sveučilišta u Rijeci.

Dolina Vodika IT-HR-SLO

Drugi panel otvorio je važna pitanja vezana za korištenje vodika i prednosti razvijanja potencijala vezanog za vodikovu ekonomiju koja je usklađena s ciljevima Europske strategije za vodik. Ključna tema bila je uspostava doline vodika Sjeverni Jadran, iza čega bi zajedničkim snagama stajale Hrvatska, Italija i Slovenija, s ciljem razvoja potencijala za proizvodnju i korištenje vodika dobivenog iz obnovljivih izvora energije. O projektu je govorio Stephen Taylor, koordinator Radne skupine Dolina Vodika IT-HR-SLO i zamjenik direktora Area Science Park u Trstu.,

Konferenciju je zaključio treći panel koji je u fokus stavio buduću ACI marinu Rijeka. Članovi uprave ACI-ja naglasili su kako će ACI marina Rijeka postaviti nove standarde u regiji kad je riječ o izgradnji luka nautičkog turizma. Jedan od ključnih potencijala razvoja vide u razvoju novih tehnologija. ACI marina Rijeka će, prema najavi, biti zelena i potpuno digitalizirana marina, središte razvoja novih tehnologija koje će se u budućnosti primjenjivati u nautičkom turizmu, kako na plovilima tako i u samim marinama. Direktor tvrtke ACI-Gitone, Anđelko Petrinić, najavio je da će početak građevinskih radova biti sredinom iduće godine, ako se sve odvije prema planu. Morski dio marine bi prema njegovim najavama „mogao bi biti otvoren 2024., a cijela marina 2026. godine. Morski dio marine počet će s radom neovisno o kopnenim sadržajima.“

RIJEKA, 10. 06. 2022. - KONFERENCIJA BLUE GROWTH - KVARNER 2030, PLAVI RAST - KVARNER 2030, LURSSEN, ACI, NOVI LIST, GITONE SNIMIO: VEDRAN KARUZA
RIJEKA, 10. 06. 2022. – KONFERENCIJA BLUE GROWTH – KVARNER 2030, PLAVI RAST – KVARNER 2030, LURSSEN, ACI, NOVI LIST, GITONE SNIMIO: VEDRAN KARUZA

Foto: Vedran Karuza / Novi List

Novosti

VIDEO Test CodeX

Karbonski foiler domaćeg brodogradilišta Code7 Marine spreman je za serijsku proizvodnju

Tijekom testiranja CodeX, snimili smo nekoliko kadrova koji približno dočaravaju kako to izgleda kada 9,5 m duga karbonska jedrilica brodogradilišta Code7 Marine zajedri na umjerenom maestralu od 10 do 15 čvorova.

Testiranje ove regatne jurilice radio je naš suradnik, jedrar i jedriličar Željko Perović Huck, a jedrili smo krajem svibnja na ranojutarnjem maestralu u uvali Preluk kod Voloskog. Huck je nakon testiranja iznio opsežna zapažanja i zaključio da se radi o jedrilici iznimnih performansi, ali da ne treba biti “jedriličar s America’s Cupa” da bi se njome upravljalo, već da ju bez problema mogu kontrolirati i malo iskusniji jedriličari. Detaljan opis testiranja možete pročitati u aktualnom, 266. broju Mora.

Novosti

Ipak će se moći u Sali

Unatoč najavi da će ovog ljeta biti zabranjen nautički promet zbog radova u luci, brodice do 12 m će moći pristajati u popularnu luku na Dugom otoku.

Krajem prošle godine započeli su opsežni radovi u luci Sali na Dugom Otoku, o čemu smo već pisali. Početkom radova, najavljeno je da će popularna luka među nautičarima radi opsežnih radova i potrebe sidrenja barže biti zatvorena do kraja izvođenja radova, što se prema planu projekta predviđa koncem 2023. godine, odnosno 24 mjeseca od početka radova. Ipak, već tada je najavljeno da će se pokušati iznaći mogućnost uplovljavanja nautičara tijekom ljeta jer o tomu ovisi poslovanje brojnih ugostiteljskih objekata u mjestu.

