Jedrilica ML
Novosti

Nautika se brzo oporavlja

Unatoč teškom razdoblju, posebno za turizam, nautički segment se najbrže oporavlja. Otvaranjem granica charter doživljava značajan porast, no pitanje je do kada će sve to potrajati.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture se pohvalilo dobrim pokazateljima za nautički promet unatoč pandemiji. Turistički sektor je jedan od prvih koji je osjetio posljedicu pandemije koronavirusa, dok se nautički oblik turizma od početka isticao kao siguran oblik za godišnji odmor. Sada rezultati pokazuju da su predviđanja bila kriva, te su rezultati nautičkog prometa bolji nego što se prvotno očekivalo. U prvoj polovici ove godine zabilježen je pad broja dolazaka  stranih jahti i brodica za 42 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Iako značajan pad, razlika se iz mjeseca u mjesec drastično smanjuje, pa je u lipnju zabilježen 10.821 dolazak, što je 21,45 posto manje nego u lipnju 2019. kada je evidentirano 13.776 dolazaka stranih plovila. Ove je godine zabilježen i značajan broj dolazaka velikih i mega jahti, što u ministarstvu pripisuju sigurnoj destinaciji za odmor. Broj dolazaka jahti duljih od 20 metara u prvoj polovici ove godine je manji za 23,4 posto, odnosno 428 dolazaka u prvoj polovici godine u odnosu na lanjsku prvu polovicu kada je zabilježeno 559 dolazaka. Dolasci plovila većih od 20 metara samo u lipnju je identičan kao i u lipnju 2019., odnosno 219 jahti.

Posljednjih dana bilježimo i sve veći broj novozaraženih u zemlji, pa je ponovo otvoreno pitanje zatvaranja granica sa susjednim državama. Od ponoći Slovenija stavlja Hrvatsku na žutu listu epidemiološki manje sigurnih država. To znači da bi Slovenci pri povratku kući iz Hrvatske mogli od granične policije očekivati pitanje gdje su boravili, a po potrebi i dokazivati mjesto boravka te potkrijepiti svoju rutu dolaska računima, odnosno potvrdom o vlasništvu nekretnine ili plovila u Hrvatskoj.

Očigledna razlika nakon otvaranja granica

Kada je riječ o charteru,  podaci o dolascima strnih i domaćih gostiju na jahte i brodice koje se iznajmljuju, kao i na male brodove za višednevna kružna putovanja, pokazuju da je u prvih šest mjeseci plovilo ukupno 43.250 gostiju, što iznosi tek 20,67 posto od broja dolazaka u istom periodu prošle godine kada je evidentirano 209.206 dolazaka.

Najveći pad bilježi se kod dolazaka gostiju koji su svoj odmor provodili na malim brodovima za kružna putovanja jer se tu u odnosu na prošlu godinu bilježi pad od 98,2 posto, odnosno 30.000 dolazaka manje. To je razumljivo uzmemo li u obzir da je najveći dio tih gostiju dolazilo iz prekooceanskih destinacija koristeći isključivo avionski prijevoz.

Logično, nakon postepenog otvaranja državnih granica za strane državljane, evidentiran je značajniji broj dolazaka gostiju na jahtama i brodicama koje se iznajmljuju bez posade, takozvani bareboat charter, čije se povećanje na tjednoj razini bilježi za otprilike 10 tisuća dolazaka. Ta se razlika mogla primijetiti golim okom dva vikenda.

Jahte sv juraj

Novi sustav ubrzava procese

Prošlog petka unaprijeđen je i online sustav za kupnju tzv. vinjeta, kako strani gosti ne bi morali nakon graničnog prijelaza i carine kupovati vinjete u županijskim lučkim uspostavama. Ta je usluga sada dostupna online zahvaljujući spajanju dvaju elektronskih platformi eNautika i ePristojbe. To je ujedno i prvi sustav u Hrvatskoj integriran sa sustavom ePristojbi, čime je omogućeno online plaćanje naknade za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja. Kartično plaćanje je brže i sigurnije, što stranim nautičarima ostavlja više vremena za uživanje u godišnjem odmoru provedenom na plovilu.

