CandelaIntervjuMORE

Gustav Hasselskog

Staru tehnologiju lebdenja na krilima nad površinom oplemenio je digitalnim upravljanjem, utrošak energije za kretanje smanjio za više od 80% i omogućio da brodice plove brzo, daleko, bez utjecaja na okoliš

Gustava Hasselskoga uspoređuju s Elonom Muskom kad je elektropogon brodica u pitanju. Pedesetjednogodišnji Šveđanin, utemeljitelj i glavni direktor Candele, krenuo je od ideje da upotrebljavajući više od stotinu godina znanu tehnologiju lebdenja na krilima nad vodenom površinom oplemeni njihovim digitalnim upravljanjem i tako utrošak energije za kretanje smanji na četvrtinu ili još manje. Pa time omogući da plove brzo i dovoljno daleko bez ikakvog utjecaja na okoliš. Poput Steva Jobsa koji nije znao programirati a stvorio je najmoćniju računalnu tvrtku u povijesti, ni Gustav nije imao pojma o tomu kako sagraditi takav brod, ali je imao jasnu viziju i ogromnu energiju da je ostvari. Kako danas stvari stoje, izgleda da u tome uspijeva.

candela2 candela3

Nakon što je prije četiri godine predstavio Candelu C-7, prvi pravi elektrofoiler s dosegom od 50 nautičkih milja s kojim je pokazao što je u stanju napraviti, lani je stigla i Candela C-8 a u džepu mu je ugovor s gradom Stockholmom za uspostavu eksperimentalne linije za brzi prijevoz putnika plovilom na krilima pokretanim strujom. (…) Više pročitajte u 272. broju Mora.

NAPISAO Braslav Karlić

 

CandelaMORETestovi

Candela C-8

Lebdeća brodica koja bi glisersku plovidbu mogla revolucionirati na način kako je to iPhone učinio s mobilnim telefonima dugo se rađala

Lebdeća brodica koja ima sve šanse postati prvo uobičajeno serijsko elektrofoiling plovilo koje ćemo sretati na moru, kanalima gradova i jezerima nije se rodila preko noći. Njezin razvoj trajao je punu godinu i pol pri čemu su korištena brojna iskustva ranijeg modela Candela C-7, ali i uvedene brojne novosti i unaprjeđenja. Pogledamo li na kakvoj je tehnologiji zasnovan ovaj 28 stopa dug sportski čamac, vidjet ćemo da je njegova ideja razumljiva svakom laiku. Pokreće ga elektromotor kako bi bio potpuno ekološki prihvatljiv. Ali da bi s baterijama u koje se pohranjuje energija potrebna za kretanje na današnjem stupnju razvoja ostvario zadovoljavajuću brzinu i doseg, valjalo ga je izdignuti na foilove ili podvodna krila. A kako mu se u tom času težište izdiže iznad površine mora, osim što mu je foilove potrebno jako dobro isprojektirati, radi stabilnosti potrebno je i stalno mijenjati njihov kut kojim prolaze kroz more ovisno o stanju mora, pravcu plovidbe, nagibu i rasporedu težine na brodici. (…) Više pročitajte u 272. broju Mora.

NAPISAO Braslav Karlić

test_candela1 test_candela2 test_candela3

MOREPlovidbe

Otok blaženog   dvojstva

Do Raba smo doplovili taman na vrijeme da pod zidinama grada vidimo još koju gajetu i guc s latinskim jedrom kako prevaljuju posljednje metre regate tradicionalnih barki

Prošlo je nekoliko godina otkad smo posljednji put plovili ka Rabu. Razlog je vrlo jednostavan – on nam je malo izvan rute. Taj otok umnogome dalmatinskog ugođaja i klime često promatram dok plovimo od Lošinja ka Dugom otoku ili obratno, ali svraćanje do njega nekako uvijek ostane za drugi put. Da se to ne bi ponavljalo i ove godine, odradili smo tu plovidbu odmah početkom svibnja. A kako bismo stigli što brže, umjesto jedrilicom naš redakcijski dvojac ukrcao se u Šibeniku na udoban i naravno brz Marex 360 koji nam je ustupila šibenska čarter-tvrtka Pina i Mare. Mladen nas je čekao na svom otoku.