Projekt „Dogradnja gradske luke Sali na Dugom otoku“ provodi ŽLU Zadar u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014 – 2020, s ciljem poboljšavanja dostupnosti naseljenih otoka za njihove stanovnike. Ukupna vrijednost projekta je 90.544.459,65 kn, od kojih se 85 posto sufinancira iz EU fondova, a 15 posto iz državnog proračuna. U sklopu dogradnje luke Sali izvode se radovi izgradnje obale u dužini od 148,5 m, odnosno 141,5 m neto dužine privezne crte, s osiguranim gazom od 4 m izvedenoj na 72 armirano-betonska pilota promjera 800 i 870 mm.

Zatim, u projekt spada i uređenje zaobalne površine iza novoizgrađene obale, izrada glavnog lukobrana za zaštitu od valova u dužini od ukupno 116 m, koji se izvodi kao konstrukcija na 18 bušećih armirano-betonskih pilota promjera 1300 / 1380 mm. Nova obala i unutrašnja strana glavnog lukobrana koristit će se za privez plovila u javnom prometu, izletničkih brodova te plovila nautičkog turizma. Konstrukcija lukobrana omogućuje da se u povoljnim uvjetima tijekom ljetnog razdoblja koristi i vanjska strana lukobrana za povremeni kratkotrajni privez različitih plovila.

Nakon što je zabrana prometa unutar luke Sali vrijedila od početka Lučka kapetanija Zadar i ŽLU Zadar su uspjeli pronaći rješenje koje će barem djelomično zadovoljiti nautičare i omogućiti sigurno izvođenje radova koji moraju biti dovršeni u određenom roku radi povlačenja europskih sredstava. Pa je napravljena iznimka kojom se brodicama do 12 m duljine dozvoljava uplovljavanje i privez sve do jeseni. Važno je znati da brodice koje žele ostati na vezu tijekom noći u luci Sali u nju moraju uploviti za vrijeme trajanja dnevnog svijetla.

SALI2 SALI3

Foto: ŽLU Zadar

Novosti

Spašena napuštena Infiniti52

Sredinom travnja posada Tulikettu morala je napustiti brod usred Atlantskog oceana. Nakon više od mjesec dana jedrilica je pronađena i dotegljena u Portugal

Infiniti52 Tulikettu, za koju se vjerovalo da je zauvijek izgubljena ispod površine Atlantskog oceana sredinom travnja, pronađena je i uspješno dotegljena u Portugal. Jedrilica s DSS foiling sustavom nedavno je izašla iz brodogradilišta i smatra se jednom od tehnički najnaprednijih regatnih jurilica s dosadašnjim osobnim rekordom od 28 čvorova brzine. Posada Tulikettu jedrila je iz Cascais u Portugalu natrag u matičnu bazu u Gosport u Engleskoj preko Biskajskog zaljeva. U trenutku sudara s nepoznatim plutajućim objektom 18. travnja jedrili su s potpuno uvučenim foilovima.

Prilikom nezgode, došlo je do nekontroliranog propuštanja vode u brod, a posada je više od 24 sata odlijevala napustiti brod. Među posadom je bilo i dvoje iskusnih brodograditelja koji su pokušali zaustaviti prodor vode, no malo iza ponoći 20. travnja, uputili su poziv upomoć. Deset sati kasnije, četveročlana posada je napustila Infiniti52 i ukrcali su se na tanker koji je upućen na lokaciju nezgode oko 300 nautičkih milja od obale.

Posada je u međuvremenu uspjela privremeno sanirati štetu da jedrilica ne potone, no u brodu se još uvijek nalazila veća količina vode. Vremenski uvjeti su se pogoršavali, a valovi su bivali sve veći, te je skiper morao odlučiti sačekati i vidjeti hoće li privremeni popravak izdržati ili napustiti brod. Kopneni dio tima, savjetovao je da se napusti brod, što su i učinili. Potraga za Infiniti52 je započela odmah nakon napuštanja, te je nastavljena sve do 30. travnja.