Uvođenje ovakvih usluga je nastavak digitalizacije u pomorskom sektoru, a uz eNautiku, hrvatskim i stranim građanima su dostupne različite mogućnosti elektronskih usluga kroz ePlovilo i ePomorac. Iz ministarstva poručuju kako će nastaviti uvoditi nove digitalne usluge u svrhu centraliziranog elektronskog Upisnika brodova koji je u punoj primjeni od 1. veljače ove godine. Ističu da je proces upisa i brisanja plovnih objekata sada znatno smanjen, te da od nekadašnjeg prosjeka trajanja 42 dana, sada traje 17 dana, dok je izdavanje dokumenata za brodice skraćeno s 13 dana na prosječno 2 dana.

marinetek3
Novosti

Ništa ih ne može zaustaviti

Hrvatska tvrtka Marinetek obavila je još jedan uspješan posao vrijedan 300.000 eura u inozemstvu i to u doba kada je kretanje bilo vrlo ograničeno. Istovremeno, grade i u Hrvatskoj.

Unatoč globalnoj pandemiji, šibenski Marinetek je uspio tijekom najvećeg vala Covid-19 u travnju na Maltu dopremiti svoj hvaljeni proizvod – plutajuće pontone za izgradnju privezišta nove marine Gardens Yachts Marina u mjestu Kalkara na Malti.  Ovo im nije prvi posao koji su radili na otočnoj državi u samom središtu Mediterana, jednom od najvažnijih nautičkih središta Sredozemnog mora.

Prvi posao na Malti su radili još 2003. kada su gradili najveću marinu Grand Harbour Marina, u glavnom gradu Valetti. Sada na Malti imaju značajne reference za buduće projekte izgradnje ili rekonstrukcije marina. Posebna je vrijednost u tome što su pontoni s pripadajućom opremom dostavljeni unatoč kompliciranoj međunarodnoj situaciji izazvanom pandemijom Covid-19. Pontoni su namijenjeni izgradnji nove marine na mjestu starog privezišta uz obalu gdje je do sad stalo svega desetak plovila do 25 m dužine i tridesetak manjih plovila manjih od 20 m.

Investitor Gardens Marina Ltd je proširio marinu čime je postignuta bolja organiziranost za prihvat plovila i razmještaj vezova na pontonima s ciljem povećanja kapaciteta. Marina sada broji ukupno 97 vezova od čega 18 za plovila od 30 m, 20 mjesta za plovila od 25 m, 40 mjesta za plovila od 15 m, 18 mjesta za plovila od 12 m i jedno mjesto za plovilo od 45 do 50 metara duljine.

Tvrtka Marinetek im je isporučila 6 valobranskih pontona tipa M3820BRS za gat ukupne duljine 120 m, pristupni most širine 2 m i dužine 6 m, te sidreni materijal za sidrenje gata i mooringa, kao i pripadajuću opremu. Ukupna vrijednost ovog projekta je 300.000 eura, a radi se o prvoj fazi izrade lučice za koju se u skoroj budućnosti planira instalirati, još dva gata. Konačno s trećom i četvrtom fazom pristupat će uređenju obalnog područja marine koje će po dovršetku u potpunosti biti prilagođen pješacima i biciklistima.

marinetek marinetek 2

Foto: Marinetek

American Magic ac75
Novosti

Stigao prvi izazivač AC75

American Magic je prvi od timova izazivača čiji je AC75 stigao na novozelandsko tlo. Ovog tjedna očekuje se i izlazak novozelandskih članova American Magic tima iz karantene.

Emirates Team New Zeland je već mjesecima u prednosti zbog mogućnosti treninga u domaćim vodama. Toga su svjesni i timovi izazivači koji su do sada pokušavali pronaći načine da čim prije započnu treninge u Aucklandu. Njujorški American Magic je prvi tim izazivač koji je uspio dotegliti jurilicu AC75 u Novi Zeland, a ovog tjedna očekuje se izlazak novozelandskih članova američkog tima iz karantene.