rab2 rab3

Osamdeset i pet milja koliko nam je valjalo prevaliti prošli smo za ravna četiri sata. Mogli smo i brže, ali na dvadeset dva čvora Marex troši najmanje po milji, a takva je plovidba najugodnija. Kad otvoriš krov kabrioleta ne puše previše pa smo uz lagano pijuckanje, marendu i pozdravljanje, u ovo doba rijetkih nautičara na moru, u kasno poslijepodne stigli pred rapsku luku. Taman na vrijeme da pod zidinama grada vidimo još koju barku s latinskim jedrom kako prevaljuje posljednje metre rapske regate tradicionalnih barki. (…) Više pročitajte u 272. broju Mora.

NAPISAO Braslav Karlić
SNIMKE Mladen Šćerbe, Marin Srzić, Teo Marević

AvantureMORE

Preko Pacifika za 240 dana

Nekoć uspješna bankarica, Australka Michelle Lee stubokom je promijenila život te je ovih dana postala prva žena koja je solo preveslala Pacifik

Travanj 2023. ostat će upamćen po dvjema iznimnim ženama koje su protiv svih prognoza uspjele napraviti nevjerojatne podvige. Svi ljubitelji jedrenja svakako su već čuli za Kirsten Neuschäfer koja je pobijedila na samačkoj regati oko svijeta Golden Globe Race, no vijest o uspjehu jedne druge morske heroine prošla je pomalo ispod radara. Naime, 50-godišnja Australka Michelle Lee postala je nedavno prva žena u povijesti kojoj je pošlo za rukom solo i bez asistencije preveslati Pacifik. Za taj pomalo ludi pothvat trebalo joj je ravno 240 dana, tijekom kojih je napravila više od milijun zaveslaja i prevalila više od 14 tisuća kilometara. Prije negoli je pristala u gradu Cairns na sjeveroistočnoj obali Australije, Michelle se tijekom svoje avanture po bespućima Pacifičkog oceana suočila s pet harikena i četiri ciklone, a preživjela je i uskakanje morskog psa u kokpit broda. (…) Više pročitajte u 272. broju Mora.

NAPISAO Lari Lulić
SNIMKE solorower.com

avanture2 avanture3

MORESpiza

Škola za odabrane

Kad u školu ulaziš kao gost, ti si zapravo učenik i na ploči te dočekuje ispisan jedini mogući menu

Krešimir Penavić zajedno s bratom Ivanom, zagrebačkim kirurgom, odlučio je  napuštenu zgradu škole u Krasici pretvoriti u restoran. I to ne bilo kakav, nego u mjesto u kojem će se ugoda boravka sljubljivati s jelima prostora u kojem se nalazi interpretiranim na način nekog ozbiljnog učitelja. Bio je to pravi trenutak da stara škola dobije novu ravnateljicu. Teško bismo za tu ulogu mogli zamisliti prikladniju osobu od Priske Thuring, već čuvene chefice, osebujnog izraza koja je, gdje god je kuhala, ostavila dubok trag. Samo, da bi se to zbilo morale su se malo posložiti i zvijezde i ljudi. Priski je Istra, još od kad je sedam godina vodila kuhinju prestižnog rovinjskog hotela Lone, bila mjesto za koje je osjećala da bi na njemu mogla pustiti korijenje. Sve njene životne epizode od sazrijevanja u Dolder Grand Hotelu Zürich, Dubravkina puta, kuhanja na megajahtama vodile su je povratku. Željela je prostor mira i bogatstva koje ta zemlja daje iskazati vlastitim kulinarskim kreacijama. Ne onima fine dininga tako rasprostranjenog među mnogim velikim šefovima, nego jelima koja iskazuju poštovanje privilegiji koju imamo hraneći se u restoranima. Da njeni gosti uživaju u lijepom okruženju, opušteno i dobro pojedu i da im ne mora objašnjavati što su to dobili na stol i kako se što pripravljalo. (…) Više pročitajte u 272. broju Mora.