Poruka nade

Infiniti52 Tulikettu je napuštena ispred obale Portugala, a kada ju je posada zadnji puta vidjela, nisu bili sigurni hoće li popravak izdržati. Šest i pol tjedana kasnije, 23. svibnja Tulikettu je uočena. Putem stranica tima na društvenim mrežama javila se jedrilica koja ju je zapazila u prolazu. Nakon što je informacija potvrđena, započela je operacija spašavanja. Skiper i vlasnik Tulikettu Racing Teama, Arto Linnervuo, potom je izjavio da je nevjerojatan osjećaj ponovo stajati na kuverti Tulikettu.

Nakon nebrojeno kalkulacija kuda je mogla otplutati, stotine nautičkih milja potrage, Tulikettu je konačno pronađena 4. lipnja otprilike 100 nautičkih milja zapadno od Cape Saint Vincent, na pola puta između Lisabona i Gibraltara. Jahta je drugog dana dotegljena u Portimão gdje će proći detaljnu inspekciju i procjenu štete. Infiniti52 je prema pisanju brodogradilišta prva regatna jedrilica dizajnirana da iskoristi puni potencijal Doyle Sails’ Cableless tehnologije, s DSS sustavom foilinga, nešto jednostavnijim sustavom od drugih foiling jedrilica u klasi.

Piše: Teo Marević
Foto: Tulikettu Racing / Facebook

Novosti

Slovenci ponovo pobijedili

Drugu godinu za redom, E’dyn je pobjednik E-Regatte na nautičkom sajmu u Veneciji

Nakon premijernog natjecanja lani, ove godine je interes za sudjelovanjem u E-Regatti i praćenju natjecanja bio još veći, a ukupnu pobjedu ponovo je odnio slovenski brend E’dyn Marine. Radi se o netipičnom natjecanju električnih plovila u nekoliko kategorija u kojima su se tražile različite kvalitete. Brodice su se natjecale u disciplini E-Slalom kojom se ocjenjivala okretnost plovila, zatim u disciplini E-Ballerina u kojoj su skiperi električnih brodica morali izvesti čim atraktivnije manevre brodicom, u ritmu glazbe, a u posljednjoj disciplini Speed race, tražila se brzina.

Natjecanje je održano pod pokroviteljstvom udruženja Associazione Motonautica Venezia, VeniceAgenda2028, Venti di Cultura, Triumph i Federazione Italiana Motonautica. Slovenski brend E’dyn prošle je godine sa svojom brodicom E’dyn 5.2, pogonjenom izvanbrodskim elektromotorom E’dyn 1120 pomeo konkurenciju, pa se može kazati da im ime koje skraćeno od „Electric dynamic nautics“ savršeno pristaje. Ove godine, ponovili su uspjeh istom brodicom. Drugi tim bio je Toffolo, s pogonom Torqeedo, a treći Vita Yachts.

Brend elektromotora E’dyn u vlasništvu je obiteljske tvrtke Podkrižnik d.o.o., koja se bavi proizvodnjom električnog pogona za brodice, mehatroničkih sustava i prijenosa, hidrauličnih modula, visokopreciznih komponenti i polugotovih proizvoda, metalnih komponenti, tehničkih plastičnih komponenti, hibridnih komponenti itd. Trenutno u ponudi imaju 5 modela elektropogona, počevši s najmanjim e’dyn 0305 izvanbrodskim motorom snage 2,8 kW na 48V i maksimalnih 1200 RPM. U rangu manjih osovinskih izvanbrodskih motora tu su još E’dyn 0408 s 4,3 kW i E’dyn 0610 sa 6,5 kW. Zatim je tu pobjednički E’dyn 1120 od 11 kW na 48V s maksimalnih 2400 RPM, vodenim hlađenjem, električnim trimom, te najsnažniji E’dyn 2035 s 20 kW ali na 96V s maksimalnih 2400 RPM, te istim funkcijama kao manji model.

e'dyn 3
e'dyn 2
venecija
e'dyn 4
e'dyn 5
e'dyn 1

Foto: Salone Nautico Venezia / E’dyn Marine

Novosti

Novo udruženje i stari izazovi

Marine i charteri od prošlog tjedna objedinjeni u Udruženje nautičkog turizma. Za predsjednika je izabran Paško Klisović, a danas je održana i prva video konferencija vijeća.