Po dolasku u NZ, svi moraju proći dvotjednu karantenu pod strogim nadzorom, a kormilar American Teama, inače Novozelanđanin Dean Barker ovog tjedna izlazi iz karantene. Još nije poznato kada će im se pridružiti i Amerikanci. Britanski izazivač, Ineos Team UK još je na putu prema dalekom Novom Zelandu, dok se talijanskom timu Luna Rossa ne žuri previše, te su najavili kako će svoje treninge nastaviti u Italiji. Tim Luna Rossa planira ostati u domaćim vodama do sredine rujna, kada će i oni svoju AC75 zajedno s bazom i timom premjestiti u Auckland.

Baze timova American Magic i Ineos Team UK još su u izgradnji u Wynyard Pointu. Prošlog tjedna je izlivena betonska podloga, gdje će se uskoro podići montažni hangari s pomičnim krovom. Marine u kojima će biti smješteni su spremne, pa čim se podigne baza, na mjesto će se postaviti i kran za spuštanje jedrilica u more.

mys_pic_1200x800
Novosti

Otkazan Monaco Yacht Show

Ove godine je Monaco Yacht Show trebao proslaviti okruglih 30 godina održavanja, ali su zbivanja predviđena za listopad odgođena do 2021. godine.

Posljednjih tjedana je organizator Informa Markets bila u konstantnom dosluhu partnerima, izlagačima, Međunarodnim udruženjem Superjahti i drugim dionicima MYS-akako bi bolje razumjeli izazove s kojima se suočavaju vlasnici jahti, brodogradilišta, zastupnici i ostali ključni igrači za održavanje događaja. Svi su na neki način pogođeni situacijom koju je izazvala pandemija.

Iako su međunarodna udruženja brodograditelja superjahti i megajahti već i ranije izrazila svoj stav o tome kako je neozbiljno u ovakvom periodu održavati festival koji slavi luksuz, dok se ostatak svijeta bori za preživljavanje, te svijetu prijeti globalna kriza, MYS se tek sada odlučio na ovaj potez.

Organizator, Informa Markets bavi se organizacijom brojnih velikih događanja u svijetu, pa se u istom priopćenju u kojem su objavili otkazivanje ovogodišnjeg MYS-a, obavještavaju da će se nautički sajam u Fort Lauderdaleu u SAD-u održati u predviđenom terminu, u rujnu. Informa Markets navodi kako su svi dionici Fort Lauderdalea spremni izlagati na tom, jednom od najvećih svjetskih nautičkih događaja, s do sad potvrđenih više od 900 plovila, uključujući i 100 superjahti.

Foto: Informa Markets

DSC_6465
Novosti

Svima onima koji su strepili da li će ovogodišnje nautičke sezone uopće biti zbivanja proteklog tjedna vratila su dašak optimizma.

Na moru se konačno mogao vidjeti veći broj plovila, otočke rive po prvi put ove godine bile su popunjenije a ozbiljnije je počeo raditi i čarter. Naravno, sve su brojke daleko, daleko od prošlogodišnjih ali kotač se pokrenuo… Potvrđuju to i službeni podaci koji govore da je prošlog tjedna u Hrvtaskoj plovilo oko 6300 nautičara na iznajmljenim brodovima u usporedbi s 22500 koliko ih je plovilo u istom tjednu lani. A buking za ostatak lipnja kazuje da bi se njihov broj mogao još povečati. Rastu i rezervacije za srpanj i kolovoz ali one će i dalje itekako ovisiti o epidemiološkoj situaciji, zbivanjima u zemljama koja su naša glavna emitivna područja te o uspostavi avionskog prometa. Znatno više je i isplovljavanja stranih nautičara na vlastitim plovilima koja su vezana u našim marinama a evidentna su i uplovljavanja velikih jahti. Dio ih već krstari među našim otocima a dio je na vezu čekajući goste.

DSC_6450

20200612_090804

Drystack new racking 1
Novosti

Besplatni smještaj plovila

Na valu povećane prodaje plovila od 6 do 9 m u Velikoj Britaniji, isplivao zanimljiv oblik privlačenja klijenata u suha spremišta.

