weymouth-1889955_1920
Novosti

Kako to rade Britanci

Velika Britanija ima jednu od najrazvijenijih nautičkih industrija u svijetu, a podrška njihova udruženja British Marine se ističe po mnogočemu.

U siječnju je British Marine organizirao prvi Digital Networking Event, besplatni virtualni događaj u kojem dionici, članovi udruženja mogu besplatno stupati u kontakt s drugim predstavnicima tvrtki iz industrije. Nakon uspješnog virtualnog događaja u siječnju, za utorak 23. veljače je zakazan još jedan takav događaj, no ovaj puta da bi potaknuli još više ostvarivanja kontakata, svaki dionik koji uključi još jednog kolegu, ulazi u nagradnu igru za osvajanje poklon bona u vrijednosti 50 britanskih funti.

Ovaj puta riječ je o virtualnom događaju, no proteklih godina, naročito u ključnim trenucima kod lobiranja za nautiku u pred-brexit i post-brexit periodima, British Marine se istaknuo kao nevladino tijelo koje se čvrsto zalaže za branšu. Kada je stigla vijest da se poznati nautički sajam u Southamptonu neće održati zbog mjera za suzbijanje pandemije Covid-19, British Marine je u roku od tjedan dana ponudio besplatni mali, butik sajam s prethodnom najavom dolaska posjetitelja na štand ili plovilo.

Među prvima su u svijetu koji objavljuju kvartalne, polugodišnje i godišnje podatke potrebne za planiranje razvoja tvrtki u nautičkoj industriji i povezanim poslovima. O odnosu Velike Britanije prema jedrenju i nautici redovito pišemo, a u aktualnom broju Mora možete pročitati kako se odnose  prema stvaranju novih generacija školovanih profesionalaca i rekreativaca u nautici. British Marine je organizacija na koju bi se trebalo ugledati po mnogo čemu, strukovna udruženja, ne samo u nautici, već i u drugim industrijama.

Piše: Teo Marević
Foto: Pixabay / Kathryn19

mogul 11
Novosti

Kad influencer dizajnira superjahtu

Instagramer se bacio u vode dizajna superjahti – ‘U budućnosti će jahte sve više ličiti svemirskim brodovima’

S preko 350 tisuća pratitelja na Instagram računu baziranim na luksuznim jahtama, Denis Suka je nešto što možemo nazvati influencerom u svijetu yachtinga. Nedavno je privukao pažnju CNN Travel-a nakon što je objavio vizuale vlastitog koncepta dizajna superjahte. Koncept ima radni naziv Mogul, prema nazivu njegova Instagram računa theyachtmogul.

Influencer s društvenih mreža stupio je u kontakt sa studijom Bhushan Powar Design kako bi njegov koncept dobio profesionalne vizuale kakvi se inače izrađuju prilikom dizajniranja novih jahti. Projekt Mogul zamišljen je kao megajahta duga 295 stopa, a između ostalog sadrži i “beskonačni” bazen dug 26 stopa, vlasnički studio s golemim prozorima od poda do stropa za panoramski pogled, privatni jacuzzi i direktni pristup heliodromu.

Njegov koncept je daleko od realizacije, ali je dobio velik broj pozitivnih reakcija pa se nada da će se u budućnosti pojaviti investitor koji će se odlučiti za gradnju upravo njegovog koncepta. Suka je kazao da puno jahti nisu naročito lijepe, te da su tisuće jahti u svijetu koje liče jedna drugoj, te da potrebna različitost u pristupu dizajnu. Otkad je napravio Instagram račun 2018. godine, Suka se posvetio proučavanju jahti i tvrdi da je razvio vještine i razumijevanje za dizajn koji se ističe od ostalih, ono što trenutno nedostaje na tržištu.

Kod izrade koncepta Mogula, fokusirao se na odnos prostora prema vlasniku, što je prema njemu premalo zastupljeno u dizajnu takve vrste jahti, te govori kako se kod drugih jahti često ni ne zna gdje je vlasnički prostor. Mogul između ostalog sadrži i platformu za kupanje s takozvanim plažnim salonom, dvije garaže za tender s obje strane broda, s dovoljno mjesta za smještaj ostalih “igračaka” za vodene sportove.

Prošle godine je svoju ideju predložio dizajnerskom studiju s kojima je radio više od pola godine, a po završetku je izjavio kako je oduševljen rezultatom. Procjenjuje kako bi njegov koncept trebao koštati između 180 i 200 milijuna američkih dolara, do čega je došao u razgovoru s drugim dizajnerima i arhitektima koji se bave gradnjom takvog tipa brodova s kojima planira nastaviti razvoj svog koncepta.

Suka predviđa da bi, ako se neki investitor odluči naručiti takav brod, za gradnju bilo potrebno najmanje tri godine. Ističe kako je potražnja za takvim tipom plovila u uzletu, te da je svjetska flota megajahti 2009. godine s 3906 primjeraka, narasla na 5646 prema podacima za 2019. godinu prema izvoru Superyacht Group. Prodaja je lagano usporila tijekom prošle godine zbog pandemije, no prema podacima BOAT Pro, tržište superjahti pokazuje stabilnost, s 341 prodana primjerka prošle godine.

Što je više superjahti na tržištu, teže se i istaknuti, a Mogulov projekt je samo jedan od brojnih koji su potencijalni kandidati za gradnju. Slovenska kompanija VOM Creations nedavno je podijelila vizuale koncepta istraživačke superjahte naziva Mr. Hunt, prema liku kojeg utjelovljuje Tom Cruise u Mission Impossible. Još jedan neobičan pristup dizajnu superjahti u listopadu je predstavio Lazzarini Design Studio. Njihov Prodigium project inspiriran je izgledom morskog psa.