NAPISAO Braslav Karlić
SNIMIO Mladen Šćerbe

spiza2 spiza3

AktualnoMORE

Mladi u borbi protiv plastike

U Splitu je održan susret učenika strukovnih škola, u sklopu programa “Budite hrabri – pomozite nam u borbi protiv vala plastike: postanite svjesni plastike”

U mjesecu svibnju u Splitu je održan jedan od pet planiranih susreta učenika strukovnih škola, u sklopu programa Be brave – help us fight the plastic wave: Getting aware of plastics (GAP)  u sklopu programa ERAZMUS+, programa Europske unije kojim se podupiru obrazovanje, osposobljavanje i sport mladih u Uniji. Splitski događaj bio je susret pet europskih škola koje njeguju programe morske i ribarske kulture. U ovom projektu osim Pomorske škole iz Splita sudjeluju još i partnerske škole: Agrupamento de Escolas de Parede iz Portugala,  IS E. De Nicola iz Italije, 2 Epal Kavalas iz Grčke i kao koordinator Johann-Joachim-Becher-Schule Berufsbildende Schule Speyer iz Njemačke.

plastika2 plastika3

Tijekom projekta Be brave.. u trajanju od dvije godine planirano je organizirati ukupno pet razmjena učenika i nastavnika u svakoj od škola iz skupine. Svi učenici koji sudjeluju u projektu izabrani u svojoj matičnoj školi su birani su prema dobrim vještinama u komunikaciji, naročito na engleskom jeziku te prema afinitetu za stjecanje novih iskustava u IT području, ali  moraju posjedovati i visoku razinu kreativnosti i sposobnosti u timskom radu. (…) Više pročitajte u 272. broju Mora.

NAPISAO I SNIMIO Mladen Šćerbe

MOREPortreti

Opuštena u grču

Palma Čargo, naša najbolja jedriličarka, sve je podredila kvalifikacijama i jedrenju na sljedećoj Olimpijadi

Dogodine će njezin klub Labud proslaviti stoti rođendan, a sva je prilika da toj velikoj obljetnici
lijepi prilog dade Palma Čargo. Ta 24-godišnja jedriličarka koja jedri u iQFOiLu, jednoj od najatraktivnijih klasa uopće već je dobre dvije godine u samom svjetskom vrhu. Nekoliko mjeseci prošle godine provela je na prvom mjestu ljestvice plasmana WorldSailinga svoje klase i niti u jednom času nije pala ispod desetog mjesta. A najveći izazovi su tek pred njom. Najprije kvalifikacija na Olimpijske igre u Parizu sljedeće godine pa žestoka borba za što bolji plasman. Krene li joj, već je na mnogim regatama pokazala, sve je moguće… A do tog mogućeg ne stiže se samo talentom i htijenjem nego upornim radom, treningom i kad ti se ne izlazi na more ili ne odlazi u teretanu, mjesecima odsutnosti od doma i prijatelja, potpunoj predanosti cilju koji želiš ostvariti. A nitko ti ne može zajamčiti ništa.

Palma2 palma3

Ipak ima nešto veliko i vrijedno u toj težnji koju tek rijetki ostvare. Kad vidiš Palmu, tu mladu zgodnu, sasvim običnu djevojku i kad krene priča o jedrenju, lako prepoznaš koliko strasti i veselja osjeća dok jedri, kako ne može odoljeti a da ne stane na dasku kad puhne maestral, jasno ti je da pred tobom stoji sretno i zadovoljno biće. Koje jednako uživa u trijumfu ako se dogodi kao i u onom svakodnevnom radu koji do njega dovodi. (…) Više pročitajte u 272. broju Mora.

