Novosti

Britansko gospodarstvo i nautika

Britanci su među zadnjima reagirali mjere socijalne distance, ali su među prvima reagirali na gospodarstvo. Vrijeme će pokazati tko je bio u pravu.

Danas je stigla vijest da je britanski premijer Boris Johnson zaražen korona virusom. To je značajno zato što su Britanci među zadnjima u svijetu reagirali na uvođenje mjera socijalne zaštite, ali su među prvima reagirali na mjere za spas gospodarstva. Još prošlog tjedna njihova je vlada za spas svog gospodarstva stavila na raspolaganje 330 milijardi funti. Hoće li efekt krda upaliti, pokazat će vrijeme, no britansko gospodarstvo se neće tako lako slomiti.

Udruženje British marine je zajedno s Upravom za kanale i rijeke, te Obalnom stražom uputilo poruku britanskoj vladi. Pozdravili su već donesene mjere za spas ekonomije. Podsjetimo britanska vlada je prošli tjedan za spas svog gospodarstva namijenila 330 milijardi funti. Tu nisu uračunate mjere koje se tiču socijalno ugroženih, i rezova u davanjima. U poruci British Marinea vladi predlažu mjere kako bi sačuvali industriju. Prva mjera je zaštita obalnog pojasa i jače lobiranje koje su evocirali i kada se dogodio Brexit, a to je da se ribarima iz EU uvedu kvote i dozvole za ribarenje u kanalu.

Zatim traže da od 1. travnja sve troškove dozvola, registracija plovila i vezova snosi država u trajanju od godine dana. Iz britanskog nautičkog udruženja poručuju svojim članovima da će i dalje nastaviti lobirati za njih i učiniti sve u njihovoj moći da zaštiti industriju, te pozivaju sve članove da im se obrate ako imaju neko pitanje. To je primjer kako se promptno reagira na stanje, kako bi spriječili kolaps gospodarstva. S druge strane, američki NMMA je samo izvijestio kako je zajedno s National Association of Manufactures, Gospodarskom komorom SAD-a, Outdoor Recreation Roundtable i drugima (koje nisu naveli) uputio apel za pomoć industriji. Iako imamo jednu od najvećih čarteraških flota u svijetu, i veliku bazu marina, u Hrvatskoj još ne postoji stav udruženja iz nautičke industrije prema vladi.

Skype konferencija ICOMIA foto
Novosti

Skype konferencija ICOMIA-e

Predstavnici ICOMIA-e održali neformalnu Skype konferenciju. Diskutirali su o problemima s kojima se suočava nautička industrija, te kako ova organizacija može pomoći u sprječavanju odnosno ublažavanju mogućih posljedica.

Nezahvalne okolnosti natjerale su predstavnike Međunarodne konferencije udruženja nautičke industrije, ICOMIA da održe neformalni online sastanak putem Skype konferencije. To je praksa na koju je primoran cijeli poslovni svijet i u ovo vrijeme jedini način kako okupiti više ljudi na jednome mjestu.

Okupila su se 53 predstavnika članica iz nautičke branše, a govorilo je njih 10-ak, među kojima i hrvatska predstavnica, Renata Marević. Na ovom prvom sastanku zasad nije bilo konkretnih zaključaka, ali su iznijeli probleme s kojima se susreću marine, čarteraške kompanije te ostala nautička industrija. Bilo je važno odnekud početi, kazala nam je hrvatska predstavnica u ICOMIA-i, direktorica Marine Punat, Renata Marević. U svom je izlaganju naglasila važnost održavanja veze s morem korištenjem brodica kako se navika plovidbe ne bi ugasila. S obzirom na upitnu sezonu, Renata Marević dodala je da ako ne radiš, nećeš imati ništa, a ako radiš, imat ćeš nešto, pa ćeš trebati odmor.

Sve ovisi o trajanju blokade

Govornici su pokušali detektirati glavne probleme u nastojanju da pronađu zajednički nazivnik s čime bi kao ICOMIA izdali prijedloge vladama diljem svijeta. Ti bi prijedlozi trebali služiti kao smjernice u donošenju mjera koje bi trebale pomoći gospodarskim subjektima da prebrode krizu.

Budući da je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković u svom govoru 25. ožujka najavio kako je recesija neizbježna, te da bi posljedice mogle biti gore od onih iz 2008. godine koju dobro pamtimo, takva očekivanja šefa Vlade zasigurno ne ulijevaju nadu da će stvari uskoro biti bolje. Razlika je što su se nakon prošle krize marine, čarteraške tvrtke, privatni vlasnici pojedinci, ali i s druge strane banke, leasing kuće i ostali opekli i naučili biti oprezniji u poslovanju. Barem većina onih koji su preživjeli. Dok recesija i ostali nemili povezani ekonomski pojmovi prijete jednom dijelu nautičkog sektora poput čartera i povezanih turističkih nautičkih tvrtki, marine imaju šansu u vidu privatnog korištenja plovila.

Sudbinu svakog u lancu proizvodnje, turizma i trgovine u industriji odredit će predstojeća turistička, odnosno nautička sezona. Ako se pandemija zaustavi i život normalizira, postoji šansa da ovu krizu prebrodimo u najboljem slučaju s nekoliko mjeseci gubitka, te pokojom životnom i poslovnom lekcijom.

Idući sastanak za dva tjedna

Na spomenutoj neformalnoj online konferenciji ICOMIA-e bio je prisutan i neformalni dogovor oko prognoze posljedica koju donosi pandemija u odnosu na sezonu. Jako optimističan scenarij je da će se kretanje i život normalizirati do lipnja, pa da će se sezona nastaviti relativno normalno odvijati. Sivi scenarij je da od sezone neće biti ništa i da će se pandemija zaustaviti tek u rujnu i da nautičari ulove još zadnji trzaj toplijeg vremena. Taj scenarij marine još nekako i mogu preživjeti. Za čarteraše je sve nakon lipnja kasno. Crni scenarij je da pandemija potraje godinu ili duže. U tom slučaju teško je prognozirati moguće posljedice.

