DSC_8696
Novosti

Podaci potvrdili predviđanja

Da nije bilo pandemije, 2020. bila bi jedna od najboljih godina. Tranzit pao 70,1 posto, a ukupan pad prihoda luka nautičkog turizma iznosi 11,6 posto.

Objavljeni su podaci državnog zavoda za statistiku Nautički turizam – kapaciteti i poslovanje luka nautičkog turizma u 2020. godini, koji obuhvaća 185 luka nautičkog turizma. Od toga 82 marine na morskoj obali Hrvatske, među kojima i 18 suhih marina, te 79 sidrišta, 11 privezišta i 13 odlagališta za plovila. Ukupni kapacitet je 18 625 vezova.

U lukama nautičkog turizma je do kraja 2020. godine na stalnom vezu bilo 14312 plovila, što je 0,4 posto više no godinu ranije, od čega je u moru bilo njih 83,3 posto, a samo na kopnu 16,7 posto plovila. Najviše je bilo motornih brodica 47,6 posto, slijede jedrilice s udjelom 47,3 posto, te ostala plovila kojih je 5,1 posto.

Najviše plovila bilo je pod njemačkom zastavom, bilježi se 16,2 posto, zatim pod austrijskom 15,5 posto, te pod slovenskom 5,1 posto i talijanskom 3,2 posto. Zabilježen je blagi porast plovila pod njemačkom i slovenskom zastavom, te blagi pad broja austrijskih, hrvatskih i talijanskih plovila u odnosu na godinu ranije.

Točnije, najveći porast od 45,2 posto zabilježen je u Šibensko-kninskoj županiji, u Istarskoj 15,1 posto, Zadarskoj 7,7 posto, u Primorsko-goranskoj  6,6 posto, Splitsko-dalmatinskoj za 6,3, te u Dubrovačko-neretvanskoj za 5,3 posto. Jedino je Istarska županija zabilježila porast broja plovila sa stalnim vezom u moru, odnosno 2,6 posto, dok je Primorsko-goranska ostala na istoj razini, dok je u ostalima bilo manje nego 2019. godine.

Očekivano, zbog pandemije Covid-19 je u 2020. zabilježen veliki pad plovila u tranzitu u odnosu na godinu ranije, čak 40,7 posto. Tijekom cijele prošle godine ukupno je zabilježeno 121.536 plovila u tranzitu. Znakovito je to što je u siječnju i veljači 2020. broj plovila u tranzitu porastao usporedno s istim periodom 2019., dok podaci od ožujka do prosinca govore o padu.

Podsjećamo, u ožujku prošle godine uvedena je zabrana kretanja između općina zbog uvođenja strogih epidemioloških mjera, pa je za taj mjesec usporedno s 2019. godinom zabilježen pad od 70,1 posto. U travnju je pad bio još veći, čak 96,4 posto, te u svibnju 92,6 što govori da je praktički cijela predsezona tranzita izostala.

Prema vrsti plovila u tranzitu, najviše je bilo jedrilica, njih 59,8 posto, zatim motornih brodica 33,6 posto i ostalih 6,6 posto. Kroz čitavu 2020. godinu u tranzitu je bilo 45,9 posto manje jedrilica, te 32,3 posto manje motornih brodica i 35,5 posto manje ostalih plovila.

Većina tranzita činila su plovila iz Hrvatske, 46 posto, zatim iz njemačke 14,3 posto, iz Italije 11,4 posto, iz Austrije 8 posto, te iz Slovenije 6,4 posto, što čini 86,1 posto ukupnog broja plovila u tranzitu prošle godine. Prema zastavama država pod kojim plove, postoci su gotovo pa isti.

Ukupni prihodi luka nautičkog turizma manji su za 11,6 posto u odnosu na 2019. godinu, te je ostvareno 812 milijuna kuna. Od toga je 598 milijuna kuna bilo ostvareno od iznajmljivanja vezova, što je 73,7 posto od ukupno ostvarenog prihoda. U odnosu na 2019. ukupan prihod pao je za 11,6 posto, a prihod od iznajmljivanja vezova za 8,2 posto.

U svim su županijama pali ukupni prihodi u 2020. u odnosu na 2019., i to kako slijedi: u Dubrovačko-neretvanskoj županiji za 23,3 posto, Splitsko-dalmatinskoj za 17,4 posto, Istarskoj za 15,0 posto, Šibensko-kninskoj za 10,9 posto, Zadarskoj za 6,4 posto i Primorsko-goranskoj za 2,6 posto.

DSC_9352

Piše: Teo Marević

cnb 76 nicolas claris
Novosti

CNB i Solaris udružili snage

CNB Yacht Builders više nije dio grupe Beneteau, a gradnju postepeno preuzima talijanski Solaris Yachts s kojima su sklopili ugovor o suradnji

Dva brenda odlučila su ujediniti snage, te zajedničkim znanjem i iskustvom koje skupa broji preko 80 godina postaviti se na vrlo konkurentnom tržištu blue-water cruiser jedrilica. Radi se o segmentu jedrilica duljine od 40 do 110 stopa, gdje i Solaris i CNB slove za vrhunske brodograditelje.