Tvrtka za suhi smještaj plovila Trafalgar Drystack u Portsmouthu ponudila je sedam mjeseci besplatnog smještaja plovila u za nove klijente s plovilima veličine od 6 do 9 m. Popuštanje restrikcija vezanih uz plovidbu, kod mnogih je Britanaca probudilo želju za socijalno distanciranim oblikom opuštanja. Kako bi poduprijeli taj trend, Trafalgar Drystack je ponudio primamljivu ponudu za one koji se premišljaju oko kupovine, nadajući se da će i oni zajahati na trendu povećane trgovina manjih plovila.

Svi koji tijekom lipnja kupe plovilo duljine od 6 do 9 metara u Velikoj Britaniji mogu se javiti za rezervaciju besplatnog smještaja u Portsmouthu u vrijednosti 3 tisuće funti. Menadžer ovog spremišta za plovile Jonny Boys kazao je za MBY kako nema sumnje u to da ljudi žele ploviti, a to se vidi i iz toga koliko je plovila izašlo iz njihovog skladišta iz kojeg su porinuli stotinjak plovila tijekom proljetnih praznika. “Započela je trgovina plovilima, iako još uvijek nesigurna. Ipak, znamo da ljudi žele ostati zdravi i traže načine kako da provedu godišnje odmore kod kuće. Plovidba s obitelji je odličan način za uživanje ljeti, niska je i cijena goriva, pa je fantastična opcija imati plovilo”, kazao je Boys.

Dodao je kako im je drago što tako mogu pomoći i dilerima plovila koji svojim kupcima nude smještaj u njihovom spremištu, pa bi ovaj potez mogao napraviti balans za novopečene vlasnike plovila i ohrabriti ih u nakani da isplove. Ako ispune novoizgrađene kapacitete Drystacka, to je 10 milijuna funti od prodaje plovila u nautičkom sektoru, objašnjava menadžer. Jasno, ponuda je limitirana i ići će prema principu “tko prvi-njegova djevojka” tako da zainteresirani trebaju požuriti s online registracijom besplatnog smještaja.

sezona
BusinessMORE

Kuda plovi čarteraški brod?

Dobra trećina hrvatskog nautičkog prihoda ovisi o čarteru, a proljetni mjeseci otišli su u vjetar

U siječnju je sve izgledalo bajno. Tražio se brod više i očekivali smo najbogatiju sezonu do sada, a onda je dva mjeseca kasnije čitav svijet stao. Pitali smo se kako preživjeti i hoćemo li uopće ikakvu sezonu plovidbe imati. Nadali smo se, naravno, da ćemo zaploviti jer i kad bi pandemija koronavirusa potrajala u onoj snazi kakvom je harala Europom u ožujku i početkom travnja, odlazak na more u (vlastitom) brodu jedan je od najsigurnijih načina održavanja socijalne distance. Srećom po nas, zdravstvene okolnosti počele su se mijenjati nabolje u Hrvatskoj i nekoliko susjednih zemalja pa smo naglo opet obukli brodske hlače i majice te se uputili na more. A što se tamo može susresti, nekoliko stranica kasnije.

U Hrvatskoj je nautika ozbiljan i široko rasprostranjen business koji prometuje više od milijardu eura. I to, unatoč sezonskom karakteru, tijekom čitave godine. Vezovi se, recimo, najčešće naplaćuju tijekom proljeća, čarter avansira kroz prvu polovicu godine, veliki remonti i priprema brodova za sezonu također pa je jasno da je dvomjesečni lockdown isisao ozbiljnu količinu novca iz sektora. Je li to 10 ili 20% godišnjeg prometa ili još više, teško je reći, no brojevi su do sada sigurno tu negdje, a kako mjeseci budu išli, taj će postotak stalno rasti. Kao i obično, nisu u tome svi jednako prošli. Ne treba zaboraviti da ima i onih kojima tijekom tri mjeseca niti jedna kuna nije sjela na račun, osobito među čarter tvrtkama. (…) Više pročitajte u novom, 254. broju Mora ili putem naše mobilne aplikacije Sailing Croatia.

ac1
MORENatjecanja

Čeka se zeleno svjetlo

Neizvjesnost oko mogućnosti dolaska AC timova na Novi Zeland potaknula je pitanje o odgađanju datuma održavanja 36. America’s Cupa, no Grant Dalton, izvršni direktor branitelja naslova, odbacio je tu mogućnost