Zadaci pred ICOMIA-om su objedinjavanje prakse i predlaganje usklađivanja birokracije, te da se vladama članica konferencije uputi prijedlog za pomoć industriji u vidu nekih olakšica, kako bi im pomogli da opstanu u slučaju krize. Sljedeći ovakav sastanak najavljen je za dva tjedna, a u međuvremenu će zasjedati pojedinačni odbori konferencije na kojima će konkretnije diskutirati problematiku.

Foto: Julie Balzano / Facebook
Bavaria
Novosti

Brodogradnja na pauzi

Zbog sve oštrijih mjera koje države diljem svijeta poduzimaju kako bi zaustavili širenje koronavirusa, brodogradilišta su uglavnom prekinula, a manji dio njih je nastavio proizvodnju u smanjenom kapacitetu.

Od ponedjeljka je u Italiji na snagu stupila stroža mjera ograničenja u svrhu suzbijanja širenja pandemije. Do 3. Travnja su zatvorene sve tvornice koje nisu neophodne za život građana, pat ako i brodogradilišta. Prije samo nekoliko dana, za talijanski Solo Vela Net, direktori brodogradilišta govorili su kako rade smanjenim kapacitetom, kako bi čim efektnije provodili mjere zaštite zaposlenika i da se proizvodnja nastavlja. Fabio Planamente iz brodogradilišta Cantiere del Pardo kazao je kako će nastaviti raditi. Isto je poručio i vlasnik Ice Yachta, Marco Malgara koji je do pred nekoliko dana planirao isporučiti sve narudžbe u već utvrđenim uvjetima. Neka brodogradilišta poput Italia Yachts, Solaris i druga manja vjerojatno su zatvorena, prenosi SVN, jer im nitko nije odgovorio na upit.

Prošlog tjedna pisali smo o nekim brodogradilšitma koja su rano uvela mjere zaštite, pa nastavljaju raditi. Francuski Fountaine Pajot i Dufour su zatvorili proizvodnju u petak dok im ostali odjeli tvrtke rade od kuće i dostupni su za komunikaciju i dozvoljene operativne zahvate s klijentima, novinarima, partnerima i dobavljačima. Balì je smanjio proizvodnju, a njemačka Hanse Grupa održava proizvodnju aktivnom primjenom politika zaštite osoblja. Slično radi i Bavaria. Grupa Beneteau je do daljnjega zatvorila svoje pogone za proizvodnju brodova i plutajućih kuća u Italiji i Francuskoj, dok im pogoni u Poljskoj i SAD-u rade u smanjenom obimu. Iz grupe Beneteau naglašavaju kako prate zbivanja u svijetu i nastoje očuvati zdravlje svojih zaposlenika, pa je u tu svrhu otkazali sva službena putovanja i organiziran je rad o kuće za one odjele koje je to moguće, dok drugi rade prema uvjetima koje određuju vlasti u pojedinim državama.

Britanski brodograditelj Princess Yachts najavio je kontrolirano gašenje proizvodnje u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tvrtka je u priopćenju izrazila zabrinutost za zdravlje svojih zaposlenika, te partnera i kupaca. Tvrtka je prema naputku britanske vlade svoje zaposlenike klasificirala kao „Odsutne do daljnjega“, te je najavila da će im uredno isplaćivati plaće. Direktor švedskog Nautor’s Swana, Vanni Galgani izjavio je da oni nastavljaju raditi u relativnom spokoju, zahvaljujući rijetkom naseljenosti pa se zaraza sporije širi, prenosi SVN.

Čarteraši prvi na udaru

Zbog ograničenja koja polako nastupaju u sve većem broju zemalja, kašnjenja su ono što nas neizbježno očekuje u ovoj ljetnoj sezoni, za koju još postoji nada. Iako su u većini europskih zemalja već najavljene odgode plaćanja poreza i slične mjere, svojevrsno razumijevanje će postojati i među partnerima i dobavljačima, no tu ne staju potencijalni financijski problemi za brodogradilišta. Posve je izgledno da će cijeli svijet ući u recesiju, a čitavo gospodarstvo će snažno usporiti, što će se dakako odraziti na brodogradilišta kao i sve popratne industrije.

Ključan period je ljeto. Ako pandemija stane i život se nastavi normalizirati do ljeta, pa da turistička, odnosno nautička sezona ispadnu koliko-toliko u redu, gospodarstvo će se brže oporaviti. Ne bude li sezone, poslovanje brodogradilišta će se ugroziti posljedično poslovanju čarteraških tvrtki, dilera brodova i nautičke opreme te drugih gospodarskih čimbenika. Najtežu štetu proživjet će čarteraški sektor. Čak i ako pandemija završi u lipnju, sezona sasvim sigurno neće polučiti očekivane rezultate. Prema istraživanju talijanskog SVN-a najveću štetu će pretrpjeti sektor katamarana, jer većina prodaje višetrupaca odnosi se na čarteraške kompanije.

Foto: Bavaria

HANSE AG
Novosti

Nastavljaju brodogradnju

Unatoč teškoj situaciji i globalnoj krizi izazvanom pandemijom korona virusa, neka brodogradilišta na vrijeme su se pripremila i osigurala da se proizvodnja odvija bez zastoja u sigurnim uvjetima.

Neka brodogradilišta, primjerice Fountaine Pajot, Beneteau i Dufour Yachts zatvorila su svoja brodogradilišta tijekom trajanja pandemije korona virusa, a ostali odjeli u tvrtkama rade od kuće i stoje na usluzi partnerima i klijentima. Iz brodogradilišta Hanse Yachts stiglo je priopćenje kako su osigurali odvijanje proizvodnje u skladu sa svim mjerama zaštite, te da nastavljaju brodogradnju. Naglašavaju kako su poduzeli rigorozne higijenske mjere, a zaposlenici su razdvojeni u različitim radnim prostorima. Za one koji mogu, osiguran je rad od kuće pa tako primjerice prodajni odjel nema kontakt s proizvodnim. Sva poslovna putovanja su otkazana, a fizički sastanci zabranjeni.