Ciljaju na sličnu klijentelu, odnosno vlasnike brodova koji namjeravaju ploviti luksuznim jedrilicama u paru ili većoj ekipi po Mediteranu ili oko svijeta. Solaris Yachts je od 1974. jedan od predvodnika trendova među jedrilicama koje kombiniraju performanse i udobnost u plovidbi. Slove za jedne od ljepših jedrilica po dizajnu velikih i čvrstih trupova, elegantnih gotovo klasičnih linija.

CNB Yacht Builders je brend koji se posljednja tri desetljeća prometnuo u jednog od vodećih graditelja one-off modela većih jedrilica, na kojima su temeljili ponudu uz velik izbor modificiranja prema individualnim željama kupaca. Njihovi modeli CNB 76 i CNB 66 izvrsno odražavaju ono što bi ponekad nejasna kategorija Bluewater cruiser trebala predstavljati.

Sinergija će omogućiti obostranu korist u razvoju novih modela, poštivajući identitete obaju brendova. Prvi novi model CNB 8X bit će prezentiran za nekoliko tjedana, kojim CNB kreće u novo poglavlje brodogradnje.  Razvoj CNB-a će se uvelike promijeniti, najviše zbog male strukture razvoja u odnosu na dosadašnju strukturu grupe Beneteau, jednog od svjetskih lidera u brodogradnji rekreativnih plovila.

Tranzicijski period će se protezati kroz 2022. godinu, do kada bi Solaris trebao postepeno integrirati buduću zajedničku proizvodnju. Solarisovi nedovršeni brodovi nastavljaju se graditi prema planu u njihovim dosadašnjim kapacitetima brodogradilišta u Monfalconeu, skupa s budućim CNB 66 i CNB 76 prodanim ove godine. Sve ugovorene stavke između CNB-a i njihovih klijenata ostaju iste, uvjeravaju u priopćenju. Proizvodnja će postepeno seliti u brodogradilište Solarisa, gdje će nastaviti zasebni razvoj brendova.

Foto: Nicolas Claris / CNB Yacht Builders

metstrade 12
Novosti

Novi koncept Metstradea

Najveći svjetski sajam nautičke opreme održat će se u kompaktnijem fizičkom obliku

Organizator RAI Amsterdam objavio je vijest koja će razveseliti sve proizvođače i ljubitelje nautičke tehnologije. Ovogodišnji B2B sajam Metstrade održat će se od 16. do 18. studenog u fizičkom obliku uz stroge epidemiološke mjere. Prošle godine je većina sajmova otkazano, a samo je šačica sajmova uspjela održati sajam i to u relativno manjem volumenu od vremena prije pandemije. Iako je najavljen kompaktniji plan, organizatori uvjeravaju da će pokriti sve sektore.

Glavi cilj RAI Amsterdama i njihovih partnera ICOMIA, da naprave uspješan događaj s fizičkim prisustvom, koji će se prostirati u halama 1-7, te u zgradi Elicium RAI Amsterdam Convention Centre. Do sad je prijavljeno preko 1100 izlagača, a pripreme za Metstrade 2021 su u tijeku. Organizator priprema različite scenarije i prikladne protokole, kako bi omogućili siguran i ugodan povratak sajmovima uživo.

Rok za raniju prijavu izlagača je 1. svibanj, a raspored bi izlagačima trebao biti poznat do kraja srpnja. Direktor sajma, Niels Klarenbeek je za IBI News da ih u organizaciji ohrabruju izlagači, partneri i posjetitelji. Dodaje kako je rekreativni nautički sektor dobro podnio “pandemijsku oluju”, a ljudi su dobro prihvatili aktivnosti na otvorenom, zbog čega iz mnogih sektora industrije dolaze pozitivne reakcije.

S druge strane, industrija se suočava s velikim izazovima u lancu opskrbe, ukazao je Klarenbeek. To će ujedno biti i jedan od izazova koji će pokušati riješiti održavanjem Metstradea, kako bi se osigurali lanci opskrbe i prebrodile prepreke.
Organizatori su svjesni da će putovanja i kretanja biti ograničena, pa će uz fizičko izdanje, uz RAI Studio prostore osigurati digitalne pakete za izlagače i posjetitelje.

Ovaj segment najviše će se ticati Metstrade Connect programa i dodjele cijenjene nagrade DAME Design, koji su jedini održani prošle godine. Tu su ubrojeni i programi predstavljanja startupova, panel diskusije, te mogućnosti umrežavanja. Događaj planiran za 2021. godinu bit će jedinstvenog plana rasporeda, te će pružati mogućnost  prihvata oko 80 posto rekordnog broja izlagača zabilježenog 2019. godine.

Ove godine uvodi se jedinstvena prilika za izlagače izvan EU koji će imati mogućnost da ih zastupaju njihovi autorizirani zastupnici ili distributeri iz EU na svojim štandovima, kako bi zadržali platformu na kojoj se izlažu najbolji proizvodi iz cijelog svijeta, poručuju organizatori.