Umjesto dvaju udruženja hrvatske gospodarske komore, za marine i charter, prošlog četvrtka je u Splitu radi štednje osnovano zajedničko Udruženje nautičkog turizma. Novo udruženje ima devetero članova vijeća, a na mjestu predsjednika vijeća izmjenjivat će se predstavnici iz segmenta marina i chartera s mandatom u trajanju od dvije godine.

Vijeće Udruženja nautičkog turizma čine po četiri predstavnika marina i četiri predstavnika chartera, te Živko Šikić iz marine Hramina, čija uloga objedinjuje oba segmenta industrije. Nakon glasovanja o predstavnicima pojedinih grana industrije, izvlačenjem papirića je prvo predsjedanje Udruženjem dopalo segment charter-a, odnosno njihovog dosadašnjeg predstavnika Paška Klisovića iz tvrtke Nautički centar Pina i Mare (NCP Charter). Njegov zamjenik je dosadašnji predsjednik Udruženja marina, Sean Lisjak iz tvrtke Tehnomont (Marina Veruda).

Klisović je tom prilikom izjavio da će i dalje raditi na jačanju uloge nautičkog turizma kao perjanice hrvatskog turizma u što mora biti snažno usmjerena i službena politika i legislativa oba resorna ministarstva, Ministarstva turizma i sporta i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. „Jedan od glavnih prioriteta u mom mandatu svakako će biti povlačenje što više dostupnih sredstava kroz NPOO i rad na Strategiji razvoja turizma RH 2030. kako bi stvorili pretpostavke za ekološku, ekonomsku i socijalnu održivost nautičkog turizma.”

Radna snaga i koncesije

Članovi su na sjednici ukazali na gorući problem radne snage s kojima se suočava čarter, ali i drugi sektori. “Radimo na implementaciji rješenja kao što su markice za povremeno zapošljavanje u turizmu, ali i drugih modela olakšavanja zapošljavanja, to je jedan od ključnih prioriteta HGK u idućem razdoblju, baš kao što je to i Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama za koji je započela radna skupina u Ministarstvu s izradom,” rekao je potpredsjednik HGK, Dragan Kovačević.

U radnoj skupini za izradu novog i dugo očekivanog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama HGK ima predstavnika. „Tražimo da se u izmjenama Zakona predvidi zaštita ulaganja i dosadašnjim koncesionarima omogući nastavak ili produženje koncesije bez obveze novih natječaja, naravno ako su ispunili sve preuzete obveze iz dotadašnjeg koncesijskog ugovora”, istaknuo je ključne zahtjeve Sean Lisjak, zamjenik predsjednika Udruženja nautičkog turizma, ujedno i predsjednik Grupacije marina. „S postojećim stanjem, izostaju ozbiljnije investicije radi te neizvjesnosti što će se dogoditi istekom koncesije, srozava se naša kvaliteta, šarolikost usluge, opremljenost i polako postajemo nekonkurentni u odnosu na mediteransko okruženje,” zaključio je Lisjak.

Da novo udruženje ima mnogo posla potvrđuje i činjenica da je već danas održana i prva zoom sjednica na kojoj se raspravljalo o najboljim načinima iskazivanja stavova i interesa nautičkog sektora prilikom izrade Strategije hrvatskog turizma koja je u tijeku.