Kako su ove mjere uveli u ranoj fazi epidemije, svi proizvodni procesi odvijaju se na visokoj razini. Iz tvrtke javljaju da su svi brendovi Hanse Yachts AG konstantno dostupni i spremni za dostavu u dogovorenom vremenu. Mjere predostrožnosti uveli su i u druge proizvodne kapacitete izvan Njemačke. Iako to u ovom trenutku ne izgleda sasvim izgledno, predsjednik Uprave Grupe, dr. Jens Gerhardt izjavio je kako oni i dalje primaju narudžbe za nova plovila za predstojeću ljetnu sezonu. Dodaje kako njihovi klijenti znaju kako su brodovi savršena mjesta za provesti bezbrižno ljetovanje u izolaciji s obitelji.

Slična vijest dolazi i iz susjedstva, gdje Elan nastavlja proizvodnju Elan GT6. To možemo zaključiti iz poruke da će jedrilica uskoro biti završena. Podsjećamo, Elanov novi model GT6 predstavljen je na nedavno održanom sajmu u Düsseldorfu, a nekoliko dana uoči svjetske premijere, More je dobilo ekskluzivu za objavu dizajnerskih crteža i rendera nove jedrilice. Ovo je ujedno i prva suradnja Porschea i Elana, a flagship nove generacije, kako ga nazivaju, u završnoj je fazi brodogradnje, te se očekuje da ćemo uskoro vidjeti kako izgleda konačni proizvod dizajnerskog studija F.A. Porsche i Elana.

B81216F9-B31E-495D-B496-77F781350CB8
Novosti

Fountaine Pajot prekinuo proizvodnju

Francuska od ponedjeljka provodi  čvrste mjere predostrožnosti, a kako bi podržali borbu protiv virusa, brodogradilište je odlučilo prekinuti proizvodnju.

Jedno od vodećih francuskih brodogradilišta popularnih katamarana, Fountaine Pajot prekinulo je proizvodnju. To je njihov odgovor na stroge mjere  predostrožnosti koje Francuska poduzima kako bi spriječili širenje koronavirusa. Njihov primjer slijedili su i brodogradilišta Beneteau i DufourYachts.

U Francuskoj je od ponedjeljka na snazi visoki stupanj predostrožnosti „lockdown“, a taj pojam znači da je zabranjena svaka aktivnost osim odlaska k doktoru, po hranu i samostalno vježbanje na otvorenom. Granice su zatvorene, uveden je policijski sat, a kretanje u spomenutim aktivnostima dozvoljeno je isključivo s posebnim dokumentom francuskog ministarstva unutarnjih poslova, kojeg građani mogu zatražiti putem internetskih stranica. Kazna za kršenje tih pravila trenutačno iznosi 30 eura, a francuski predsjednik EmmanuelMacron najavio je da bi se mogla povisiti na 135 eura.

Jučer je proizvodnja u brodogradilištu Fountaine Pajot u potpunosti obustavljena, a javnosti su se obratili priopćenjem u kojima se obraćaju novinarima, klijentima, dilerima i partnerima diljem svijeta koji su zahvaćeni pandemijomvirusa Covid-19. Svima poručuju da se čuvaju i da misle na sebe i svoje zdravlje, kao i zdravlje drugih oko sebe. U priopćenju navode kako zaustavljanjem proizvodnje prvenstveno žele zaštiti svoje timove i njihove obitelji, a što će potrajati sve dok francuska vlada ne objavi da je pandemijapod kontrolom.

Dodaju, da se nadaju kako će taj period potrajati čim kraće, te poručuju kako njihovi timovi za komunikaciju, opskrbu i odnose s klijentima i dalje stoje na raspolaganju uz pojačane mjere opreza, kako bi pružali najbolju moguću uslugu tijekom ovog perioda. Zahvaljuju na međunarodnoj solidarnosti i razumijevanju, te poručuju kako će se svim silama potruditi da umanje štetu nastalu ovom globalnom krizom. Danas su se obustavi proizvodnje pridružila još dva francuska brodograditelja Beneteau i Dufour Yachts, a izgledno je očekivati da će i drugi slijediti taj primjer.

93BEC332-2454-4084-B059-4C07F32AA665
Novosti


Preporuke za nautičare

Hrvatska gospodarska komora izdala je priopćenje s preporukom za postupanje nautičara i luka nautičkog turizma vezano uz epidemiju COVID-19.

U priopćenju stoji da su luke nautičkog turizma otvorene za promet, osim ako nemaju rješenje ili odluku o obustavi rada koju izdaje Stožer Civilne zaštite RH. Nautičari koji plovilom dolaze u RH, obavljaju granične formalnosti na pomorskim graničnim prijelazima. Naravno, uz opće preporuke koje važe i za sva druga javna mjesta, a to je da se izbjegava direktni kontakt i briga o higijeni.

Za osobe koje dolaze iz posebno rizičnih područja, što su u ovom trenutku Kineska provincija Hubei, uključujući grad Wuhan koji se smatra epicentrom koronavirusa, Italija, Okrug Heinsberg u njemačkoj saveznoj državi North Rhine-Westphalia, Južnokorejski grad Daegu i provincija Cheongdo, te Iran, vrijedi dodatna mjera zaštite. Za strane osobe koje dolaze iz tih krajeva treba uputiti u karantenu, dok hrvatski državljani trebaju ići u samoizolaciju.