Finale America’s Cupa u kojemu će snage odmjeriti branitelj naslova ETNZ i najbolji od tri izazivača na Prada Cupu na rasporedu je u ožujku sljedeće godine. Organizatori nisu odgodili održavanje najspektakularnije svjetske regate, no izvanredno stanje značajno je poremetilo održavanje uvodnih regata i pomno isplanirane planove i itinerere branitelja naslova i izazivača, pri čemu su sva četiri sudionika najprestižnijeg jedriličarskog natjecanja morala donijeti neke teške odluke, čije će se reperkusije neminovno odraziti na njihov nastup dogodine u Aucklandu. Prve dvije europske America’s Cup World Series regate su, kao što je poznato, otkazane. Izbora nije bilo: prvo je otpala regata na Sardiniji u bazi Luna Rosse, a nedugo potom INEOS Team UK objavio je da neće biti niti regate u Portsmouthu. Na te dvije regate publika je trebala prvi puta vidjeti obračun četiri AC75 foiling jedrilice različitih koncepata na jednome mjestu, a svi sindikati prikupiti dragocjene informacije o tome kakve su njihove leteće mašine u odnosu na konkurenciju i na što se trebaju fokusirati pri gradnji jedrilica druge generacije, na kojima će se jedriti America’s Cup Match u Aucklandu. Pandemija i otkazivanje ACWS regata stvorili su, osim organizacijskih problema, velike financijske gubitke svim sudionicima America’s Cupa. Gubici će se, čak i u najboljem scenariju da sve sljedeće planirane regate budu održane po rasporedu, nastaviti množiti, jer izvjesno je da će ta natjecanja pratiti značajno manje publike i da će prihodi od sponzora i marketinga biti puno manji.

ac2

ac3

int1
IntervjuMORE

Intervju – Fabio Planamente

Direktor brodogradilišta znanog po jedrilicama Grand Soleil i motornim jahtama Pardo Yachts

Jedan od dva većinska vlasnika koji obavlja dužnost generalnog direktora Cantiere del Pardo, brodogradilišta znanog po jedrilicama Grand Soleil i motornim jahtama Pardo Yachts bio nam je višestruko zanimljiv sugovornik. Radi u njemu od 2008. godine kad je gradnja jahti upala u tešku krizu razvijajući izvoz u trenutku kad se do tada dominantno talijansko tržište urušilo. Prošao je nekoliko promjena vlasnika i dočekao po-znatu talijansku poduzetničku obitelj Travisani 2014. godine koja je napokon stvorila okvir za razvoj i rijetko viđeni uzlet. Postaje glavni direktor škvera i zajedno s Gigijem Servidatijem i grupom suradnika niže uspjeh za uspjehom. Već 2015. godine svjetlo dana ugledala je Long Cruise linija, 2017. rađa se Pardo Yachts brand motornih walkaround jahti, a godinu kasnije Custom Yacht, gradnja velikih jedrilica. Sve zajedno vratilo je brodogradilište na puteve stare slave. Financijska strana priče također je daleko iznad prosjeka. U samo pet godina ukupni prihod škvera je s 2,5 milijuna eura 2014. godine došao na 41,5 milijuna eura prošle godine s daljnjom projekcijom rasta koji bi trebao doseći više od 50 milijuna eura do kraja ove godine.

U Cantiere del Pardo došli ste prije 11 godina u trenutku velike krize u nautičkom sektoru koja je zahvatila i tržište jedrilica. Što Vas je motiviralo da se posvetite tvrtki koja u tom trenutku nije bila na vrhu?
U lipnju 2008. godine nazvao me Gigi Servidati, moj današnji partner u brodogradilištu Pardo. Poznavali smo se od prije jer je nautika mali svijet. Rekao mi je da mu treba moja pomoć. Brodogradilište je na skladištu imalo 45 jedrilica koje je proizveo prethodni vlasnik i ako ih do rujna ne proda, riskira stečaj. Ja sam dolazio iz svijeta Jeanneaua, bio sam dealer za Liguriju.  U roku tri tjedna uspio sam prodati tri Grand Soleila pa mi je predložio da dođem raditi u brodogradilište kako bih razvio prodaju u inozemstvo, jer je prodaja u Italiji bila dobra dok su strana tržišta bila zapostavljena.

int2

int3

plovi1
MOREPlovidba

Prva postkorona đita

Kako to izgleda sada u ovo neizvjesno doba dok se nadamo da korona odlazi, ali i dok nitko u to ne može biti siguran?