Suka koji se 2018. preselio u Monaco, kaže kako je primijetio promjene u dizajnu novih superjahti, te da se dizajneri sve više okreću ekstremnim rješenjima, inovativnim pristupima, te da sve više novih modela pomiče granicu onoga što se smatra uobičajenim za implementaciju na plovila. Influencer Suka je uvjeren da će u budućnosti kupci biti sve mlađi i da će njihova potražnja biti usmjerena ka futurističkom dizajnu, te da će buduće superjahte sve više nalikovati svemirskim brodovima.

Dok razvija koncept Mogula, paralelno se bavi razvojem koncepta istraživačke jahte, uz primarni posao dilera jahti te navodi kako će nastaviti predstavljati svoje projekte dok jednog u konačnici i ne sagradi. Usprkos brojnim hobijima, poslovima, Suka i dalje revno objavljuje putem Instagram računa, te dodaje kako je sve što je uspio u poslovnom svijetu proizašlo iz te društvene mreže, te je zaključio kako bez obzira gdje ga odveo poslovni put, uvijek će biti posvećen svom Instagram profilu, te da ga zahvaljujući Instagramu svi znaju kao The Yacht Mogul.

Na ovoj poveznici možete pogledati vizuale superjahte Mogul.

Piše: Teo Marević
Foto: Bhushan Powar Design

La pon
Novosti

Izgorjela legendarna Le Phocéa

Posada je srećom spašena, no svojedobno najveća jedrilica na svijetu je izgorjela

Vijest koja će u Maleziji proći kao svaka druga, u Francuskoj će ljubiteljima brodogradnje i klasičnih jedrilica izmamiti suzu. Superjahta Le Phocéa izgrađena je 1976. godine i gotovo tri desetljeća nosila titulu najveće superjahte s jedrima. Ovaj mitski jedrenjak s četiri golema jarbola visoka i po 72 metra bila je u vlasništvu legendarnog francuskog jedriličara Alaina Colasa koji je dvije godine nakon gradnje Le Phocéa (originalno Club Méditerranée) nestao na moru tijekom prve regate Route du Rhum, a njegovo tijelo i trimaran Manureva nikada nisu pronađeni.

Incident se dogodio u blizini luke Bass Harbor, Kuah, u malezijskom arhipelagu Langkawi, a zahvaljujući brzoj reakciji spasitelja, sedmero članova posade je spašeno. Kada je sagrađena, spadala je u revolucionarne jedrilice ponajviše zbog brzine. U povoljnim uvjetima, Club Méditerranée je mogla dostizati brzine od oko 30 čvorova, a njen prvi vlasnik, Alain Colas njome je stigao drugi u offshore regati English Transat 1976. godine, u kojoj je pobijedio Éric Tabarly.

Club Méditerranée, kasnije Le Phocéa dizajnirao je Michel Bigouin, kasnije je napravio i Pen Duick IV, te Pen Duick V, druge dvije legendarne jedrilice u vlasništvu Érica Tabarlya. Njena druga faza joj je donijela još veću slavu, kada ju je 1982. kupio Bernard Tapie, poznati francuski političar, poduzetnik, vlasnik nogometnih klubova, povremeni glumac, strastveni jedriličar itd. On ju je pretvorio u luksuznu jahtu, ali je pritom pazio da zadrži dobre performanske koje postiže pod jedrom. Preimenovao ju je najprije u La Vie Claire, kasnije u Phocéa. Tapie je na jahtu dovodio brojne zvijezde nogometa, filma, a na njoj je organizirao i vlastito vjenčanje.

Bernard Tapie, da bi dokazao da je La Phocéa najbrža prekooceanska jedrilica, ponovo je prelazio Atlantik, te uspio u svom naumu postavivši rekord 1988. godine. On je osobno bio na brodu, kao i televizijska ekipa. Legenda kaže da je naredio posadi da drži kurs unatoč oluji koja im se nalazila na putu. La Phocéa je tijekom 1990-ih služila i kao studio za snimanje jedne od najgledanijih francuskih televizijskih emisija sportskog kanala Téléfoot.

Tapie je 1996. proglasio bankrot, pa je jahtu 1997. kupila Mouna Ayoub poznata francuska poduzetnica libanonskog porijekla, tada supruga saudijskog princa. Platila ju je 5,56 milijuna eura, te uložila još 18,25 milijuna eura. U njenom vlasništvu je ostala 13 godina, kada ju je prodala francuskom multimilijarderu Xavieru Nielu, najpoznatijeg po poslovima telekomunikacija čiju je “težinu” prošle godine Forbes procijenio na 9,1 milijarda američkih dolara.

Šteta na Phocéa se čini ogromna, a po pisanju francuskih medija nepovratno je uništena. Za sad nije poznato puno detalja, ali je prema izjavama lokalnih vlasti, jak vjetar otežao gašenje požara.