Strani državljani u posebno rizičnoj skupini odlaze u organiziranu karantenu, o svom trošku. Rješenje o obaveznoj karanteni donosi granični sanitarni inspektor uz obaveznu pratnju prometne policije. U slučaju da te osobe odbiju otići u karantenu, moraju napustiti Republiku Hrvatsku morskim putem. Osobe koje na plovilu dolaze u Republiku Hrvatsku iz drugih rizičnih područja, također se moraju uputiti u samoizolaciju. Ta se područja definiraju prema posljednjem izdanom priopćenju Državnog stožera Civilne zaštite RH.

Dakle za hrvatske državljane koji dolaze u Republiku Hrvatsku morskim putem moraju ići u obaveznu kućnu karantenu, odnosno samoizolaciju, do koje moraju stići najkraćim mogućim putem. Za strane državljane vrijedi isto pravilo, ali osim toga, pri ulasku u Hrvatsku moraju imati dokaz o osiguranom smještaju u RH, do kojeg također moraju stići najkraćim mogućim putem. Ako nemaju spomenuti dokaz, moraju napustiti RH morskim putem.

U slučaju da ispunjavaju sve navedene uvjete i da se stranim državljanima koji su došli u Hrvatsku morskim putem odredi odlazak u samoizolaciju, iz luke graničnog prijelaza se upućuju do luke nautičkog turizma u kojoj su osigurali vez. Pritom valja napomenuti da samoizolacija na plovilu nije moguća, već se za to mora osigurati smještaj na kopnu. Slično je i s osobama za koje se odredi karantena, osim što u tom slučaju moraju plovilom iz luke graničnog prijelaza otići u luku nautičkog turizma koja se nalazi najbliže lokaciji županijskog središta karantene. Također, podrazumijeva se da i u tom slučaju moraju osigurati vez u luci nautičkog turizma.

Nakon što upućene osobe privežu plovilo u luci nautičkog turizma, o tome moraju telefonski obavijestiti službu čije kontakte dobiju na graničnom prijelazu. Koncesionar luke nautičkog turizma dužan je prilikom dolaska plovila provjeriti s osobama na plovilu imaju li rješenje o samoizolaciji odnosno o karanteni, te o dolasku plovila obavijestiti postaju granične policije koja je obavila graničnu kontrolu.

Osobe upućene u samoizolaciju odnosno u karantenu moraju si same osigurati prijevoz, isključivo uz pratnju Civilne zaštite koja upravlja karantenom. Zbrinjavanje plovila uključuje osiguranje veza i dezinfekciju plovila. Ako je plovilo čarteraško, za dezinfekciju je zadužena čarteraška tvrtka odnosno posjednik plovila. Provedbu postupka dezinfekcije nadzire koncesionar luke nautičkog turizma.
Uz navedene preporuke i mjere, iz HGK pozivaju sve dionike procesa, da sve aktualnosti vezane uz poslovanje i koronavirus pratite na sljedećim poveznicama:

https://www.hgk.hr/korona

https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/koronavirus-najnoviji-podatci

https://www.koronavirus.hr/

Marko Vučetić izložba meteoroloških knjiga GK Hvar
Novosti

Znanje u knjigama, neznanje u praksi

U prostorijama GK Hvar otvorena je izložba meteoroloških knjiga iz zbirke meteorologa, ribara, putopisca i gastronoma, autora magazina More, Marka Vučetića.

U prostorijama Gradske knjižnice i čitaonice Hvar otvorena je izložba meteoroloških knjiga iz zbirke meteorologa, Hvaranina, našeg autora Marka Vučetića. Na izložbi je prikazan dio zbirke, i to knjige pisane na hrvatskom jeziku i od hrvatskih meteorologa. Brojnim naslovima je izdavač Državni hidrometeorološki zavor, kao i neke druge ustanove koje imaju potrebu za meteorološkim produktima, među kojima je i magazin More. Uz izložbu održano je i prigodno predavanje „Znanje u knjigama, neznanje u praksi“ tijekom kojega je predavač ukazao na potrebu kontinuiranog praćenja stručne literature jer u suprotnom neznanje i pogreške susreću se u na svakom koraku.

Marko Vučetić je meteorolog, ribar, putopisac i gastronom, koji u svaki broj Mora udahne doživljaje iz Portića i plovidbe, a u prošlom, jubilarnom broju Mora osvrnuo se na  25 godina klimatskih promjena. Marko zna što govori, iza njega je više stotina  znanstvenih radova, tisuće članaka u magazinima i novinama, ali i nataloženo obiteljsko iskustvo u kojem je poznavanje vremenskih prilika znalo i život značiti.

Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju
Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju
Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju
Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju
Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju
Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju
Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju
Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju

Foto: Gradska knjižnica i čitaonica Hvar

Posada logera Nerezinac- Lošinjani Gilberto Fazlić, Steno Vidulić, Slovenac Mitja Zupančič i Rabljanin Mladen Šćerbe (1)
Novosti

Nerezinac ne ide u Sète

Posada lošinjskog logera Nerezinac, koju čini i naš urednik Mladen Šćerbe ipak neće ploviti do Francuske. Najveći pomorski festival Escale a Sète nažalost je otkazan zbog opasnosti širenja koronavirusa.

Zbog opasnosti od širenja koronavirusa, u potpunosti je otkazan najveći pomorski festival Escale a Sète koji se trebao održati od 7. do 14. travnja u južnom francuskom gradiću Sète, a na kojem se trebao predstaviti i lošinjski loger Nerezinac kao dio hrvatske pomorske povijesne flote. Dio posade Nerezinca bio je i naš urednik fotografije Malden Šćerbe.
Lošinjski jedrenjaci u prošla su vremena plovili oko svijeta, a upravo putovima te iste maritimne baštine trebao je zaploviti i obnovljeni lošinjski loger Nerezinac te se tako predstaviti kao interpretacijski plovidbeni centar i promovirati turističku ponudu te pomorsku tradiciju Lošinja.