Kraj je svibnja, epidemiološka situacija je stabilna i povoljna kažu, vrijeme vrti,  ali prognoza za sljedećih par dana je dobra i sve mi se čini da bi valjalo poći na more. Nedostaje mi u ovo doba godine, a dobro bi nam došla i neka zgodna reportaža za More. Osim toga, živo me zanima što se događa u marinama, otočkim portima i na moru. Kako to izgleda sada u ovo neizvjesno doba dok se nadamo da korona odlazi, ali i dok nitko u to ne može biti siguran? U ovo doba, možda najljepše u godini na moru, sve bi već vrvjelo od života.

Nautičari, oni pravi, razmilili bi se Jadranom, stigao bi i prvi veći broj čarteraša, rive bi bile u punom pogonu, gostionice i restorani otvorili bi vrata, sve bi nakon zime živnulo. A sad? Ljeto je na pragu, nešto se počelo događati, vidjeli smo to i u prvim postkarantenskim odlascima do obale, ali prava slika dobiva se tek iz kokpita na otocima. Nema druge nego zaploviti. Djeca su u školi na daljinu, brod je u Tribunju, doduše neuređen za sezonu, a prvi šibenski otoci već na par milja od kopna pa se odluka nameće sama po sebi. Idemo obiteljski u par dana obići Prvić, Zlarin, Kaprije, Kakan i Žirje, vidjeti što se događa i vratiti se s reportažom nadajući se da će do sljedećeg broja našeg magazina sve biti u znatno uobičajenijem ritmu. (…) Više pročitajte u novom, 254. broju Mora ili putem naše mobilne aplikacije Sailing Croatia.

plovi2

plovi3

ipsa1
MOREPosjet

Hram ulja i  vina

Klaudio Ipša, maslinar i vinar pokazuje dokud se može stići strašću, znanjem i tvrdim radom

Stara istarska cesta što od Lupoglava vodi prema Ponte Portonu okružena je ljepotom. Ne znaš bi li svratio u Hum i Kotle, do izvora Mirne i njenih slapova, skrenuo u Buzet, blagovao u Sovinjaku, popeo se do Motovuna pa rasuo pogled na Motovunsku šumu i polje, vrhove Ćićarije na sjeveru ili produžio do Grožnjana… Svugdje naokolo divota pejzaža, gradića i ljudi. Zato kad god mogu, pa i kad brodom vežem u kakvom istarskom portu, nađem načina zaći u unutrašnjost i postati bogatiji za još jedan doživljaj. Ovaj put idemo u posjet Klaudiju Ipši, čuvenom maslinaru i sve boljem vinaru koji sa suprugom Irenom i sinom Ivanom već dvadesetak godina pokazuje dokud se može stići kad se poslože strast, znanje i tvrdi rad.

Do Ipši u kojima živi sedamnaest duša, nije teško doći. Valja samo pažljivo voziti jer kad se s glavne ceste skrene put Livada, a u Livadama na cestu što ih spaja s Istarskim toplicama, posljednji kilometar cesta je uska, zavojita i strma. Da u petnaestak kuća u kojima je nekada obitavalo više od stotinu i dvadeset ljudi nije zamro život i da se nisu pretvorili u kuće duhova ili vikendaško naselje, uvelike je zaslužan Klaudio i njegova odluka da ostane na selu. Imao je stare roditelje o kojima je skrbio i mladu ženu s kojom je želio stvarati budućnost, a imanje, podijeljeno na šesnaest vlasnika dan za danom osvajala je šuma. Mnogi bi u takvim okolnostima odustali od zemlje i potražili neki lakši kruh u gradu, ali Klaudio je imao viziju da mora biti najbolji u onome čega se prihvati. A Istrijani su znali koliko im za turizam i razvoj vrijedi unutrašnjost poluotoka i sve ono što na njoj rađa. Vinarstvo je već bilo na glasu, a maslinari su to tek trebali postati. (…) Više pročitajte u novom, 254. broju Mora ili putem naše mobilne aplikacije Sailing Croatia.

ipsa2

ipsa3

novi1
MOREPorti

Suha ričina i marine

U okrilju Novog Vinodolskog su dvije nove marine sa suhim vezovima i servisima.