Foto: Metstrade

i jet lab
Novosti

Ulaganje u autonomiju i elektrifikaciju plovila

Brunswick korporacija utrostručila je kapacitete razvojnog centra za autonomiju i elektrifikaciju plovila u sklopu Sveučilišta Illinois

Jedna od najvećih grupacija u nautičkoj proizvodnji Brunswick Corporation, utrostručila je kapacitete razvojnog centra i-Jet Lab, za razvoj autonomije, umreženja i elektrifikacije brodova u okviru ACES strategije. Njihov inovacijski laboratorij nalazi se u sklopu Sveučilišta Illinois, a novi prostor je trostruko veći od onog kojeg je korporacija otvorila 2018. godine.

Veći prostor omogućava primanje više od dvostruko sadašnjeg broja studenata koji će u sklopu Brunswickova Enterprise Technologic Teama započinjati svoju karijeru i raditi na razvoju ove brzorastuće grane industrije. U sklopu i-Jet Laba, razvijaju se različite discipline poput robotike, umjetne inteligencije, naprednih elektroničkih sistema, dizajna UX / UI, uključujući i virtualnu te proširenu stvarnost.

Potpredsjednik Brunswickovog sektora za tehnologiju, John Reid izjavio je da širenje njihovog i-Jet Laba predstavlja ključnu komponentu za poboljšanje njihove mogućnosti i da podrže talente. Dodao je kako se vesele pomoći sljedećoj generaciji lidera, stvarajući okolinu koja je predana inovaciji, suradnji i oblikovanju budućnosti nautičke industrije.

Direktor i-Jet Laba, Trevor George kazao je da s vlastitim snagama Brunswick korporacije, snagom ovog razvojnog centra, u kombinaciji s mogućnošću kolaboracije s drugim kompanijama izvan njihove grupacije, im predstavlja mogućnost konstantnog ulaganja u vrhunac tehnologije, procesa i metoda za definiranje budućnosti industrije. Nedavno je korporacija Brunswick najavila dodatno otvaranje pozicija na mjesta direktora sektora elektrifikacije koje je pripalo Johnu Oenicku, kao i za voditelja tehnologije autonomije, Jasonu Arbuckleu.

Brunswick korporacija pod sobom ima brendove kao što su Mercury Marine, Mercury, Mercury Global parts, SmartCraft electronics, Power Products Integrated Solutions, MotorGuide, Attwood Marine, Mastervolt, Whale Marine, Land ‘n’ Sea, BLA, Payne’s Marine, Kellogg Marine, Lankhorst Taselaar Marine, Quicksilver, Bayliner, Boston Whaler, Crestliner, Cypress Cay, Lowe, Heyday, Lund, Princecraft, Rayglass, Sea Ray, Thunder Jet, Uttern boats…

i jet lab 3

Foto: Facebook / I-Jet Lab

IMG_3116
Novosti

Skroman početak sezone

Zaplovili su prvi nautičari u znatno manjem broju nego što smo to prije koji mjesec očekivali

Još od kad su u opticaj krenula prva cjepiva započele su kalkulacije o uspjehu ovogodišnje nautičke sezone. Bit će bolja od svih dosadašnjih jer ljudi su se zaželjeli plovidbe a čarteraši neće imati dovoljno brodova za ukrcati sve koji bi htjeli na njih, tvrdili su optimisti, pokazujući na rastući buking i prodaju jahti.

Pesimisti su pak – ukazujući na treći val pandemije, zastoj u bukingu posljednjih tjedana i zatvaranje brojnih europskih država – najavljivali da ćemo posve ostati bez predsezone a dalje kako bude. A ni to neće biti sjajno. Zato smo svi s nestrpljenjem očekivali uskršnje praznike koji bi trebali biti prvi nagovještaj što će se u zbilji događati na Jadranu.

Ono što se zbivalo posljednjih tjedana nije išlo u prilog optimistima. Lijepi broj onih koji su namjeravali provesti uskršnji tjedan ili barem četiri ili pet dana praznika na iznajmljenom brodu otkazao je rezervacije ili ih je prebacio za jesenske termine. Otkazani su i neki team buildinzi a bilo je i veliko pitanje koliko će nautičara, inozemnih vlasnika plovila uopće doći do marina na svoja plovila suočeni s karantenom ili višestrukim testiranjima pri povratku doma. A niti prevrtljivo vrijeme nije bilo obećavajuće.

Sad kad su blagdani iza nas možemo reći da niti optimisti a niti pesimisti nisu bili posve u pravu. Marine su živnule, osobito one sjevernojadranske u koje su počeli stizati vlasnici plovila, više da ih malo srede i provjetre nego li da njima isplove. A krenuo je i čarter. Skromno doduše ali prema podacima koje smo dobili iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture na crew listama iznajmljenih brodica ili jahti u 13 ovogodišnjem tjednu, dakle onom neposredno pred Uskrs, našlo se 200 domaćih i 780 stranih nautičara dok se u 14 tjednu, dakle Uskrsnom, našlo 430 domaćih i 1180 stranih nautičara.