Planirana je plovidba od hrvatske luke Mali Lošinj do francuske luke Sète. Tijekom 2 mjeseca plovidbe s četveročlanom posadom u sastavu Gilberto Fazlić i Steno Vidulić s Lošinja, Slovenac Mitja Zupančič i Rabljanin Mladen Šćerbe, namjeravali su preći 3100 nautičkih milja. Osim logera Nerezinac, na festivalu su se planirali predstaviti i Udruga Palagruza iz Komiže s komiškom sandulom ‘Molo Palagruza’ i gundulama, zatim gajeta ‘Mila’ s otoka Prvića (TZ Vodice) i gajeta ‘Foranka’ Udruge Hvar Metroplole Mora.

Inače, poznati teretni brod star više od 100 godina spomenik je lošinjske brodograđevne tradicije te pretvoren u interpretacijski centar na otvorenom, dočarava i interpretira bogatu pomorsku i brodograđevnu baštinu otoka Lošinja. Vrsta je teretnog jedrenjaka koji je služio za prijevoz drva, vapna, pijeska i ostalog tereta. Iako nekad mnogobrojan na sjevernojadranskim otocima, postoji samo jedan poznati preživjeli primjerak i to upravo ovaj lošinjski. Pretpostavlja se da je izgrađen oko 1880. godine, a obnavljan je godinama kako bi se doveo u prvobitno stanje. Dugačak 19,6 metara, s dva jarbola i nosivost cca 300 tona, uobičajeno je bilo da posadu logera čine kapetan i tri do četiri mornara. Interpretacijski centar postavljen na samom brodu prezentira značajke svakodnevnog života na brodu krajem 19. stoljeća. Ovaj plovidbeni interpretacijski centar upisan na listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske svoj vez pronašao je ispred Muzeja Apoksiomena u Malom Lošinju, a posjetitelji ga mogu besplatno razgledati.

Loger Nerezinac- autor Sandro Tariba

Foto: Sandro Tariba

Grčka
Novosti

Grčka smanjuje papirologiju

U grčkoj se provodi reforma birokracije za nautičare i čarteraše, a istovremeno kazne za prekršitelje odredbi rastu dvostruko ili trostruko u nekim slučajevima.

Grčka je najavila pojednostavljenu papirologiju za nautičare, a pojednostavljenje bi trebalo nastupiti u travnju. Dok s jedne strane olakšava plovidbu i komercijalno poslovanje, kažnjavanje prekršitelja će se višestruko postrožiti. Ova reforma odnosi se na plovila za rekreativnu upotrebu koja plove pod zastavama članica Europske unije. Plovilima s EU zastavom bit će omogućena slobodna plovidba s manje birokracije, a formalnosti će se obavljati putem online platformi. Više neće biti potreban certifikat za privatna plovila, DEKPA. Primjenjivat će se jedino pravila šengenskog sporazuma, uključujući crew listu i prijavu putnika.

Što se tiče komercijalnih plovila, s važećom licencom – lista putnika i čarteraški sporazum će se potpisivati elektroničkim putem i razlikovat će se kod onih koji imaju unaprijed dogovoren itinerar od onih koji nemaju. Također, na snagu će stupiti nove kazne za ilegalne čarteraše. Plovila koja u grčkim vodama budu podvrnuta ilegalnom čarteru morat će platiti kaznu do 200 tisuća eura. Sve druge kazne uključujući one za oglašavanje, ukrcavanje i iskrcavanje bez grčke čarteraške dozvole, bit će poduplane ili čak tri puta veće u nekim slučajevima.

Nautor'S Swan 98
Novosti

Nova serija Swan jedrilica

Iz brodogradilišta Nautor’s Swon stiže lijepa vijest, da je novi model Maxi Swan 98 uskoro gotov čime ulaze u novu eru.

Objavljene su prve fotografije Swanovog modela iz serije Maxi, jedrilice duge 29,8 metara. Finski brodograditelj je seriju Maxi Swan prezentirao na Monaco Yacht Showu još 2018., kada je i najavljeno da će prvi primjerak u vodi biti ovog ljeta. Najava se obistinila, Maxi Swan 98 će svoju premijeru doživjeti na ovogodišnjem MYS. Osim modela 98 stopa, najavljen je i Maxi Swan 120.

Inače, Maxi Swan je bila jedna od prvih serija Nautor’s Swan brodogradilišta, a 70-ih godina prošlog stoljeća odnosila se na jedrilice napravljene od stakloplastike duge 55 stopa, što je u to vrijeme bio najveći stakloplastični primjerak jedrilice. Nautor Swan novom serijom nastavlja uspješnu praksu s arhitektom Germánom Frersom i dizajnericom interijera Misom Poggi, s ciljem da Maxi pruži maksimalan osjećaj zadovoljstva vlasnikovih potreba glede performansi, plovidbe i boravka na moru.

I paluba i trup napravljeni su tehnologijom epoxy sprint pre-preg karbonskih vlakana, a vanjska površina interijera i eksterijera napravljena je od M-grade Corecell pjene. Ta kombinacija, poručuju brodograditelji daje čvrstu strukturu i krutost trupa s najmanjom mogućom masom, dok istovremeno pruža najviše standarde sigurnosti i pouzdanosti. Model će biti dostupan u dvije verzije dizajna Owner Aft i Owner Forward ovisno o tome preferira li vlasnik da glavna kabina bude smještena u krmi ili provi jedrilice, te četiri verzije tonova interijera s mogućnosti individualizacije u odabiru kožnatih, drvenih i drugih površinskih slojeva. Unutrašnjost je iznimno prostrana i odaje dojam luksuznog apartmana. Kokpit je lišen sportskih i tipičnih jedriličarskih detalja, a cijela paluba je jednostavno izvedena te je namijenjena uživanju u plovidbi.