Srećom popustila je pandemijska stega pa smo mogli skoknuti do nekog portića. Dakako, neće biti dugih ćakula, a i tko zna hoće li se netko i usuditi s nama razgovarati. Ništa zato, vidjet ćemo što će biti! Nas trojica jedva dočekasmo izlazak pa ma kakav bio. Učinilo nam se manje izazovno, s obzirom na sveukupnu situaciju, zaputiti se u Novi Vinodolski. U drugu ruku, razmišljali smo, bit će pak dovoljno izazovno s obzirom na moguća turistička nadanja za predstojeću sezonu, a moguće se ukažu i neki konkretni pokazatelji. Ipak Novi Vinodolski je relativno blizu njegovim, a i ukupno hrvatskim, glavnim turističkim izvorištima: Ljubljana je udaljena 170 km, Trst 122 km, Zagreb 180 km, Budimpešta 550 km, Beč 558 i München 590 km.

Ne treba zanemariti, dapače, u njegovom su okrilju dvije nove i dobro opremljene marine sa svojim suhim vezovima i servisima. U obje su se prve jahte vezale početkom ljeta 2017. godine pa se Novi Vinodolski te godine velikim slovima upisao na nautičku kartu Jadrana. Pa, hajdemo vidjeti možemo li naslutiti što nas čeka ovoga ljeta!

Današnje područje Novog Vinodolskog oduvijek je bilo raskrižje, odnosno važno odmorište na putovima koji su povezivali krajeve prema sjeverozapadu (nekada Bakar, danas Rijeka) i jugoistoku (Senj), ali bio je i veza sa šumovitim zaleđem. Dakako, more pred njim bilo je veza s cijelim svijetom.

novi2

novi3

pezelj1
MORERazgovor

Razgovor Luka Pezelj

Mladi doktor kineziologije i profesor jedrenja na Pomorskom fakultetu u Splitu već nekoliko godina okuplja isključivo studentsku posadu koja nastupa na domaćim regatama, a sada je osnovao Akademski jedriličarski klub Universitas, s kojim želi dodatno promovirati jedrenje kroz akademsku zajednicu.

Hrvatska je odnedavno bogatija za jedan novi jedriličarski klub, ali ne bilo kakav: na inicijativu Luke Pezelja, doktora kineziologije i profesora jedrenja na Pomorskom fakultetu u Splitu, osnovan je klub Universitas, čiji će glavni cilj biti popularizacija jedrenja i plovidbe među studentskom populacijom te brendiranje Sveučilišta u Splitu kao institucije sa čvrstom mediteranskom orijentacijom. Luka Pezelj doktorirao je na temu sportskog jedrenja, što je kuriozitet u svjetskim okvirima, a domaći regatijeri poznaju ga kao inicijatora i voditelja studentske posade koja je redovito jedrila, prvo na Elanu 450 Adio Pameti, a potom i na Bavariji 46 Srna V.

Više od pedeset studenata rotiralo se na spomenutim brodovima i pod patronatom Pezelja savladalo osnovne jedriličarske i mornarske vještine, a neki od njih zatim su postali profesionalni skiperi ili na drugi način ostali u svijetu nautike i jedrenja. Mladi profesor jedrenja s Pomorskog fakulteta sada, međutim, ima još ambicioznije planove pa je ustrojio Akademski jedriličarski klub Universitas sa sjedištem u Splitu, koji bi ovih dana trebao postati punopravni član Hrvatskog jedriličarskog saveza. (…) Više pročitajte u novom, 254. broju Mora ili putem naše mobilne aplikacije Sailing Croatia.

pezelj2

princess1
MORETestovi

Test Princess F70

Zaplovili smo s princezom od Plymoutha i zavirili u njen morski dvor F70

Krajem svibnja zaputili smo se u marinu Agana smještenu u Marini kraj Trogira gdje smo proveli savršen dan na prekrasnoj jahti Princess F70. Na brodu nas je dočekao naš stari znanac, skiper Anton koji nas je proveo kroz luksuznu britansku princezu dugu preko 21 m. Odmah po stupanju na palubu preko masivne pasarele, F70 pruža dojam moćne i luksuzne krstarice, a taj nas je osjećaj pratio čitavo vrijeme boravka.