Piše: Teo Marević
Screenshot: YouTube

14/02/21 - Auckland (NZL)
36th America’s Cup presented by Prada
PRADA Cup 2021 - Dockside
Ineos Team UK
Novosti

Regata se ipak nastavlja

Nakon prozivki da mijenjaju pravila usred natjecanja, organizator Prada Cupa, AEC pristao na održavanje regate u okolnostima druge razine lockdown-a

Kao što smo jučer pisali, talijanski tim Luna Rossa bio je nezadovoljan odlukom organizatora da se regate odgađaju dok ne popuste preventivne Covid-19 mjere na razinu prvog stupnja. Danas je potvrđeno da će se regate nastaviti u subotu, kako je i planirano. U jučerašnjem otvorenom pismu, talijanski Challenger of Record je postavio pitanje zbog čega se America’s Cup drugačije tretira od Australia Opena i Formule 1, natjecanja koja se odvijaju iza zatvorenih vrata, prema normalnom planu i rasporedu.

Organizator regate, ACE, je potvrdio za jedriličarski portal Sail-world da će se na regatnom polju nalaziti flota od 27 spasilačkih brodova i drugih brodova regatnog odbora prijavljena regatnom odboru, te da nema razloga za obijanjem zahtjeva takve vrste. Talijanski tim je pristao na sve protokole sigurnosti, a ACE na aktiviranje plana organizacije pod drugom razinom lockdowna.

Dogovoreno je da neće biti omiljenih okupljališta posjetitelja kod glavne pozornice na Te Wero Island, simulatora, neće biti uslužnih objekata niti okupljanja na obali, ali niti na moru. Također neće biti popratnih atraktivnih i zabavnih zbivanja prije regata, podjele poklona i nagradnih igara. Ako ste propustili prva dva dana finalnih regata proteklog vikenda, u videu ispod teksta možete pogledati ključne trenutke. Tablicu s rezultatima možete pregledati na ovoj poveznici.

PRADA Cup 2021
PRADA Cup 2021 - Dockside
PRADA Cup 2021 - Dockside
PRADA Cup 2021
PRADA Cup 2021
PRADA Cup 2021 - Dockside

Piše: Teo Marević
Foto: America’s Cup

13/02/21 - Auckland (NZL)
36th America’s Cup presented by Prada
PRADA Cup 2021 - Dockside
Spectators at the AC Race Village
Novosti

Nesuglasice oko finala Prada Cupa

Nakon  odgođene regate, Novi Zeland od sutra ponovo popušta mjere. Događaji u sklopu America’s Cupa održavaju se prema planu

Ovog vikenda počela je finalna serija Prada Cupa u kojem se timovi Luna Rossa i INEOS Team UK bore za titulu izazivača protiv domaćina ETNZ. Šest mjeseci se otočna zemlja izvrsno nosila u borbi protiv pandemije, te je do sad zabilježeno tek 26 smrtnih slučajeva na ukupno 2.340 zabilježenih slučajeva zaraženih. Posljednjih dana u Novom Zelandu je u prosjeku dvoje novozaraženih, no u nedjelju su vlasti u Aucklandu donijele odluku o trodnevnom stupanju u lockdown treće razine, što je podrazumijevalo i odgađanje regate zakazane za srijedu 17. veljače.

Pozadina odgode današnje regata je da se nakon aktualizirala zabrinutost dionika i javnosti, hoće li se America’s Cup održati prema planu. Zahvaljujući strogim mjerama od početka pandemije, Novi Zeland je uspio minimalizirati širenje virusa. Budući da su otočna zemlja, mogu bolje kontrolirati situaciju, no isto tako provode brze i oštre reakcije na potencijalna žarišta. U slučajevima koji su se pojavili u nedjelju bilo je svega troje zaraženih, ali se radi o novom soju virusa i nije poznato gdje su se zarazili, pa je odluka o zatvaranju hitno donesena.

Tvrtka ACE zadužena za organiziranje regate America’s Cupa i popratnih događaja, javnosti se obratila putem priopćenja i najavila odvijanje daljnjih događaja prema planu. U priopćenju se obraćaju vjernim pratiteljima “u ovim nesigurnim vremenima” diljem svijeta, televizijskim kućama koje su zakupile prava na prijenos regate, te posjetiteljima koji u tisućama dolaze pratiti regatu uživo, kao i lokalnoj zajednici i lokalima koji profitiraju od održavanja događaja.

Iz tvrtke ACE poručuju kako su se o svemu konzultirali s nadležnim ministrom, Stuartom Nashom i vijećem visokih vladinih dužnosnika i za sad se jedino uzima u obzir odgađanje pojedinih događaja unutar rasporeda. Prema odlukama, ako se do vikenda razina anti-kovid mjera spusti na prvu, regate će se nastaviti ovog vikenda, a ako ostane na drugoj razini sljedeće regatavanje će se održati idućeg petka, 26. veljače.

Kako bi se poštivalo originalno dogovoreno vrijeme između održavanja finala Prada Cupa i regata America’s Cupa, u tom slučaju će regate AC-a biti pomaknute s originalnog 13, na 21. ožujka. Jutros je tim Luna Rossa iznio njihov stav da se regata nastavi u četvrtak, te da se finale Prada Cupa održi prema prvotnom planu do 24. veljače. U svom priopćenju talijanski tim uspoređuje America’s Cup s Formulom 1 i Australia Open natjecanjima, koji se odvijaju iza zatvorenih vrata, ali prema redovnom planu, te se pitaju zbog čega je America’s Cup drugačije tretiran.

Predsjednica uprave ACE, Tina Symmans kazala je kako nema garancije da će se razina mjera spuštati i da će se održavanje moći odvijati kako je zamišljeno, te da će se sve odraziti javnost i njihovu uključenost u praćenje regate. Dodala je kako će naravno pokušati učiniti sve kako bi izbjegli najgori scenarij, te da je preraspored regata najbolje rješenje da se održi maksimalan broj planiranih događaja.