Nautor'S Swan 98
Nautor'S Swan 98
Nautor'S Swan 98
Nautor'S Swan 98
Nautor'S Swan 98
Boot_2019_0839
Novosti

Počeo je sajam u Tullnu

Postojala su nagađanja da bi moglo doći do odgađanja održavanja najvećeg istočnoeuropskog nautičkog sajma, no izgleda da Austrijanci ne strahuju od epidemije korona virusa.

Od danas do nedjelje počinje najveći nautički sajam Istočne Europe, u austrijskom Tullnu. Po broju izlagača parira zagrebačkoj Nautici i mnogi izlagači u ovom dijelu Europe smatraju ga nezaobilaznom stanicom nakon Düsseldorfa i Zagreba. Sajam svake godine okuplja gotovo 400 izlagača i oko 50 tisuća posjetitelja i donosi sve što nautički sajam treba sadržavati. Bilo je nagađanja da bi se sajam zbog epidemije korona virusa mogao odgoditi, no Austrijanci su odlučili nastaviti prema planu, jer kako smatraju radi se o ne prevelikom, regionalnom sajmu i poduzeli su mjere predostrožnosti. Prema informacijama koje smo dobili prije početka, na sajmu će biti postavljeni dezinfekcijski punktovi, kako bi se umanjila vjerojatnost širenja zaraze. Razgovarali smo s hrvatskim predstavnicima čiji su prvi utisci netom prije otvaranja sajma da trenutačna histerija uopće ne djeluje na sajam i da su parkirališna mjesta uoči početka dupkom puna, a ljudi dobro raspoloženi.

Novost je da je otvorena nova Hala 3 sa 6500 kvadratnih metara izložbenog prostora u kojoj će se predstaviti atraktivna motorna plovila, jahte i električna plovila od 11 do 17 metara duljine. Organizatori najavljuju i novi restoran u Hali 7 s 500 sjedećih mjesta,  nove konferencijske prostorije za predavanja, predstavljanja i sastanke, novi dizajn ulaznog prostora i chekpoint-ova, te novi sanitarni čvorovi prilagođeni osobama s invaliditetom. U halama 4 i 5 bit će smještene jedrilice za profesionalnu i rekreativnu uporabu, od dinghy-ja do trimarana, a u hali 6 daske i druge ploveće igračke i oprema, mali i veliki izvanbrodski motori, elektronika, oprema za palubu i kabine… Hala 8 bit će posvećena ronjenju i ronilačkoj opremi, a zainteresirani posjetitelji imat će priliku zaroniti u bazenima u kojima mogu isprobati ronilačku i fotografsku opremu. Hala 10, ili kako ju tradicionalno zovu „Niederösterreich Halle“, odnosno „Niska austrijska hala“ ugostit će jedrilice s preko 50 stopa duljine. Cijena dnevne ulaznice je 14 eura za odrasle i 3 eura za djecu, a sajam se može posjetiti svakog dana do nedjelje u razdoblju od 10 do 18 sati.

Foto: www.messe-tulln.at

88303423_2252218345073276_3025837771798347776_n
Novosti

Betinski guc pod zaštitom

Tradicionalna drvena brodogradnja već je trademark Betine, a jučer su iz betinskog muzeja objavili kako je betinski guc Belona stavljen pod preventivnu zaštitu Ministarstva kulture.

Muzej betinske drvene brodogradnje jučer se putem svoje Facebook stranice pohvalio sretnom vijesti, a objava je ubrzo zaradila veliku podršku ljubitelja tradicionalne brodogradnje i ovog malog muzeja na Murteru. Naime jučer su obaviješteni da je betinski guc Belona stavljen pod preventivnu zaštitu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Belona je tradicionalni brod namijenjen ribarenju, prijevozu tereta, stoke i ljudi. Dug je 5,6 metara i širok 1,8 m. Iako je prema dokumentima registracije uvedena pod tipom gajeta, Belona se zbog svojih konstrukcijskih oblika svrstava pod tip guc. Linije broda su blage, a krma je mnogo uža nego kod gajete. Izgrađena je 1928. godine u brodogradilištu u Kalima. Brodograditelj Belone Božo Končurat 1908. godine izučio je zanat od Mate Filipija u Betini.
Preko 60 godina Belona je bila u vlasništvu obitelji Kolanović iz Privlake, a 2016. godine u raspadnutom stanju dospjela je u ruke Viljema Glavana koji se odlučio na izradu dokumentacije postojećeg broda i obnovu. Dokumentaciju postojećeg stanja izradili su Katarina Batur i Luciano Keber, članovi Institute for Maritime Heritage Ars Nautica. Nakon izrade dokumentacije brod je transportiran u Škver Ćiro. Obnova je provedena pod nadzorom Nikole Papeše Mačka, a trajala je osam mjeseci. Gotovo svi dijelovi broda su zamijenjeni, osim dvije rebrenice koje podsjećaju na nekadašnje stanje Belone.

88214954_2252218151739962_458920085961048064_n 88246824_2252218411739936_31860965049892864_n 88339892_2252218528406591_5118685673401876480_n

Foto: Muzej betinske drvene brodogradnje / Facebook

Yanmar
Novosti

Yanmar kupio talijanski Smartgyro

Japanski proizvođač motora Yanmar ušao u strateško partnerstvo s talijanskom tvrtkom Smartgyro za proizvodnju žiroskopskih stabilizatora za plovila.

Za sad nije poznato koliko je japanska tvrtka investirala u talijanski Smartgyro, no zna se da je preuzela vlasništvo, te da proizvodnja i upravljanje ostaje neovisno u Italiji. Jedan od vodećih proizvođača brodskih motora i pogonskog sustava Yanmar i talijanska tvrtka Smartgyro objavili su jučer da su ušli u strateško partnerstvo koje uključuje usku suradnju dviju kompanija, te podrazumijeva suvlasničko financijsko ulaganje Yanmara što će tvrtki Smartgyro ubrzati dizajn, razvoj i lansiranje proizvoda na tržište za rekreativna i komercijalna plovila.