Foto: Arhiva More

Novosti

Održivi uzgoj riba

Ukupna količina ulovljene i uzgojene hrane podrijetla iz vode, zadovoljava tek 36 posto potreba europskog tržišta

Hrvatska je na četvrtom mjestu u EU po količini uzgojene ribe, a nakon Grčke, Španjolske i Italije. Unatoč jačanju uzgoja riba u Europi, količina uzgojene ribe, mekušaca, školjkaša i ostale hrane s podrijetlom iz vode nije dovoljna. Količina iz uzgoja zajedno s ulovom zadovoljava tek 36 posto svojih potreba za tom vrstom hrane čime Europa nije samodostatna u opskrbi tržišta.
Prošlog tjedna je održana konferencija talijansko-hrvatskog projekta AdriAquaNet – Jačanje inovacija i održivosti u jadranskoj akvakulturi, na kojoj je istaknuto kako održiv uzgoj riba podrazumijeva sustavnu brigu za okoliš, zdravlje riba u uzgajalištima i opskrbu tržišta kvalitetnim i zdravim proizvodima.

Izv. prof. dr. sc. Boris Habrun (foto Bojan Bogdanić)Tom prigodom je ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta, izv. prof. dr. sc. Boris Habrun istaknuo „Kako bi se očuvao riblji fond, idućih će godina veća područja Jadrana biti ograničena za ulov ribe. Zbog toga uzgoj riba ima sve važniju ulogu. Taj uzgoj treba biti ekološki prihvatljiv, a briga o ribama u uzgajalištima besprijekorna. Kako bi se u tome uspjelo, znanost treba biti kvalitetna potpora gospodarstvu.“

Višegodišnji suficit proizvodnje

Prof. dr. sc. Dragan Kovačević (foto Bojan Bogdanić)Hrvatska ribom iz uzgoja opskrbljuje vlastito te strana tržišta. U ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, Hrvatska bilježi veliki deficit koji se od njezina ulaska u EU povećao za 30-ak posto, ali se u segmentu ribarstva, uzgoja riba i proizvodnje ribljih proizvoda bilježi višegodišnji suficit, rekao je prof. dr. sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam. Dodao je da smo „Prošle godine uvezli ribe vrijedne 132 milijuna eura, a izvezli je gotovo u dvostruko većoj vrijednosti. To je jedan od boljih segmenata hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije. Svojevrsni je apsurd da Hrvatska ima dobar potencijal u ulovu i uzgoju riba, a da se s dvadesetak kilograma potrošnje ribe po glavi stanovnika godišnje nalazimo tek na 80 posto potrošnje prosjeka EU.“

Tatjana Boroša Pecigoš (foto Bojan Bogdanić)U tijeku je izrada Nacionalnog plana razvoja akvakulture za programsko razdoblje 2021. – 2027., a ciljevi tog plana su povećanje proizvodnje akvakulture, jačanje otpornosti na klimatske promjene, povećanje konkurentnosti tog sektora, doprinos razvoju ruralnog tj. priobalnog područja i poticanje inovacija u akvakulturi, kazala je voditeljica Službe za akvakulturu Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede Tatjana Boroša Pecigoš.

Dane Desnica (foto Bojan Bogdanić)Direktor proizvodnje tvrtke Cromaris, Dane Desnica istaknuo je da su među najvećim izazovima uzgajivačima riba trenutačno, rast troškova proizvodnje te otežana dostupnost sirovina. „Zbog toga nam je u sklopu projekta AdriAquaNet posebno zanimljiva potraga za alternativnim izvodom sirovina. Inače smo posvećeni očuvanju energije i njezinoj proizvodnji iz obnovljivih izvora.“ Tvrtka Cromaris ove godine planira tržište opskrbiti s više od 12 tisuća tona ribe, što predstavlja rast proizvodnje za 12 posto u odnosu na prošlu godinu.