30/01/21 - Auckland (NZL) 36th America’s Cup presented by Prada PRADA Cup 2021 - Semi Final Day 2 Spectator Boats
30/01/21 – Auckland (NZL)
36th America’s Cup presented by Prada
PRADA Cup 2021 – Semi Final Day 2
Spectator Boats

Piše: Teo Marević
Foto: America’s Cup

image_2086470_20210118_ob_a92770_swan-shadow-2
Novosti

Prvi motornjak Nautor’s Swan

Poznati finski brodograditelj bluewater i sportskih jedrilica Nautor’s Swan je predstavio vizuale svoje prve motorne brodice

Svaki novi model gotovo svih brodograditelja opisuje se tako da potpuno novi proizvod odražava DNA brenda. Tako je slučaj i u opisu novog Swan Shadowa, za kojeg kažu da ga odlikuju performanse, kvaliteta i elegancija. Znakovito je da se na taj potez nedavno odlučilo i brodogradilište X-Yachts. U oba slučaja radi se o prepoznatljivom brendu kvalitetnih jedrilica.

Predsjednik uprave Nautor’s Swan, Leonardo Ferragamo izjavio je da već godinama razmišljaju o tome da naprave motornu brodicu, ali su odlijevali sve dok nisu bili sigurni da imaju nešto unikatno za predstaviti. Novi model upotpunjuje portfolio brodogradilišta, a tvorci Shadowa vjeruju da će ova multifunkcionalna motorna brodica zadovoljiti potrebe njihovih klijenata. Prema izračunima, trebala bi postizati brzine do 55 čvorova, što ju svakako postavlja u kategoriju brzih glisera.

Koncept Swan Shadow-a je nastao na temelju razgovora s njihovim klijentima, vlasnicima Swan jedrilica i promišljanjima vlastitog stručnog tima. Zaključak je bio da im je potreban model koji spada u kategoriju chase boat i tako otvorio novi segment tržišta. Dizajneri Swan Shadow modela već su surađivali s brodogradilištem u radu na ClubSwan 50. Zamišljena je tako da ponudi mogućnost prilagodbe za različite potrebe, pa može služiti kao zabavna i elegantna brza brodica za dnevne izlete, kao luksuzni tender, ili big game fishing za vlasnike koji vole da im i ribarska brodica odražava stil.

Dolazi u više varijanti, pa je djelomično i modularna, s promjenama na provi, konzoli, hard topu, kokpitu, krmi, te dodacima za ribolovnu opremu poput rotirajuće stolice s držačima za štapove itd. Ipak, primarno je dizajnirana da bude luksuzni tender za velike motorne jahte ili jedrenjake. Sadrži ključne trendovske elemente poput walkaround pristupa, jednostavne i oštre linije, stepenasti trup pod vodom, platforma za kupanje, čista i ravna paluba, modularne funkcije, vanbrodski motori, ali i luksuzno uređenu kabinu za dvoje odraslih ljudi, s kupaonicom, te vanjskim barom.

shadow-front-cabin
yysw305283
Swan-Shadow-toilette
yysw305280
image_2086470_20210118_ob_a92770_swan-shadow-2
n s sh
swan-shadow-at-night
f626a4b0-572b-11eb-bd89-71fa71510d68-Swan-shadow-4
swan-shadow-white-hull
swanshadow-01-2021-design-1
ž

Piše: Teo Marević
Foto: Nautor’s Swan

SAR
Novosti

21 posto manje akcija spašavanja

Zbog pandemije smanjen broj prometnog opterećenja i broj akcija spašavanja na moru

Uslijed smanjenog prometnog opterećenja na moru uzrokovanog pandemijom Covid-19, u protekloj godini je zabilježen pad spasilačkih aktivnosti na moru za 21.5 posto u odnosu na 2019. godinu. U području unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora bilo je 475 SAR akcija, odnosno njih 99 posto, dok je u području ZERP-a bilo svega 5 akcija.

Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) koordinirala je ukupno 480 akcija na moru, u kojima je spašeno 428 osoba, među kojima je bilo 16 ozlijeđenih dok je, nažalost, zabilježeno i 28 smrtno stradalih, od čega 6 ronilaca.

Najviše akcija u Zadarskom akvatoriju

Smanjenje broja akcija na razini godine bilježi se u svim kapetanijama, osim u Lučkoj kapetaniji Šibenik, koja je imala 3 akcije više u odnosu na prethodnu godinu. Najviše posla imala je Lučka kapetanija Zadar na koju se odnosi više od trećine svih akcija, odnosno 34,17 posto. Iako je lani bilo manji broj akcija hitnog medicinskog prijevoza pacijenata u odnosu na 2019. godinu, ta vrsta zadatka čini najveći udio u akcijama SAR-a, čak 36,7 posto.

Ta vrsta akcije bi se u iduće dvije godine trebala preusmjeriti na brodove specijalizirane za te potrebe, koje je naručilo Ministarstvo zdravlja, no njima će i dalje upravljati kapetanije. Tijekom protekle godine nije evidentirana nijedna nestala osoba na moru. Zabilježena su 12 sudara i 48 nasukavanja plovila, u potpunost je potonulo 20 plovila, gorjelo je njih 11, a u 42 slučajeva akcije su se provodile zbog kvarova pogonskih strojeva, upravljačkih sustava, te ponešto zbog nestanka goriva.