NAPISAO Braslav Karlić
SNIMIO  Mladen Šćerbe

MORETestovi

First 44

Beneteauova najstarija linija ima kultni status, a među industrijskim jedrilicama predstavlja dobar omjer cijene i kvalitete. Njome smo zajedrili u tipičnim ljetnim jadranskim uvjetima

O liniji First ne možemo reći puno, a da jedriličarima nije već odavno poznato. Najstarija je i prepoznatljiva linija jedrilica francuskog brodogradilišta Beneteau koja se gradi od 1977. godine. Ističu se po dobrim performansama i maritimnim sposobnostima, pogodne su za obiteljsko krstarenje i klupsko regatavanje. Do sad je pod tim imenom sagrađeno preko 25 tisuća primjeraka i ukupno 70 modela jedrilica. Na Mediteranu je vjerojatno nemoguće naći marinu, a da u njoj nije vezan barem jedan First.

first2 first3

Premijeru Firsta 44 je brodogradilište Beneteau imalo prošle jeseni u Cannesu, a ovo je upravo ta jedrilica sa serijskim brojem 001. Navalnu arhitekturu radio je studio Biscontini Yacht Design, dok je dizajn eksterijera i interijera radio Lorenzo Argento i gradi se u dvije verzije. Oprema prve verzije više je orijentirana za krstarenje, s naglaskom na udobnost i nosi naziv jednostavno First 44, dok je druga sportskije opremljena i nosi naziv First 44 Performance. Glavne razlike su u dubini i tipu kobilice, težini i materijalu bulba, zatim u visini i materijalu jarbola, te u oblogu palube tikovinom ili gelcoatom, odnosno opremi kokpita s 4 ili 6 vinčeva, sa i bez klizača škote glavnog jedra itd. (…) Više pročitajte u 272. broju Mora.

JEDRILI Ekipa Mora, Emil Tomašević i Hrvoje Modrić
NAPISAO Teo Marević
SNIMILI Teo Marević i Marin Srzić

MORETestovi

De Antonio D36

Vikend-brodica s izdašnim vanjskim prostorom i izvanbrodskim motorima osvojila je i žiri za europski motornjak godine

De Antonio Yachts relativno je mlado brodogradilište iz Barcelone koje su 2012. osnovali Marc de Antonio i Stanislas Chmielewski te u vrlo kratkom roku ostvarili zavidan uspjeh. Njihov D28 je 2018. bio prvi model španjolske proizvodnje nominiran za European Powerboat of The Year, a godinu kasnije njihov je tadašnji flagship D46 i osvojio tu titulu u kategoriji preko 45 stopa. Od ovog siječnja na polici njihova ureda u Barceloni ponosno stoji još jedna nagrada europskog motornjaka godine u kategoriji do 14 m, za novi model D36. Brodice koje konkuriraju za tu nagradu uglavnom se smatraju najboljim serijskim modelima na tržištu, a kad stručni žiri nahvali neki brod, svakako ga vrijedi pobliže upoznati. Stoga smo se s veseljem uputili u marinu Baotić testirati D36 i provjeriti je li zaslužio tu nagradu. (…) Više pročitajte u 272. broju Mora.

TESTIRALA ekipa Mora
SNIMIO Marin Srzić

default

deant3

MORETestovi

Optimus Prime

Moćan hibridni tender od 11 metara dizajniran za polarne uvjete u službi pomoćne brodice  ekspedicijske superjahte

Optimus Prime je 11-metarska tender brodica za moderno opremljenu ekspedicijsku superjahtu iz 1950-ih. Djelo je poznatog slovenskog dizajnera i navalnog arhitekta Andreja Justina. Njegov portfelj prepun je vrhunskih jedrilica, motornjaka i jahti, a ovaj svakako spada među one posebnije.