Ukupno je dakle u ta dva tjedna čarter brodovima plovilo 630 domaćih i 1960 stranih nautičara. Sve skupa njih 2590. Podatak o broju brodova koji su isplovili nismo dobili ali pretpostavimo li da je na svakom od njih bilo prosječno po 6 osoba ispada da je u ta dva tjedna isplovilo negdje oko 430 iznajmljenih brodova. To je nešto manje od 10% naše ukupne flote i svakako je barem tri puta manje nego što bi ih u normalnim okolnostima bilo unajmljeno.

Ali uzmemo li sve okolnosti u obzir i ovaj rezultat može obećavati. To su nam potvrdili i razgovori koje smo obavili sa šefovima nekoliko naših najvećih čarter kompanija koje su uglavnom iznajmile između pet i dvadeset jedrilica a drže da će se te brojke brzo početi povećavati dođe li do bilo kakvog značajnijeg stavljanja pandemije pod kontrolu. Svejedno, prizori poput ovih s viške rive uz koju niti u jednom času tijekom uskršnjih blagdana nije bilo vezano više od pet jahti, očito će još neko vrijeme biti naša svakodnevica.

IMG_3113

Novosti

Završen remont megajahte

Šibensko brodogradilište Iskra završilo je servis jedne od najljepših megajahti na svijetu, Burrasca

Burrasca spada među najljepše luksuzne superjahte u svijetu, a danas je stigla vijest iz Iskra brodogradilišta da su završeni servisni radovi na ovom jedrenjaku čime su šibenski brodograditelji ponovo potvrdili svoju visoku stručnost i sposobnost, te globalnu konkurentnost u segmentu servisiranja, održavanja, popravaka i remonta jahti.

Šibensko brodogradilište je završetkom ovih radova na luksuznoj superjahti od aluminija, dodatno potvrdilo svoju kompetentnost radova na aluminijskim brodovima, što su stekli gradnjom i održavanjem brojnih aluminijskih brodova, o čemu smo pisali i u aktualnom broju Mora.

Iz Iskre poručuju kako ove godine bilježe značajan porast remontnih aktivnosti u komercijalnom segmentu, posebno u ovom periodu godine, kada se intenziviraju remontni radovi. Prošle godine u ovo doba svijet je prolazio kroz prvi lockdown zbog pandemije koronavirusa, pa su radovi privremeno zastali ili usporeni u brodogradilištima diljem svijeta.

Trenutačna situacija u škverovima kazuje da su očekivanja od nautičke sezone optimističnija. Na Burrasci je Iskra brodogradilište konkretno obavila popravke desne osovine brodskog vijka radi izmjene brtvenice, očišćen je i obojen podvodni dio trupa, a obnovljeni su i radovi na pramčanom porivnom sustavu, te niz sitnijih popravaka i postupaka redovnog održavanja.

Burrasca je luksuzna superjahta, jednotrupna jedrilica duga 56 i široka 11,5 metara. Izgrađena je prema projektu dizajnera brodova Rona Hollanda u talijanskom brodogradilištu Perini Navi 2003. godine. Njena bruto težina iznosi 497 tona. Plijeni elegancijom, a imponira svojim jarbolima koji joj daju osobitu ljepotu.

Njena vrijednost kreće se oko 15,5 milijuna dolara, a uređena je kao luksuzna vila. Ima pet kabina s maksimalnim komforom za 12-ero putnika, za koje je zaduženo osam članova posade. Brodogradilište u službenom priopćenju ne otkriva u čijem je vlasništvu megajahta.

Novosti

Ligurija zabranila plovidbu

Ograničenje će najviše pogoditi lokalne nautičare

I dok u Hrvatskoj unatoč brojevima zaraženih virusom Covid-19, nikome ne pada na pamet zabraniti plovidbu, jedna talijanska regija je to učinila. Uredbom regionalnih vlasti Ligurije, regije sa velikim brojem marina i sportskih luka zabranjen je dolazak u vikendice i na brodice i jahte dok su moguće sportske aktivnosti.

U pooštravanju borbe protiv Covida za uskršnji vikend, na kraju su stradale i brodice. Mjera će za sada trajati do 7. travnja. Uredba izjednačavanjem vikendica (drugih domova kako ih Talijani zovu) stvara presedan za budućnost, jer je oko takvih mjera bilo mnogo nejasnoća i polemika tijekom pandemije.

U stvarnosti, zabranu odlaska u druge domove za ovaj vikend već su usvojile gotovo sve regije koje su učinkovito zatvorile svoje granice, novost je što se brodovi izričito spominju, što očito pogađa ligurske nautičare koji su se nadali provesti vikend na moru. Oni iz Lombardije ili Piemonta koji u velikom broju svoje jahte drže vezane u Genovi, Chiavariju, Savoni, Rapallu, Varazzeu ili drugim popularnim ligurskim gradovima i tako do njih ne mogu doći.

Međutim, situacija je drugačija za jedrenje na derivama, na dasci ili zmajevima, budući da se to smatra sportskim aktivnostima. Ono je prema uredbi dopušteno unutar općine prebivališta. Općinu mogu napustiti samo oni koji moraju trenirati za državna natjecanja ili kao sportaši sudjelovati na nacionalnim ili međunarodnim natjecanjima.