Prednjače sport, rekreacija i razonoda

I dalje najveći udio, 52 posto ugroženih plovnih objekata otpada na plovila za sport, rekreaciju i razonodu. Smanjeni broj spašenih osoba i plovnih objekata tijekom prošle godine, direktno je posljedica smanjenog prometa uslijed pandemije, no posljednjih godina provodi se i digitalizacija sustava kako bi kapetanija čim više vremena mogla provoditi na moru. Kada sustav u praksi bude kompletno digitaliziran, njihova prisutnost na moru će biti veća, s čime možemo računati na povećanje sigurnosti.

Kao i pri svakom izvještaju o nesretnom događaju, apelira se na nautičare da prate vremenske prognoze prema kojima da planiraju svoju plovidbu, u skladu sa stečenim nautičkim sposobnostima, znanjem, te službenim pomorskim navigacijskim  kartama, publikacijama i višejezičnom mobilnom aplikacijom nIS – nautički informatički servis.

maltese falcon
Novosti

Sanlorenzo i Ferretti spašavaju Perini Navi

Talijanska brodogradilišta superjahti zajedničkim snagama spašavaju posrnulog brodograditelja superjedrenjaka

Aktualni broj Mora donosi i priču o tome kako je legendarno brodogradilište luksuznih jedrenjaka Perini Navi otišlo u stečaj krajem siječnja. Čim je proglašen stečaj, druga dva velika talijanska brodogradilišta Sanlorenzo i Ferretti Group, izrazili su zanimanje za preuzimanje tvrtke u stečaju. Dobra vijest je da su tvrtka u stečaju i dva spomenuta brodogradilišta već postigla dogovor, te je nakon sastanka objavljeno da će inače dva konkurenta osnovati novu tvrtku NewCo kojom će preuzeti Perini Navi u jednakom vlasničkom udjelu, svaki s pedeset posto.

Ovo preuzimanje trebalo bi značiti i laganu tranziciju prema oporavku tvrtke koja bi prema sadašnjim najavama trebala zadržati sve zaposlenike. Tvrtka je bankrotirala s dugom koji premašuje iznos od 100 milijuna eura, ali unatoč lošem financijskom rezultatu, knjiga narudžbi stoji dobro, te postoji perspektiva.
Glavni izvršni direktor Ferretti Grupe, Alberto Galassi je kazao da je ovo važan dan za talijanski nautički sektor, za zaposlenike tvrtke Perini Navi i njihove obitelji. Dodao je da će nastaviti čuvati strast, iskustvo i unikatnu stručnost koju posjeduje Perini Navi, a uz brodogradilište i cijeli niz dobavljača i kooperanata koji sada mogu odahnuti.

Izvršni predsjednik brodogradilišta Sanlorenzo, Massimo Perotti je ispričao kako je svoju nautičku karijeru započeo u Viareggiu, iste godine na istom mjestu kada je nastao i Perini Navi. “Bila je 1983. i od tada sam cijenio poslovnim model ovog iznimnog brenda – visokokvalitetne jahte, građene isključivo po mjeri, za limitiran broj nautičkih stručnjaka. Kvalitete koje sam pronašao i u Sanlorenzu godinama kasnije.” S obzirom na sličnu filozofiju brodogradnje, kao i to da si Perini Navi i Sanlorenzo nikada nisu predstavljali rivalstvo, uz važnost za lokalnu zajednicu, odnos prema dionicima iz industrije, zaposlenicima i dobavljačima prije svega, odmah smo htjeli iskazati želju za intervencijom, dodao je. “Drago nam je što to mogu napraviti u partnerstvu s Ferretti Grupom.”

Piše: Teo Marević
Foto: Carlo Borlenghi

beach-3121393_1280
Novosti

Poziv na investicije u održivi turizam

I European Boating Industry potpisao Turistički manifest kojim pozivaju na uključivanje održivog turizma u nacionalni plan obnove

Do kraja siječnja je preko 60 uglednih europskih organizacija potpisalo Turistički manifest kojim pozivaju vlade zemalja članica Europske unije da u svoj nacionalni program oporavka gospodarstva uključe investicije u privatni sektor održivog turizma. Naslov dokumenta je Poziv na akciju: Ubrzajte socijalni i ekonomski oporavak ulaganjem u razvoj održivi turizam. Dokument sadrži niz neobaveznih reformi i investicijskih ideja koje su povezane s putovanjem i turizmom.

Savez potpisnika zagovara da se mjere implementiraju u nacionalne planove oporavka, koji se u ovom trenutku oformljuju, od kojih neki već poprimaju i finalni oblik, te koji će se financirati kroz paket za oporavak od pandemije bolesti COVID-19 naziva NextGenerationEU. Putovanja i turizam čine 9,5 posto BDP-a Europske unije i uglavnom dolazi iz malih i srednjih gospodarskih subjekata. U tom sektoru zaposleno je 22,6 milijuna ljudi u EU, te je procijenjeno da se na 1 euro prihoda u turističkom sektoru, još 56 centi dodane vrijednosti prelijeva na druge industrije.