Domaće cjepivo

Dr. sc. Snježana Zrnčić (foto Bojan Bogdanić)Znanstvenici ističu kako je nutritivna vrijednost uzgojene ribe ista onoj ribe iz ulova. Dr. sc. Snježana Zrnčić, znanstvena savjetnica u Laboratoriju za patologiju riba Hrvatskog veterinarskog instituta i koordinatorica projekta AdriAquaNet za Hrvatski veterinarski institut je kazala da je sa zdravstvenog stajališta uzgojena je riba kvalitetnija. „Ona je pod kontinuiranom veterinarskom kontrolom – od kontrole zdravlja riba u uzgajalištu do provjere zdravstvene ispravnosti ribljih proizvoda. Kako bi se u uzgoju riba izbjegla nepotrebna primjena antibiotika, preporučujemo cijepljenje. Budući da nema komercijalnih cjepiva protiv svih patogenih bakterija, Hrvatski veterinarski institut je kreirao, proizveo i testirao autogena cjepiva koristeći bakterije izdvojene na uzgajalištu partnera. Imamo i alternativu za hranidbu riba u uzgajalištima. Ta se hranidba sada temelji na ribljem brašnu. Riblje brašno moguće je zamijeniti hranom koja sadrži biljne ili životinjske proteine podrijetlom iz nusproizvoda peradarstva ili proteine podrijetlom od odmašćenih ličinki crne vojničke muhe.“

Marco Galeotti (foto Bojan Bogdanić)Voditelj projekta AdriAquaNet i profesor na Odjelu za znanost, poljoprivredu i zaštitu okoliša Sveučilišta u Udinama, Marco Galeotti je istaknuo da su u projekt, uz uzgajivače riba u Hrvatskoj i Italiji, bila sa stotinjak istraživača uključena četiri istraživačka centra i tri sveučilišta. Lovro Jurišić (foto Bojan Bogdanić)Lovro Jurišić, voditelj projekata u sklopu Zajedničkog tajništva Interreg programa Italija – Hrvatska, rekao je da većina prekograničnih projekata služi smanjivanju štetnih posljedica državnih granica na lokalno stanovništvo, no da je ovaj jedinstven po fokusu na plavu ekonomiju i zaštitu mora.

Foto: Bojan Bogdanić

MORESajmovi

Ostvarena nadanja

Mnogo različitih inicijativa, krasan prostor i opuštajući ugođaj privukli su izlagače i publiku na sajam u Veneciji

Dugo su mu, u ono doba dok je genoveški nautički sajam bio neprikosnoven u svijetu, venecijanski organizatori nastojali konkurirati svojom izložbom koju su organizirali na tamošnjem putničkom terminalu. I nisu uspijevali. Genova je jednostavno bila prejaka, organizirala se u jesen i na njoj bi brodograditelji prodali sve što su mogli sagraditi pa mali sajam u hladnom ožujku u Veneciji nije imao smisla. Poslije su ga premjestili u Arsenal, ali ništa nije pomoglo. Izložba se ugasila sama od sebe. A onda je 2019. godine za vrijeme trajanja düsseldorfskog Boota venecijanski gradonačelnik Luigi Brugnaro najavio da će već pred ljeto te godine uz pomoć grada u Veneciji ponovo biti organizirana nautička izložba. Ali ne više kao protuteža Genovi koja je u međuvremenu zahvaljujući Cannesu ispala u drugu ligu, već kao gradski događaj u slavu umjetnosti brodogradnje zahvaljujući kojoj je Serenissima stoljećima dominirala morima.

Salone Nautico di Venezia 2022
Salone Nautico di Venezia 2022

Pa je pozvao sve one koji danas grade jahte i brodice da dođu i tako se povežu s gradom umjetnosti i mora. Event je zamišljen više kao događaj poput Bienala ili Mostre, čuvenog filmskog festivala nego kao mjesto na kojem dealeri povlače kupce za ruke, a šefovi brodogradilišta održavaju conferenze stampe povodom svjetskih premijera jahti. Na kojem se brine i o okolišu, hendikepiranima, promoviraju nove tehnologije, druži i veseli… Vjetar mu je puhao u jedra jer je u međuvremenu Arsenal velikim dijelom restauriran, a mudra odluka je bila da se njeno održavanje smjesti pred sam početak ljeta, doba kad se možda ne prodaju jahte, ali se na njih intenzivno misli i priprema plovidba. A kako svaka takva inicijativa traži ulaganje, grad Venecija je osim angažiranja brojnih službi i stavljanja na raspolaganje Arsenala odlučio organizatorima iz agencije Vela u kojoj i sam ima kontrolni udio dati probni rok od tri godine i na raspolaganje staviti 2,9 milijuna eura. (…) Više pročitajte u 266. broju Mora.