Predsjednica Yanmar Marine International B.V.,  Shiori Nagata izjavila je da su zadovoljni partnerstvom s tvrtkom za koju prema njihovom mišljenju, izvrsno poznaje stabilizaciju plovila i ima odlične inženjere u području žiroskopske stabilizacije, opremu, te znanje i iskustvo. Dodaje kako im ovo partnerstvo omogućuje ulazak na rastuće tržište stabilizacije i savršeno se uklapa u Yanmarovu viziju poboljšanja iskustva plovidbe, udobnosti i sigurnosti s naprednom nautičkom tehnologijom.

Smartgyro razvija cijelu seriju veličina žiro-stabilizatora, koji će se uskoro naći na tržištu, a iz tvrtke ne kriju oduševljenje zbog suradnje s japanskim poslovnim partnerom, koji se nalazi u svjetskom vrhu nautičke industrije. Ističu da su veoma ponosni što ih je Yanmar prepoznao, uložio u njihov razvoj i time ubrzao proces razvoja, rasta i proizvodnje. Također, partnerstvo im olakšava dizajniranje i razvoj proizvoda. U zajedničkom priopćenju stoji da je Yanmar preuzeo većinu vlasništva Smartgyro, ali da će talijanska tvrtka zadržati autonomiju u La Spezia, u Italiji te se neće spajati s Yanmarovom podružnicom Recreational Marine Business Unit.

Nautika 2020
Novosti

Zagrebački sajam Nautika događaj je koji u pravo vrijeme i na pravom mjestu okuplja sve interesne skupine sa zajedničkim nazivnikom nautike i zbog toga je važan za cijeli domaći sektor.

Brodice, motori, oprema, noviteti, knjige, poslovi, svjedočanstva i druženje. Zagrebački nautički sajam najbolje bi stao u niz riječi koje ga opisuju. Koliko god se čini manje značajnim od nekih europskih sajmova, za nautički duh Hrvatske i susjedstva ovaj događaj je vrlo važan. U nedjelju predvečer završilo je 29. izdanje sajma Nautike na Zagrebačkom Velesajmu. Za More je ovaj sajam bila prilika da u krugu prijatelja, čitatelja, suradnika i partnera proslavi 25. rođendan, a posjetitelji sajma imali su priliku razgledati najveći broj izlagača i površine izložbenog prostora u posljednjih 10 godina. Iako se tijekom prva dva dana činilo da je posjećenost podbacila, vikend je ispunio očekivanja kada su halama prodefilirale tisuće posjetitelja, a u prolazu se moglo čuti sva narječja i jezici šireg susjedstva,  od grčkog do mađarskog, talijanskog i njemačkog. Prolazeći sajmom i sam sam susreo poznanike i prijatelje koji su na sajam potegli iz Osijeka, Dubrovnika, Rijeke i drugih mjesta Hrvatske, što je dokaz da postoji interes i na domaćem tržištu.

Kao i prethodnih godina, sajam je ugostio najvažnija imena domaće brodogradnje: Pičuljan, Grginić, Leidi, Pearl Sea, Falkor, Remia Plast, Bura Brodovi, Tušek, Barracuda, Arba itd., kao i brojne strane tvrtke kao što su Beneteau, Jeanneau, Four Winns, Glastron, Rinker, Ribco, Alfastreet marine, Highfield, Rancraft, Atlantic marine, Nimbus, Quicksilver, Zar Formenti, Ranieri, Sessa Marine, Poseidon, Drago Boats… Svoje serije motora od najmanjih do najvećih izložili su predstavnici najvećih svjetskih brendova poput Mercuryja, Yamahe, Suzukyja, Honde, Volvo Pente, Yanmara, Evinrudea, Tohatsua, ali i neki manji proizvođači. Ono što je ugodno iznenadilo je velik izbor proizvođača baterija, ponajviše litiji ionskih, te električne i elektroničke opreme. Taj je segment u nautici strelovito uzletio, pa se u izboru navigacije, komunikacije, signalizacije, audio, video i sigurnosne opreme pojavilo mnoštvo uređaja i sustava po već prihvatljivim cijenama za ugradnju i na male brodice.

Na sajmu su održane brojne premijere od kojih su hrvatske premijere  Bombard Sunrider 500 – Boltano, Ribco – Perfectus, Techno Hull Attitude 35 – MennYacht, Rancraft RM 19 – Niko Yacht, Laura Dekker 420 – Sykora Nautika, Nimbus W9 – Vrtinc Nautika, Saver 660  WA – Aquamarine Nautic Centar, Highfield Sport 560 – Burin Boats, Highfield Club 460 – Burin Boats, Highfield CL 380 DL – Burin Boats, Brig Eagle 6 i 6.7, Prince 560 Open, Prince 490 Open – Bravo Makarska. Svjetske premijere su imali  Dragon Pro – Metal Pezelj, Rancraft RS Cinque – Niko Yacht, Nautika 500 K i 690 K – Remia Plast.

Potencijalni hit

Pažnju je privlačio i novitet iz malog brodogradilišta Arba Nautika koji su na sajmu prvi put izložili plovilo Zen. Riječ je o plovilu neobičnog kvadratnog oblika čija namjena nije prvenstveno plovidba već plutanje u kako mu ime kaže „zen“ okruženju. Stakloplastično plovilo na trimaranskom trupu s dva vrlo udobna ležaja, tikovim podom, stolom za objedovanje, hladnjakom i visokim baldahinima na inoks konstrukciji čine ovaj stabilni plutajući krevet potencijalnim hitom za resorte i marine u dobro zaštićenim uvalama. Proizvođač ističe da za plovilo nije potrebna registracija niti dozvola za upravljanje, budući da zbog dimenzija ispada iz te kategorije. Za kretanje je ugrađen električni Torqeedo motor, a od elektronike je ugrađen i audiosustav, te LED svjetla s mogućnošću kontrole boje i jačine.