Kako za razliku od Italije u Hrvatskoj nema nikakvih ograničenja kretanja među županijama niti bilo kakvog ograničenja plovidbe uskrsni blagdani označili su kakav takav početak nautičke sezone. Vidjet ćemo na kraju da li će se boljim pokazati talijanski oprez ili naša domaća bezbrižnost.

ac3
MORENatjecanja

America’s Cup: Trijumf Kiwija

Emirates Team New Zealand uspješno je obranio 36. America’s Cup, čime je postao najuspješniji tim u 170-godišnjoj povijesti najznačajnije svjetske regate

Kiwijima je ovo četvrta pobjeda na America’s Cupu, nakon što su Staru kantu već osvojili 1994., 2000. i 2017. godine. Finalni okršaj protiv Luna Rosse nije tekao glatko, kako su mnogi očekivali, jer ETNZ je u regatu ušao sa statusom izrazitog favorita, a nakon prva tri dana regatavanja rezultat je bio 3 : 3. Ipak, u drugom dijelu America’s Cupa Novozelanđani su ubacili u višu brzinu, priviknuli se na Match Race protiv stvarnog protivnika, umjesto simulatora i pratećeg broda, a promijenio se i vjetar te su seriju završili s četiri uzastopne pobjede i u konačnici slavili rezultatom 7 : 3.

ac1

Nakon sjajne izvedbe protiv britanskog sindikata u finalu Prada Cupa i pomalo iznenađujuće pobjede uvjerljivim rezultatom 7 : 1, Luna Rossa Prada Pirelli tim odlično je otvorio i America’s Cup. U prvih šest dvoboja ETNZ i Luna Rossa bili su potpuno izjednačeni — tim koji je bolje startao, pobijedio bi u plovu. Taj prvi tjedan America’s Cupa bio je, usprkos atraktivnosti letećih 75-ica i dotad neviđenim brzinama, pogotovo pri jedrenju u vjetar, pomalo dosadan, jer nije bilo klasičnih duela na regatnom polju, nismo vidjeli ni jednu izmjenu u vodstvu, nije bilo pogrešaka, niti ikakve dramatike.

Tim koji je prvi bio na startu, bio je prvi i na cilju. I tako šest puta. No nakon toga, u sedmoj regati u ponedjeljak, vjetar je bio znatno promjenjivijeg smjera, a time se promijenila i dinamika na regatnom polju. Jimmy Spithill i Francesco Bruni sjajno su startali u obje regate, ali u oba slučaja Team New Zealand kasnije ih je pretekao i uknjižio dvije značajne pobjede za rezultat 5 : 3. U drugom dvoboju toga dana ETNZ je pao s foilova nakon što je ušao u prljavi vjetar iza Luna Rosse i dugo se mučio prije negoli je uspio ponovno poletjeti.

No malo iza njih, nakon što je upala u rupu s vjetrom, bez uzgona je ostala i Luna Rossa kojoj je za povratak u leteći režim trebalo znatno više vremena pa su Kiwiji u tome dvoboju pobijedili s više od četiri minute prednosti. Dan kasnije New Zealand je na svoj konto pridodao još jednu pobjedu, u vjerojatno najuzbudljivijem dvoboju ovogodišnjeg America’s Cupa. Napeto je bilo tijekom cijelog tog Match Racea, dva tima od početka do kraja bila su potpuno izjednačena te su se izmijenila u vodstvu čak šest puta.

Talijani su veći dio dvoboja bili vodeći, ali nesmiljeni pritisak Kiwija odrazio se na koncentraciju Francesca Brunija koji je u presudnom trenutku zakasnio primijetiti promjenu smjera vjetra i prepustio ETNZ-u favoriziranu desnu stranu regatnog polja. Pete Burling sjajno je iskoristio tu priliku, zadnji put pretekao Talijane i doveo svoj tim do šeste pobjede, korak do trijumfa. (…) Više pročitajte u 259. broju Mora.

ac2

inter1
IntervjuMORE

Intervju Max Sirena

Zašto su Talijani izgubili i koliko su bili blizu osvajanja najstarijeg sportskog trofeja

Da se nije dogodila pandemija COVID-19, ovaj bismo razgovor vodili u Aucklandu. Sve je već bilo organizirano da se ponovo, nakon 2000. i 2003. godine, otputim tamo i iz prve ruke pokušam prenijeti barem dio onog ugođaja koji samo boraveći down under možete doživjeti. Ovako, ostali su nam nikad bolji prijenosi uživo i Zoom koji mi je omogućio susret s Maxom Sirenom, direktorom i glavnim skiperom talijanskog Luna Rossa Prada Pirelli tima kojeg sam prvi put susreo baš u Aucklandu prije dvadeset i jednu godinu dok je jedrio i bio bowman na Luna Rossi.

inter2

Ostao je u toj ulozi još dvije kampanje, pa se 2010. godine pridružio Oracle Racingu gdje se brinuo za konstrukciju jarbola i glavnog jedra na pobjedničkom trimaranu u onom kupu u kojem su nastupili samo branitelj i izazivač. Timu Luna Rosse vraća se odmah potom i s njima jedri u San Franciscu 2013. u ulozi skipera. Kad Patrizio Bertelli, vlasnik tima, odlučuje zbog neslaganja s pravilima klase koje izazivačima u posljednji čas mijenja Larry Ellison odustati od kampanje za AC 2017. na Bahamima, Max se priključuje Novozelanđanima i kao važna karika njihovog menadžmenta tima osvaja kup.