Model Princess F70 iz 2018. utjelovljuje sve što Princess Yachts uspješno gradi već 55 godina, najprije pod imenom Marine Projects. Tvrtka se tijekom godina etablirala u proizvodnji luksuznih jahti, a njihov prepoznatljivi stil brodogradnje postao je jedan od standarda za ono što nazivamo klasikom. Jahta koju smo testirali proizvedena je 2019. godine, ali dojam koji ostavlja gotovo je bezvremenski. Radi toga će onaj tko kupuje jahtu vrijednu par milijuna eura, zasigurno razmotriti i ovu. Iako se radi o plovilu koje si većina nas smrtnika ne može priuštiti, lijepo se ponekad ukrcati i na jahtu koja podiže ljestvicu i postavlja standard, a mnoga praktična i inovativna rješenja koja se razvijaju za ovakva plovila, tijekom nekoliko godina nađu primjenu i na manjim plovilima.

Iako masivna i sjajna, jahta ipak ima svojevrsnu diskretnost, a smireni klasični dizajn sljubljuje se u okoliš, pa usprkos tri razine pune stajaće visine djeluje nenametljivo. Princess F70 nije igračka za šepurenje, već moderna i decentna jahta koja ide uz damski i gospodski stil. Pri ulasku u salon bez problema možete zamisliti da se ovdje održava prijem desetak gostiju, uz šampanjac i batlera kako izgovara Ladies and gentleman, dobrodošli na Princess… (…) Više pročitajte u novom, 254. broju Mora ili putem naše mobilne aplikacije Sailing Croatia.

princess2

princess3

trawler1
MORETestovi

Test Beneteau Swift Trawler 47

Plovili smo Beneteauovom motornom uspješnicom, podjednako zanimljivom vlasnicima i čarter tvrtkama

Kad ga je francuski brodograditelj prvi put prikazao na sajmu u Cannesu u jesen 2018. godine, odmah je bilo jasno da će Trawler 47 biti prilično tražena jahtica. Koncept broda koji može lijepo ploviti deplasmanski, a koji isto tako postiže dobre gliserske brzine i uz to je prilično ekonomičan, voluminozan i s dobrim odnosom cijene i kvalitete, podjednako je ciljao na dvije vrste klijenata. Privatne vlasnike koji iz godine u godinu postaju sve stariji, raspolažu s mnogo vremena i žele ga provoditi na moru te čarter kompanije kojima upravo radi tih karakteristika može biti zanimljiv i biti iznajmljen veći broj tjedana nego li je to uobičajen slučaj s motornim jahtama.

Naravno, moderni trawleri su daleko odmakli od klasičnog značenja te riječi – ribarskog broda koji vuče mrežu – pa i od klasičnih jahti tog stila čiji su rodonačelnici Grand Banks, Hatteras, Nordhavn, Defever i slični. Oni na njih podsjećaju izgledom i dijelom karakteristika, ali ipak žele ubiti jednim udarcem dvije muhe i zahvatiti široko po tržištu. Jedan od prvih primjeraka već tad naručila je šibenska tvrtka NCP&Mare pa sam se s njima dogovorio da ga prije prošle sezone malo isprobamo i opišemo u Moru. Ali, kako je brod odmah po dolasku i opremanju isplovio s gostima i bio manje više zauzet čitave sezone, tu smo vožnju prebacili za ovo proljeće. Onda nas je spriječila korona, ali čim su promet i plovidba nanovo počeli, obreli smo se u D-Marini Mandalina i ukrcali na Trawler. (…) Više pročitajte u novom, 254. broju Mora ili putem naše mobilne aplikacije Sailing Croatia.

trawler2

trawler3