optimus2 optimus3

Brodica je građena tehnologijom kompozitnog sendviča od tvrde pjene Corecell, karbona i epoksilne smole da bi postigli čim manju težinu i veliku čvrstoću trupa, pa unatoč robusnosti i volumenu brodice od 11 metara potpuno opremljena, s hibridnim pogonom, baterijama i punih tankova teži tek 6 tona. U suštini ovo je veliki tender, s elementima modernog stepenastog trupa s dubokim V profilom, golemim radnim kokpitom, poluotvorenim prostranim i vrlo udobnim, putničkim salonom, panoramskom provom izvedenom u bow rider stilu, ali i sa stepenicama u vrhu prove koje se otvaraju poput navalnog broda. Predviđena je za plovidbu u vrlo zahtjevnim uvjetima, pa je stoga i opremljena vrhunskom opremom koju ne viđamo često na brodicama. (…) Više pročitajte u 272. broju Mora.
NAPISAO i SNIMIO Teo Marević

MORERibarski jelovnik

Meeee na gradeleeee!

Možda će vam se učiniti uzaludnim poslom peći na gradele koščicu s malo mesa.
Ne brzajte s niječnom odlukom. Kad kosti pobijele, a meso uz kost bude blago ružičasto, gotovo je!

I najbolja riba štufo (dodija, dosadi, zasiti) ribarima. A kako i ne bi, puna usta kostiju (drača), paziš da koju ne progutaš, mogla bi ti u grlo zadit i na zlo se dat. Ma kome to ne bi dodijalo? Ištufalo bi i Boga! (I Bogu bi dosadilo!) Povremeno poželjno je pojesti i nešto sasvim drugačije. Dakako na ribarskome jelovniku meso je rijetkost, ali ipak nezaobilazno. U proljeće kad se sve zeleni i cvjeta, kad je trava sočna i zelena, kad tek što nisu procvale aromatične, začinske i mirisne biljke na ljutom kršu gdje bura posipa sol, eeee… tada se krajolikom razliježe meketanje mladih janjaca. Taj janjeći zov je neodoljiv i nemoguće mu se othrvati. To je vrijeme najbolje mlade janjetine. Znaju to i ribari i ne treba im zamjeriti što će morski jelovnik zamijeniti onim mesnim, janjećim. (…) Više pročitajte u 272. broju Mora.

PIŠE Marko Vučetić

Kamara opskuraMORE

Odlazak Hrvata s mora

Tako smo mi te naše prve turiste odmah počeli gledat kao fameju koja se vratila na more, iako nam još nije bilo jasno zašto su morali otići.

Dobro se sjećamo ljetne večeri kad je naš nono iza kašuna u konobi, u kojem su stajale mriže, izvadio prašnjavu i od moljaca već pomalo načetu sliku jaslica, pažljivo je skinuo iz okvira i omotao u cijelu Slobodnu, smotao je i zatvorio u škafet sa starim ribarskim alatom za krpanje mreža, a u taj isti okvir ugurao blistavu sliku dolaska Hrvata na more, koja je unutra ušla kao da je rađena po mjeri, makar je bila samo poklopac Krašove bombonijere koju su nam naši prvi gosti donijeli iz Zagreba. Još smo bili dite bez velikih znanja, pa smo tu njihovu sliku povezali sa njima i pitali ih di su ostavili konje i onu lipu robu. Otac me pogladio po glavi i objasnio mi da to nisu oni, nego naši zajednički pranonoti, koji su davno umrli, ali njihove slike moramo višat po zidu da ih ne bi zaboravili, baš kao i ona slika njegove none i nonota šta visi poviše njihove posteje, ne radi lipote, nego da ga podsjeća od koga smo svi nastali. Tako smo mi te naše prve turiste odmah počeli gledat kao fameju koja se vratila na more, iako nam još nije bilo jasno zašto su morali otići (…) Više pročitajte u 272. broju Mora.

NAPISAO Senko Karuza
ILUSTRACIJA Tisja Kljaković Braić