Toliko iskustvo bilo je presudno da ga povratnik Bertelli odabere za šefa tima kojim se na velika vrata vratio u America’s Cup, riješen da ga prije ili kasnije osvoji za Italiju. A i mi za razgovor kojim smo pokušali zaviriti iza zavjesa ovog spektakla i u dušu nekoga komu je Auld Mug bila uistinu nadohvat ruke pa izmakla.

Kako ste?

Pa dobro, hajde. Teško je još uvijek.

 Ali bili ste dobri…

Da, samo kad stignete u finale, onda želite i pobijediti. Ali to je sport, sport je takav.

Nesumnjivo, finale je ogroman uspjeh. Jeste li zadovoljniji onime gdje ste stigli ili razočaraniji propuštenim?

Da biste mogli sudjelovati u America’s Cupu, prvo morate osvojiti Prada Cup što nije bilo tako jednostavno. Istina je da Luna Rossa priprema uvijek super natjecateljske programe i cilja uvijek na vrh, ali ne smijemo zaboraviti da je ovaj tim izgrađen od nule kada smo ga opet pokrenuli. Nakon što smo se povukli, tim se raspao 2015. godine, a ja sam otišao kod Novozelanđana, tako da je to bio novi početak. (…) Više pročitajte u 259. broju Mora.

inter3

skoko2
IntervjuMORE

Ribarev sin

Ukrcali smo se na jedrilicu Davida Skoke i svjedočili pretvaranju jednog siromašnog ulova u začudne pjatance

Za sebe bih mogao reći da vodim sretan život. Imam zdrave obiteljske odnose, sretnu bračnu vezu, lipu i pametnu dicu, nekoliko stvarno dobrih prijatelja i 28 godina uspješnog minulog rada. Uglavnom sam dobrog zdravlja, genetika me počastila brzim metabolizmom i vitkim tijelom. Radim ono što volim, uštedio sam u životu i neku kunu. Ruku na srce, što se mene tiče ništa mi više ne triba.

Ali postoji caka, tj. crta koja mi hrani duh i čisti misli, bez nje ne mogu. Čini me onim što jesam, čini me slobodnim. Ta crta je tamo daleko, toliko daleko koliko oko vidi, tamo di nema ni zgrada ni ceste, di nema gradske vreve ni gužve, tamo riječi nisu važne, tamo je sve ča mojoj duši triba.

Horizont je ta zamišljena crta na kraju mora iza koje se skrivaju svi moji snovi, želje i izazovi. Znam satima gledati prema pučini puštajući misli da lete, da se dižu više od najviše stine na koju se mogu popesti, da vidim tamo priko, tamo di oko ne vidi, tamo di ovi svit staje, a počinje oni neki drugi, meni nepoznat.

skoko1

Ja baš tamo želim poći, tamo priko di još ne znan sve, tamo di mogu naučiti nešto o sebi potpuno novo, tamo gdje ću od nekog novog iskustva ostati PAF! Često me moji doma znaju pitati: “Pa dobro, šta ti fali, zašto uvik žudiš za nečim drugim? Dobro je ovako, ne vuci toliko tamo gdje ne znaš ča te čeka…”

Istina, ništa meni ne fali, dapače imam možda i puno više nego što prosječnom čoviku triba. Al moj je duh gladan, žedan… Klinac u meni ne može se oduprijeti toj potrebi za novim iskustvima, novim saznanjima, izazovima… I znam da još uvijek nisam spreman stati, taj mulac u mojoj glavi stalno grabi za još, vrpolji se kao da je sto vragova u njemu.

OČI PUNE SLIKA

Još ka dite sanja sam život od stotinu avantura, gutao knjige o ljudima i moru. Svako jedro na pučini meni je svoju priču pričalo. Slušao sam priče ribara, oca i stričeva o velikim peškama i punim mrižama. Pasarama na jedra rake su u Veneciju švercali, na vesla kontra levantere doma veslali. Slušao o buri na Galioli od koje koža na rukama puca. O zimi u Osoru kad se tjednima doma nisu mogli vratiti priko Kvarnera. I mareti od juga koja je priko Porera tukla, toliko jako da bi vali sve škure polupali. (…) Više pročitajte u 259. broju Mora.

skoko3

 

olib1
MOREPorti

S Oliba u Ameriku i natrag

Složno ga otkupiše od Zadranina Dunata Filippina i postadoše vlasnici cijeloga otoka što su i dan danas

Isplovili smo još za mrklog mraka. Bilo je hladno. Nikakvo čudo jer pred zoru, bolje rečeno pred izlazak Sunca, najhladnije je razdoblje dana. Bura je očistila nebo pa se sjajilo mnoštvom zvijezda. Dobro smo se zabundali, dvostruke vjetrovke, dvostruke kape, vunena i ona od vjetrovke, rukavice i da ne nabrajamo sve. Svejedno, hladno je. Sve nam se činilo da Sunce presporo izlazi. Nikako da nam zagrije leđa. Zaputili smo se iz Tribunja prema sjeverozapadu i čeka nas dug put.