Sektor turizma je zbog pandemije Covid-19 pretrpio golemu štetu, te potpisnice turističkog manifesta procjenjuju da je potrebno 161 milijarda eura investicija da se sektor vrati na stanje prije krize. Lista prijedloga reformi odnosi se na održive i zelene oblike turizma, u kojem organizacije potpisnice vide budućnost. Zagovaraju da se u planiranju i razvoju investicija koristi čim više digitalnih alata, da podatke koriste za pametno upravljanje, da koriste rješenja za integriranu povezanost, te da se poveća udio kružne ekonomije. Cjelovit Turistički manifest može se pronaći na sljedećoj poveznici.

amcup1
MORENatjecanja

America’s Cup Spektakl u Aucklandu
Ben Ainsley ili Jimmy Spithill? Britanci ili Talijani? Odgovor na pitanje tko će steći pravo nastupa na America’s Cupu i priliku da se protiv Novozelanđana bori za najvažniji trofej u jedrenju, doznat ćemo najkasnije 21. veljače, kada završava finale nikada zanimljivijega Prada Cupa

Organizatori 36. America’s Cupa u ovom su se ciklusu suočili s ozbiljnim hendikepom: zbog pandemije otkazane su dvije europske AC World Series regate, što je potpuno poremetilo planove branitelja i tri izazivača pa se prvi sraz četiri foiling jedrilice od 75 stopa dogodio tek uoči Božića u Aucklandu, samo mjesec dana uoči početka Prada Cupa i tri mjeseca uoči America’s Cupa. No, prvo ACWS Auckland regata, a potom i prvi dio Prada Cupa ponudili su istinski spektakl i vrhunski Match Race nikada viđenim brzinama, što je zaljubljenike u jedrenje širom svijeta prikovalo uz ekrane. Od prvoga sraza AC75-ica 17. prosinca pa do okončanja polufinala Prada Cupa 30. siječnja imali smo prilike vidjeti sve sastojke koji America’s Cup čini najuzbudljivijom svjetskom regatom: probijanje magične granice od 50 čvorova na letećim 75-icama, bliski Match Race na konstantnih +40 čvorova, čudesan povratak Britanaca nakon katastrofalnog prvog nastupa, dramatično prevrtanje Amerikanaca u trenutku kada su već dobili regatu te jednu od najnapetijih regata u kvalifikacijama između INEOS-a i Luna Rosse tijekom koje su se brodovi devet puta smjenjivali u vodstvu, a umalo se i sudarili u trenutku kad je Jimmy Spithill očajnički pokušavao izmusti penal.

amcup3

U dosadašnjim dvobojima pokazalo se da nijedna od četiri AC75- ice ne odskače presudno od konkurencije i da svaka od njih ima neki svoj forte, što znači da su za pobjedu u najvećoj mjeri važne jedriličarske vještine, taktičke odluke i rad na brodu cijeloga tima. Pokazalo se također da su svi timovi poboljšali, bolje ugodili i ubrzali svoje brodove u razdoblju od održavanja prve regate te da su u tome procesu podjednako važna dva faktora: regatno iskustvo i vrijeme. Tko god pobijedi na Prada Cupu, na svojoj će strani imati to regatno iskustvo, no također manje vremena od branitelja naslova za implementiranje poboljšanja na brodovima i testiranje nove opreme. Koji je od ta dva faktora važniji, vidjet ćemo tek na America’s Cupu od 6. do 15. ožujka. (…) Više pročitajte u 258. broju Mora.

*Tiskano izdanje potražite na kioscima ili digitalno izdanje putem Google Play i AppStore aplikacija, kao i u našem webshopu.

Piše: Lari Lulić
Foto: America’s Cup

amcup2

vg2020-20201008-maitrecoq-vg-bi-jml-5857-high-resolution-vi
MORENatjecanja

9. Vendée Globe – Regata za anale

Rasplet devetog izdanja Vendée Globea dugo će se analizirati jer se na kraljici samačkih regata dogodio niz nevjerojatnih presedana, iznenađenja i obrata, a čak osam jedriličara na cilj je stiglo u razmaku od 24 sata

Glavna vijest svima je već poznata: pobjednik devetog Vendée Globea je Yannick Bestaven, 48-godišnji francuski skiper jedrilice Maître Coq IV. On je u Les Sables d’Olonne uplovio treći, ali kako mu je za sudjelovanje u akciji spašavanja Kevina Escoffiera južno od Cape Towna uračunata kompenzacija od 10 sati i 15 minuta, proglašen je pobjednikom regate i to s dva sata i 31 minutu boljim vremenom od Charlieja Dalina, prvoga u realnom vremenu.

vende3

Bestavena, koji je sa svojih 48 godina postao najstariji pobjednik  Vendée Globea, baš nitko uoči starta nije svrstavao u krug favorita i njegov trijumf veliko je iznenađenje, tim više što je jedrio na brodu starije generacije, dizajniranom 2015. godine. Prvi puta u povijesti Vendée Globea dogodilo se da pobjednik u realnom vremenu nije i pobjednik regate. Kada je 16. prosinca međunarodni žiri regate objavio koliko će vremena biti kompenzirano trojici skipera koji su sudjelovali u spašavanju Escoffiera, nitko nije mogao pretpostaviti da će upravo to odlučiti pobjednika regate. No spletom okolnosti upravo se to dogodilo.

vende2

Mimo svih očekivanja

Presudan faktor za takav rasplet, ali i nikad neizvjesniju i izjednačeniju završnicu Vendée Globea bila je višednevna bonaca u Doldrumima. Vodeći samci — a uvjerljivo prvi tada je bio baš Bestaven — zapeli su u bezvjetrici zapadno od Rio de Janeira i bespomoćno gledali kako im se dio flote koji je znatno zaostajao približava. Kada je napokon zapuhalo, desetak brodova u zadnju je dionicu regate krenulo vrlo izjednačeno. (…) Više pročitajte u 258. broju Mora.