Napisao: Marin Srzić
Snimio: Carlo Borlenghi

venecija3

IntervjuMORE

Intervju – Jere Gaćina

Opčinjen morem i brodovima u osvit krize 2008. godine uzeo je kormilo u ruke i otisnuo se u plovidbenu avanturu koja traje i danas

Jere Gaćina, četrdesetosmogodišnji inženjer brodogradnje iz Šibenika, posljednjih četrnaest godina ono što je naučio na fakultetu i radeći u škveru te baveći se brodskom opremom upregao je u zapovjedništvo vlastitih jahti, njihovo preuređivanje i gradnju. Od djetinjstva opčinjen morem i brodovima, u času kad su se nad svijetom gomilali oblaci velike krize 2008. odlučio je promijeniti život, uzeti kormilo u ruke i otisnuti se u plovidbenu avanturu. U tomu su mu se pridružili roditelji pa je već godinu dana kasnije doveo svoj prvi brod, gulet kupljen u Turskoj koji je nazvao Aurum. Temeljito preuređen plovio je uspješno kroz sve nevere kriznih godina pa je bilo nekako prirodno da mu se zapovjednik okuša u novom poduhvatu. Luksuznom jedrenjaku koji će početi graditi 2018. godine da bi zaplovio dvije godine kasnije, baš kad je pandemija Covida-19 zaustavila svijet. Ali ne i njega, jer je Aurum Sky, kako je krštena ta 43,5 metra duga luksuzna jahta, jedna od najljepših kod nas i tog čudnog ljeta plovila, a njegova posada svoje goste upoznavala s ljepotama Jadrana. Jedino su mu prijatelji kazali da ih na vrijeme obavijesti kad sljedeći put odluči graditi brod jer se zasigurno iza brda opet valja neka kriza.

intervju3

Jere je i predsjednik Grupacije jahti s profesionalnom posadom pri Hrvatskoj gospodarskoj komori koja sustavno radi na unapređivanju uvjeta plovidbe i poslovanja svojih članova pa tema za razgovor s njim ne nedostaje. Zatekli smo ga na Aurum Skyu u šibenskoj uvali Sv. Petra, kako zajedno s posadom, nakon obavljene prve ovogodišnje plovidbe priprema brod za novu grupu gostiju.

(…)

Sudjeluje li posada u održavanju broda?

Svi sudjeluju u pripremi broda za sezonu. Posada treba disati s brodom, tek onda mogu kvalitetno raditi. Ako će netko doći samo da bi odradio tjedan i otišao kući, takav čovjek nema osjećaj za brod i s takvim ljudima ne volim raditi. (…) Više pročitajte u 266. broju Mora.

Razgovarao: Braslav Karlić
Snimio: Marin Srzić

intervju2

MOREPlovidbe

Turski tirkiz

Plovili smo najpodatnijim dijelom turske obale, doživjeli sidrenja u usamljenim uvalama, posjetili drevne gradiće, okusili mirise Male Azije, družili se…

 