Neplanirano smo zastali u Biogradu na Moru, ugrijali se uz kavu i sad je već osjetno toplije Sunce. Nismo se dugo zadržavali jer čekalo nas je još druženja s morem, a prema prognozi, i prema kraju dana sa sve jačim vjetrom. Ukupno prema proračunu plovidba je trebala trajati oko 7-8 sati, ali s ovom pauzom za kavu, coffee break, trebat će nam i više. Sigurno se pitate, pa kamo smo se to zaputili? Prema Olibu! Zato nemojte se čuditi ako nam se potkrade još koji engleski odnosno američki izraz. Zašto? Pa, vidjet ćete.

Razapeli smo jedra i iskoristili prvo slab oštrin, a onda i južin koji je postupno jačao. Malo poslije polovice dana jugo je već dobro ojačalo, a nebo se prekrilo oblacima. Uplovili smo u luku Olib u kasno poslijepodne. Pri uplovljavanju u luku, iako je široka, prostrana i dovoljno duboka, zbog okolnih pličina morate itekako pripaziti. Dočekao nas je Ivo Cukar i pomogao nam se privezati bokom uz veliki lukobran.

olib3

Na drugom, manjem i starijem lukobranu bio je privezan katamaran koji će ovdje prenoćiti pa ujutro krenuti na svoju svakidašnju prugu obilazeći Silbu i Premudu pa do Zadra. Ivo nas je odmah upozorio — ako zapuše zapadnjak ili dođe nevera sa zapada, ovdje niste sigurni! Na brzinu nam je ispričao pogibeljne događaje koji su se ovdje zbili samo zato što ga umišljeni „skiperi“ nisu poslušali.

Lijepo smo pričali s Ivom, dapače sve jasno i razgovijetno, ali ipak se u njegovim izgovorenim riječima osjećao jedan drugačiji naglasak koji nismo mogli pripisati lokalnom govoru. Domalo se sve razjasnilo. Ivo je povratnik iz Amerike! Vratio se na svoj Olib prije 15 godina. U Americi je imao svoj business i sve je ostavio familiji te se vratio u Olib. I ovdje ima biznis, u koncesiji drži struju i vodu na rivi, a vodi brigu i o vezovima za nautičare. Nekada se brinuo i o petnaestak bova usidrenih pred lukom, ali njih odavno nema.

Kaže da u New Yorku ima oko 600 familija porijeklom s Oliba. Iseljavanje s Oliba trajalo je tijekom većeg dijela 20. st., a najviše poslije Drugoga svjetskog rata. Noću bi cijele porodice isplovile u malom brodiću, uglavnom na vesla ili kakvim jedrom, do Italije. Tamo bi bili nekoliko mjeseci u prihvatnom logoru, a onda uz malo sreće otišli bi za Ameriku. Dogovorili smo se za sutra za detaljniju priču, a Mladen ga je zamolio da prebroji „Amerikance“ koji su sada na otoku. Malo je sumnjičavo vrtio glavom, no obećao je da će se potruditi. Mi smo se razletjeli po mjestu pokušavajući koliko-toliko uhvatiti ritam života na otoku. (…) Više pročitajte u 259. broju Mora.

olib2

lastovo1
MOREOtoci

Lastovo otok zvijezda

Zbog udaljenosti i izoliranosti, ali i prije desetljeća instalirane ekološke rasvjete, Lastovo je jedna od najboljih lokacija za noćno promatranje neba u Europi

Pučinska izoliranost Lastova mogla bi postati prednost tog našega najudaljenijeg stalno naseljenog otoka, jer ove je godine na inicijativu lokalne Turističke zajednice, a u suradnji s Općinom Lastovo, Parkom prirode Lastovsko otočje, osnovnom školom i predstavnicima privatnog sektora obnovljen projekt „Lastovo — otok zvijezda“.

Široj javnosti malo je poznato kako je Lastovo zbog svoje pozicije specifično po iznimno bistrom nebu, jedinstvenom u Europi, te se čak i usred naseljenih područja bez ikakve opreme može uživati u spektakularnim nebeskim prizorima. Ta kvaliteta Carskoga otoka, koja bi se uz malo promišljanja lako mogla pretočiti u cjelogodišnji, održivo-razvojni turistički adut, prepoznata je još prije desetak godina, kada je na Lastovu, na inicijativu astronoma iz Hrvatske i Slovenije, priređeno nekoliko značajnih međunarodnih skupova o Parkovima tamnoga neba.

lastovo2

Općina Lastovo nakon toga je prva u Hrvatskoj prilagodila javnu rasvjetu ekološkim zahtjevima za zaštitu noćnog neba, a u narednim godinama Hrvatski astronomski savez nastavio je s organizacijom astronomskih radionica i motrenja te predavanja o svjetlosnom onečišćenju. No, zbog raznih razloga taj projekt je zamro. Usprkos sjajnom potencijalu te velikom interesu astronoma iz cijeloga svijeta, Lastovo nije tada dobilo status Međunarodnog parka tamnog neba, prorijedile su se astronomske aktivnosti, a stalo se i s ulaganjem u infrastrukturu. Sve do ove godine. (…) Više pročitajte u 259. broju Mora.