*Tiskano izdanje potražite na kioscima ili digitalno izdanje putem Google Play i AppStore aplikacija, kao i u našem webshopu.

Piše: Lari Lulić
Foto: Vendée Globe

vende1

intervju1
IntervjuMORE

INTERVJU Branimir Ružojčić

Tvrtka pionira brodske električne propulzije do sada je isporučila više od 260 pogonskih sustava

Branimira Ružojčića, veleučilišnog  profesora i poduzetnika, vlasnika pulske tvrtke Tema koja se već trideset i jednu godinu bavi  brodskom električnom propulzijom, susreli smo u pogonu tvrtke u jednom od stoljetnih zdanja ugaslog Uljanika. U okružju mrtve tišine praznih navoza i industrijskih pogona u Teminoj hali je prava živost. U tijeku je ispitivanje moćnog pogonskog sustava koji će uskoro pogoniti veliku jahtu, pred isporukom je i sustav za izletnički brod Nacionalnog parka Brijuni, slažu se novi motori, pregovara o narudžbama itd.

intervju2

Profesor Ružojčić pionir je ove vrste propulzije na svjetskoj razini, nagrađivani inovator čije licence koriste drugi proizvođači. U posljednjih dvadeset godina njegova tvrtka isporučila je više od 260 pogonskih sustava brodske električne propulzije. Teško bi bilo naći boljeg sugovornika da u doba booma električno pokretanih automobila saznamo kad će se, koliko i u kojem obliku taj trend preliti na sve što morem plovi.

Čime se Vi zapravo bavite?

Naš core business su elektronički upravljivi električni strojevi u tehnologiji permanentnih magneta koja će biti u električnoj brodskoj propulziji na vrhu sljedećih dvadesetak godina. Takvi električni strojevi danas su najefikasniji. Svi proizvođači automobila razvijaju tu vrstu motora. Takvi strojevi su manji, kompaktniji, efikasniji, dugotrajniji i ne traže posebno održavanje. Ta tehnologija je nekad bila tipična za robotiku i servopogone, dok smanjivanje cijene magneta nije omogućilo izradu motora velikih snaga. Praktično, na brod donesenu energiju pretvaramo u okretanje propelera.

intervju3

Razvijamo tri serije motora različitih snaga. Najmanji su tip 132 SP, potom MWB kod kojih se izvana vrti rotor te motori srednje veličine do
1 MW po motoru, što je limit ove tehnologije danas. U toj gami je pedesetak različitih motora. Pretežno radimo na području profesionalnih brodova. Naša proizvodnja je butikna, a pogonske sustave isporučujemo u cijelosti jer se radi o elektronički komutiranim strojevima.

Trenutno radite na jednom od najvećih projekata do sada.

Da, upravo ispitujemo pogonski sustav za Bering 117, 36-metarsku jahtu. Do sada su se slični sustavi ugrađivali najčešće u vojne brodove, ali se počinju primjenjivati i na jahtama, a ovaj je među prvima u svijetu. (…) Više pročitajte u 258. broju Mora.

*Tiskano izdanje potražite na kioscima ili digitalno izdanje putem Google Play i AppStore aplikacija, kao i u našem webshopu.

marine2
BusinessMORE

Tko će graditi porto baroš

U Hrvatskoj se gradi ili planira graditi nekoliko zahtjevnih marina koje će pokazati jesmo li vrijedni obale i graditeljskog nasljeđa koje smo baštinili

U vrtlogu pandemije, lockdowna i novog normalnog jedno priopćenje i administrativni akt objave natječaja za koncesiju luke nautičkog turizma ili kolokvijalno rečeno marine prošlo je gotovo nezapaženo. Dana 19. siječnja konačno je službeno raspisan natječaj za koncesiju Porto Baroš, odnosno pretvaranje nikome potrebnog dijela riječke luke u luksuznu marinu. Kažemo konačno jer o projektu se govori više od dvadeset godina.

Još tamo od druge polovice devedesetih kad je gradom vladao Slavko Linić, a nade u njegovu turističko-nautički procvat polagane u Gorana Štroka koji je upravo obnavljajući Bonaviju bacio oko na zapušteni riječki porat. Linić je odavno ražalovani političar, Štrok se ima već nekoliko godina, nakon dva desetljeća dubrovačke turističke eskapade, povukao u mir vile na Tuškancu, a mi smo eto dočekali ono što su nam još za Tuđmanova života najavljivali za godinu, dvije.

marine1

Naravno, za sada samo na papiru jer najprije se mora naći investitor spreman platiti milijardu i sto šezdeset milijuna kuna naknada za vrijeme trajanja koncesije i uhvatiti u koštac s uobičajenim problemima projektiranja, ishođenja dozvola, potom troškovima gradnje, da bi na kraju dobio u ruke marinu koju nakon trideset godina mora vratiti i za nju se iznova natjecati. Ima li takvih junaka i kakve su im moći, znat ćemo već krajem ožujka kad istekne rok od 60 dana za podnošenje prijava i one se javno otvore.

Porto Baroš je po svemu jedinstven projekt u nas, a rekli bismo i na Jadranu jer je od samog početka zamišljen kao dio riječkog Waterfronta — pretvaranja nepotrebnog dijela lučke infrastrukture na Delti u elitni gradski kvart kojemu pripada ista takva marina. Nešto poput Porto Antica u Genovi ili St Catharines Docks u Londonu, da spomenemo samo one nama poznatije. (…) Više pročitajte u 258. broju Mora.