Gastronomska ponuda Nautike uglavnom se svela na kontinentalnu pečenu i prženu brzu hranu na vanjskim kućicama gdje su tijekom popodneva vladale gužve i tražio se stol više. U sklopu sajma je održan niz događaja – Hrvatski ronilački kongres, skupština Udruženja male brodogradnje HGK, izložba nautičke pomorske fotografije, prezentacija maritimne manifestacije „Maraton lađa“. Događaj koji ističemo je i predstavljanje knjige o plovidbi oko svijeta „Fiu Odiseja“ autora Ive Orlića. Predstavljanje je proteklo u vrlo emotivnom ozračju. Orlić je u knjizi obradio brojne teme, od kupnje broda do životnih prekretnica i spoznaja, pisanih ulomaka koje je teško, odnosno nemoguće prepričati već je potrebno pročitati knjigu. Predstavljanje je moderirao Orlićev prijatelj Leo Lemešić koji je također oplovio svijet, pa je dvojac komentirao neke elemente koji se običnim smrtnicima čine nestvarnim i nemogućim. Knjiga prati putovanje i događaje koji su se odvili prije deset godina, iz vremena kada je autor o svojim pothvatima izvještavao tekstovima koji su objavljivani u Moru.

Nautika 2020
Nautika 2020
Nautika 2020
Nautika 2020
Nautika 2020
Nautika 2020
Nautika 2020
Nautika 2020
Nautika 2020
Nautika 2020
Nautika 2020
Nautika 2020
Nautika 2020
Nautika 2020
Nautika 2020
Nautika 2020
Nautika 2020
Nautika 2020
Nautika 2020
Nautika 2020
Nautika 2020
Nautika 2020
Nautika 2020
More 25
Novosti

Drugog dana sajma Nautika na Zagrebačkom velesajmu, obilježili smo dvadeset i pet godina Mora uz drage suradnike, prijatelje i poslovne partnere.

Sajam ide dalje, a drugog dana Nautike na Zagrebačkom velesajmu, atmosfera je bila slavljenička, barem na štandu Mora, gdje su prijatelji magazina uveličali događaj proslave 25 godina postojanja i izlaska slavljeničkog broja. Događaju su prisustvovali brojni akteri priča i razgovora, partnera i poslovnih suradnika zahvaljujući kojima More živi sve ove godine.

Iako prva dva dana sajma u prolazima između plovila i štandova s opremom nije bilo previše gužve, na štandu Mora u paviljonu broj 10 prometno je od jutra, a brojni vjerni čitatelji rado dijele svoje dojmove o našim publikacijama i komplimente što se tiče redizajna magazina. Jedan nam je čitatelj, priznajemo, imao primjedbu da je ovog mjeseca čekao nekoliko dana više da More stigne na police kioska, no kada je vidio o kakvom je izdanju riječ, bilo mu je drago.

Tijekom sajma Nautika, na štandu možete kupiti More i druge naše publikacije po sniženoj cijeni, a svakako preporučujemo da obiđete sajam koji je ove godine po broju izlagača i ukupne površine, najveći unazad 10 godina. Sajam je otvoren do nedjelje 23. veljače, a najviše posjetitelja tek se očekuje tijekom vikenda.

 

Novosti

Među brojnim štandovima na Zagrebačkom velesajmu pronađite i štand Mora i provjerite što je nova u jubilarnom izdanju povodom 25 godina magazina.

Na Zagrebačkom velesajmu otvoreni su sajmovi Nautika i Dani lova i ribolova. U devet paviljona velesajma na ukupno 20 tisuća kvadratnih metara će do nedjelje 23. veljače izlagati preko 400 izlagača iz 26 zemalja. Prema brojčanim pokazateljima, organizatori ističu zadovoljstvo jer je otvoren najveći sajam unazad 10 godina. U odnosu na lanjsko izdanje, površina izlaganja Nautike 2020. je narasla za 10 posto, a porast broja plovila je 7 posto, odnosno prezentira se preko 300 plovila od tendera i onih za sportsko-rekreativno uživanje na moru, rijekama i jezerima, na sajmu će biti izložene i jahte preko 10 metara dužine.

Na ovogodišnjoj Nautici posjetitelji imaju priliku obići i štand magazina More, te pronaći neka od brojnih izdanja knjiga i vodiča, kao i naš jubilarni 252. broj povodom 25 godina Mora. Riječ o broju koji je u potpunosti redizajniran, a osim nešto većih dimenzija, jubilarno izdanje ima i pozamašno veći broj stranica, koje smo i ovog puta ispisali brojnim reportažama, pričama, testovima, novostima i događajima relevantnim za more, nautiku i nautičare.

U sklopu zagrebačkog nautičkog sajma bit će predstavljene četiri svjetske premijere plovila i 13 hrvatskih premijera. Vrata paviljona bit će otvorena za posjetitelje svaki dan od 10 do 19 sati, osim zadnjeg dana u nedjelju 23. veljače kada izlaganje traje do 18 sati. Cijena jednokratne ulaznice iznosi 30 kuna.

25
MOREObljetnice

252. brojem Mora obilježili smo 25 godina od dana kad smo pripremili i tiskali prvi broj našeg magazina. Obukli smo ga u novo ruho, učinili slavljeničkim, različitim od uobičajenog. U njemu ćete naći niz tema kojima se osvrćemo na sve ono što se dogodilo tijekom tog razdoblja, a odnosi se na more, podmorje, klimu, otoke, plovila, marine i čartere ne zanemarujući niti ono što nas čeka u budućnosti. Njih su ispisali Senko Karuza, Marko Vučetić, Danijel Frka, Katija Hladilo, Andrej Justin, Lari Lulić i Braslav Karlić, a fotografijom popratio Mladen Šćerbe.