lastovo3

norvezani2
BrodogradnjaMORE

Dobar posao s Norvežanima

Gradnja radnih brodova za ribogojilišta za norveške naručitelje u Hrvatskoj višestruko je nadmašila očekivanja. Ljude koji organiziraju te poslove pitali smo kako su u tomu uspjeli

Dok Teo i ja sa Željkom Ninićem, jednim od konzultanata CroNoMara obilazimo svaki kutak velikog, petnaestmetarskog radnog katamarana što na platou šibenskog Iskra brodogradilišta 1 čeka otpremu u kakav norveški fjord, pitam se hoće li tamošnji fishfarmeri dok na njemu budu živjeli i radili znati tko ga je i gdje napravio.

Svi su natpisi na brodu na norveškom i engleskom, brand je Moen Marine i vjerojatno će tek pomnjivo čeprkanje po brodskoj dokumentaciji otkriti da je riječ o djelu hrvatskih meštara. I to ne slučajnom i usputnom jer u posljednjih jedanaest i pol godina sagrađena su u našim škverovima ravno 152 radna broda za norveške naručitelje. A još ih je 18 u gradnji. Lijep posao, znademo li da je proizvodna cijena do sada isporučenih brodova viša od 140 milijuna eura, osobito za zemlju u kojoj je industrijska proizvodnja, uključujući i brodogradnju, zadnja rupa na svirali.

norvezani3

Mi u Moru pratimo taj projekt još otkad su u tadašnjem NCP remontnom brodogradilištu, današnjoj Iskri, sagrađeni prvi katamarani namijenjeni opskrbi ribogojilišta. Ono što se u međuvremenu dogodilo vrijedi ispričati od samog početka jer pokazuje do koje se mjere može razviti državna inicijativa pa i državno privatno partnerstvo. Naravno, kad je država Norveška, onda i Hrvati mogu biti pravi partneri a ne kumovi.

Sve je krenulo tamo negdje 2008. godine kad je norveška vlada odlučila obvezu prema budućoj novoj članici EU usmjeriti u zajednički projekt u sektoru mora i pomorstva, ponajprije marikulture, smatrajući da tu može ponuditi najviše iskustva i znanja.  (…) Više pročitajte u 259. broju Mora.

norvezani1

malinska1
BaštinaMORE

Malinska mijenja vizuru

More, drvo i barke u povijesti su bili osnova gospodarstva ovog otočnog mjesta. Opet su povezani u zanimljivoj priči

Sredinom ožujka posjetili smo Malinsku, a povod je bio intenzivan rad na gradilištu budućeg Interpretacijskog centra maritimne baštine. No on je tek dio preobrazbe imidža općine Malinska-Dubašnica, otoka Krka i Kvarnera u širem smislu.

Na novouređenoj Rivi Velike Barke susreli smo se s voditeljicom projekta Ivanom Dubrović i direktorom TZ-a Malinske, Danielom Manzonijem koji su nas poveli u obilazak mjesta gdje će se krajem godine zgotoviti centar DubOak. Malinska je centar općine Malinska-Dubašnica, a ime DubOak sastavljeno je od hrvatskog i engleskog naziva za hrast medunac ili dub prema kojemu je općina i dobila naziv.

Prije razvoja turizma Dubašnica je živjela od poljoprivrede, ribarstva, ali i trgovine sirovinom – hrastovim drvom koje su barkama izvozili u Veneciju i Chioggiu. Na tome se temelji rebranding općine i najvećeg mjesta – Malinske koja je u novijoj povijesti sinonim za hotelijerstvo i boom apartmanizacije zbog čega je gotovo pa izgubila identitet malog primorskog mjesta.

malinska3

Mještani te općine odlučili su popraviti štetu koja je nastala propadanjem nekadašnjeg bisera jugoslavenske hotelijerske ponude. Centar Malinske posljednjih godina počinje poprimati pitomiju vizuru. Nedavno je završeno uređenje Rive velike barke od samog centra mjesta, prema jugozapadu, uređeni su parkovi, a uz more i šume u zaleđu napravljene su tematske biciklističke staze i šetnice.

Fokus otočkog turizma stavljen je na vanjske aktivnosti jer otok obiluje raznolikim krajolikom, pa se u jednoj šetnji ili biciklističkoj vožnji prolazi nekoliko različitih pejzaža. Vremena se mijenjaju, a mještani su konačno shvatili da sami stvaraju sadržaj te da je zadaća TZ-a promovirati njihovu ponudu, odnosno općine da pruži infrastrukturu.

DubOak bi trebao biti temelj za gradnju imidža Malinske-Dubašnice, pa i otoka Krka s bogatom maritimnom baštinom, kulturom plovidbe i suživota otočkih ljudi s morem i šumom. U toj priči riva, brodovi, škver te vještina brodogradnje i plovidbe igraju ključnu ulogu jer su domaćem stanovništvu u povijesti pružali mogućnost trgovine i gospodarsku komunikaciju s obalom. (…) Više pročitajte u 259. broju Mora.

malinska2