Devet je sati navečer, nedjelja, točno na pola svibnja, brod je Sariusu, lokacija Fethiye Körfezi, Sıralıbük Koyu, glas Roberta Murola tiho se razlijeva potpalubljem, pun je mjesec, meltemi je stao i čeka nas mirna noć na sidru. Prebirem misli i pitam se zašto ovamo nisam doplovio prije deset ili dvadeset godina, a mogao sam. Imao sam brod i dovoljno vremena… Pa si nevoljko priznajem da i ja dijelim barem nešto s onim Dalmatincima kojima ništa nije ravno najlipšem moru na svitu – čitaj pet, šest otoka oko kojih se vrte čitav život, a da im niti napamet ne padne da su možda nešto i propustili u životu. Kako ipak ne spadam u tu vrstu, ima tomu skoro tri godine da sam pokušao organizirati ovu plovidbu. Sve je bilo spremno, Turkish Airlines nas je počastio avionskim kartama a Domagoj Milišić i njegov Croatia Yachting osigurali su nam jednu svoju lijepu jedrilicu u bazi koju imaju u Turskoj. A onda je sudbina umiješala prste. Covid-19 i lockdown spriječili su odlazak u svibnju 2020. Plašeći se da nam se isto opet ne dogodi, lani je nismo niti pokušali organizirati. Ali zato ovu sezonu nismo htjeli propustiti.

turska3

Tako smo se Mladen i ja našli u avionu turske nacionalne kompanije koji nas je poveo najprije do Istanbula, a potom do Dalamana u mediteranskom dijelu ove velike zemlje i to onog koji se u uobičajenoj turističkoj terminologiji naziva Tirkiznom obalom, a pripada provinciji Antalya i jedan je od najpodatnijih dijelova turske obale za jahting. A bude li nam vrijeme pružilo priliku, zaplovit ćemo i južnom egejskom obalom do Marmarisa, a možda i do Bodruma. (…) Više pročitajte u 266. broju Mora.

Napisao: Braslav Karlić
Snimio: Mladen Šćerbe

turska2

MOREPorti

Bruške vale

Teško je u jednome oplovu ili u kopnenom ophodu sve obići i upiti što ove uvale pružaju, zato ćemo ponešto ostaviti za drugu zgodu ili još bolje za vaše istraživanje

 

Tek neznatnih 6 km od grada Hvara smjestilo se malo naselje Brusje. Povezuje ih stara otočka cesta s koje, počevši približno od petog kilometra od Hvara, započinju odvojci koji vode prema sjevernim otočkim uvalama. Prije probijanja ovih cesta i nije bila ni laka ni ugodna “šetnja” do željene uvale. Ipak Brušani su redovito zalazili u te vale, valjda jedini opčinjeni njihovom ljepotom. Svojim posjedima Brušani su preuzeli kontrolu nad uvalama pa su danas poznate pod zbirnim nazivom Bruške vale. Sve su ove uvale otvorene prema sjever-sjeverozapadu do sjeveroistoka. Već prema tome podatku jasno je da u ovim uvalama nemate što tražiti za vrijeme bure. Ipak, njihova ljepota, kristalno čisto more, dobrohotnost stanovništva, iskonski mediteranski otočki ugođaj natjerat će vas da svaki trenutak bez pogibeljne bure iskoristite i zavirite bar u poneku od njih.

porti3

Za vaš sigurni boravak u uvalama morate znati da sjeverozapadnjak, maestral ali i jugo pa i južnjak, oštar, mogu prouzročiti poteškoće pri boravku u njima. Ipak, u iskonsko lijepim uvalama nije boravak tek tako nemoguć. Oštar (S) i jugo (SE) nisu u ljetno doba neka bojazan da bi ti vjetrovi izazvali mrtvo more ili bibavicu kao što to čine zimi. Sjeverozapadnjak, pak, nakon nevere ili prolaza hladne fronte, a maestral, bolje rečeno majštralun u pravim ljetnim danima, tjeraju na oprez. Želite li uživati u otočkoj ljepoti, moguće je i ove poteškoće prebroditi. Krenete li brodom od krajnjeg zapadnog hvarskog rta Pelegrin uz sjevernu otočku obalu prema istoku, prema Starome Gradu, smjenjivat će se uvala za uvalom. (…) Više pročitajte u 266. broju Mora.

Napisao: Marko Vučetić
Snimio: Mladen Šćerbe

porti2