*Tiskano izdanje potražite na kioscima ili digitalno izdanje putem Google Play i AppStore aplikacija, kao i u našem webshopu.

Piše: Braslav Karlić

 

senko1
MOREOtoci

Priča o srdeli

Kad se gotove srdele stave na pladanj, zaliju maslinovim uljem i možda češnjakom te pokriju da se u tome kratkom zatvorenom času sve to zajedno sljubi, pokažu se kao neka mitska hrana kojoj nitko još nije uspio odoljeti

Prije nekoliko godina šetao sam Grazom i uživao u otkrivanju novih mjesta gdje su se okupljali mladi i trošili sve blagodati koje može ponuditi jedan miran austrijski grad. Uvijek sam se tamo osjećao puno ugodnije nego u Beču, koji radi svoje golemosti nije nikada u meni probudio osjećaj zbijenosti i intime pomiješanih sa slobodom i samoćom kakvu obično tražimo na svojim nemirnim putovanjima. Ali da sam stvarno tamo doma, toga puta sam osjetio do dna. Naime, u samom centru grada, gladan kao vuk, zastao sam kupiti topli sendvič u prvom fast foodu na koji sam naišao. Bio je to fast food pored kojeg sam prošao milijun puta, ali nikada nisam obratio pažnju na njega jer mi je bio podjednako omražen kao i svi ostali, nevolja u suvremenom svijetu. Ovog puta ostao sam zapanjen: bio je to fast food specijaliziran za pripravke od morskih plodova i ribe i ja sam u moru ponude odabrao pohanu jadransku srdelu, vjerojatno ulovljenu negdje oko Visa ili Palagruže. Ništa mi u tome trenutku nije bilo slađe, vjerojatno zbog začinjenosti zavičajem.

senko2

Sada i ovdje, na kamenom stolu moje uvale nabadam na drvenom ražnju istesanom od planike, jer ne postoji drugo drvo od kojeg bi se on mogao napraviti, barem ne u ovoj uvali, nabadam, dakle i redam po njemu svježe srdele ulovljene prije nekoliko sati. Tehniku malo tko zna ako nije odavde: prvi ubod ispod leđne kosti, odlučan i brz potez prema vrhu i prije nego se probije druga strana nagli zaokret, tako da kost ostane ispod ražnja. Onda opet pažljivo i smireno guranje ribe prema kraju, ako meso pukne, nismo majstori i nitko više neće vjerovati da možemo i druge stvari savladati. Vidi ga, reći će, ne zna ni srdelu na ražanj nabiti! (…) Više pročitajte u 258. broju Mora.

*Tiskano izdanje potražite na kioscima ili digitalno izdanje putem Google Play i AppStore aplikacija, kao i u našem webshopu.

Piše: Senko Karuza
Foto: Mladen Šćerbe

senko3

sudan1
MOREReportaže

Avantura uz  obalu Nubije

Sudan ima 650 kilometara gotovo nenastanjene obale s nevjerojatno bogatim podmorjem

Cijelo prošlo ljeto, nakon povratka sa Socotre Nicola Vitali, vlasnik talijanske agencije Wild Sea Expedition za koju radim, govorio mi je kako nema šanse da će ostati u Europi do kraja godine bez obzira na koronu. Stigla je jesen i krenuli smo planirati put na Madagaskar. Plan se naglo i neslavno urušio krajem desetog mjeseca kad je ta zemlja zbog korone uvela zabranu ulaska putnika iz EU. Samo tako, jednom glasovnom porukom na WhatApp-u Nicola mi je rekao: „U redu, ne idemo na Mada, ali idemo u Sudan!“

Kakve su bile okolnosti, nisam vjerovao da ćemo zbilja otići. Trebalo je skupiti najmanje pet klijenata kako bismo pokrili troškove puta. Međutim, to se ipak dogodilo. Ljudi koji redovito putuju na ribolovne ture po svijetu, nakon lokcdowna jedva su čekali nekoga da ponudi nešto što bi ih izvuklo izvan granica njihove zemlje i dalo im priliku uloviti se u koštac s tropskim ribetinama.

sudan3

Kupili smo karte i poletjeli za Afriku. Na putu iz Milana za Kario prije prijave morali smo ispuniti opsežnu dokumentaciju i dati na uvid negativni test na Covid-19. Zbrka s papirologijom jedina predstavlja neku vrstu kaosa u gotovo potpuno praznim zračnim lukama. Let iz Kaira za Port Sudan bio je predviđen drugi dan ujutro. Prije samog polijetanja našli smo sa svim gostima i odletjeli za Port Sudan. Nakon slijetanja ukrcali smo se u autobus. Kratko smo se vozili do luke, a zatim se čamcem ukrcali na predivan drveni jedrenjak Elegante!

Zbogom europskom zimskom sivilu

Elegante je oko 25 metara dugačak drveni brod. Njegov talijanski vlasnik Claudio koristi ga za ronilačke izlete i ture po Crvenom moru. Doživljaj dolaska na brod s poslugom i lijepo uređenom kabinom s tušem i klima-uređajem bio mi je ugodan šok naspram naše prošle pustolovine na Socotri. Najveće iznenađenje definitivno je bila večera i pripremljena hrana uopće. (…) Više pročitajte u 258. broju Mora.

Tekst i fotografija: Robert Pljuščec

*Tiskano izdanje potražite na kioscima ili digitalno izdanje putem Google Play i AppStore aplikacija, kao i u našem webshopu.

sudan2