uzgoj | Magazin More

Počinje trodnevni Crofish

U Poreču je otvoreno 14. izdanje Crofish sajma za profesionalni, sportski i rekreativni ribolov, marikulturu, s iscrpnom ponudom svih vrsta proizvoda i usluga, te bogatim programom događanja

Porečki sajam namijenjen ribolovcima i uzgajivačima, profesionalnim i amaterskim nakon dvogodišnje pandemijske pauze, ponovo se održava u Poreču, u sportskoj dvorani Žatika. Posjetitelji će od petka 25. do nedjelje 27. studenog moći besplatno razgledati bogatu ponudu izlagača, prisustvovati različitim predavanjima, predstavljanjima i prezentacijama, te zabavno edukativnim događajima. Od atrakcija, bit će tu i kulinarski show, a posjetitelje će između dvorane Žatika i gradske rive gdje se nalaze izloženi brodovi svakog dana besplatno prevoziti CroFish vlakić.

Na sajmu se može pronaći sve od udice do broda i strojeva. Izlagači će u naredna tri dana nuditi sve od lanaca, mreža, kaveza, robota za čišćenje mreža, preko opreme za obradu, preradu ribe i školjkaša, proizvodnju i popravak brodice, servisa i ugradnja motora, kopči, proizvodnje brodske opreme, rezervnih dijelova, pa do raznih usluga analize i projektiranja postrojenja za uzgoj, rashladnih i klimatizacijskih uređaja, te opreme za čišćenje i filtriranje voda, različiti ekološki proizvodi, elektronički uređaji, sportske opreme i ostalog.

Tijekom sajma održat će se i brojne sjednice i drugi događaji. Prvog dana održat će se sastanak hrvatskih LAGUR-a, različita izlaganja resornog Ministarstva, sastanak partnera u projektu Interreg – Argos, zatim izlaganje instituta za oceanografiju i ribarstvo Split, sjednica ceha ribara HGK, predstavljanje projekta Interreg IT-HR Marless i projekta Interreg IT HR Adriaclim Instituta Ruđer Bošković Rovinj.
U subotu se program nastavlja s izlaganjem rezultata studije procjena šteta od predatora na uzgajalištima školjkaša Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split, zatim Rad WWF Adrije na Operativnom programu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu.

Održava se i regata CroFish Optimist, prezentacija ronilice Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prezentacija projekta Instituta Ruđer Bošković Rovinj o Istraživanju mora u sklopu Partnerstava između znanstvenika i ribara, predstavljanje Interreg IT-HR Cascade Instituta Ruđer Bošković Rovinj, predstavljanje projekta Interreg Argos, izlaganje Doprinos građana i ribara u istraživanju želatinoznog planktona Instituta Ruđer Bošković Rovinj, te izlaganje Potencijalni socioekonomski utjecaji novih vrsta u fauni Jadranskoga mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split.

Zadnji dan, u nedjelju program se nastavlja uz Kup „CroFish“ natjecanje u udičarenju za škole ribolova, ŠRD „Zubatac“ Poreč, B2B sastanak organizatora sajma i izlagača, regata CroFish Optimist, prezentacija pomorske škole Bakar, prezentacija projekta Revitalizacija pomorske, brodograđevne i ribarske baštine Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, izlaganje Ublažavanje utjecaja antropogenih aktivnosti korištenjem dagnji i tehnološki razvoj sustava opskrbe hrane – Projekt MuMiFaST, Instituta Ruđer Bošković Rovinj, a završava proglašenjem pobjednika Kupa „CroFish“ i regate CroFish Optimist. Detaljnije o sajmu možete saznati putem njihove internetske stranice ili se jednostavno zaputite na sajam u Poreč i provjerite što se nudi, uživo.

Foto: CroFish / Facebook

Novosti

Novo ribogojilište i skladište

Obišli smo novo Cromarisovo ribogojilište Lavdara i moderan proizvodni pogon s novim skladištem u Gaženici

Prezentirajući poslovanje, predsjednik uprave Cromaris, Ivan Leko pohvalio se rastom iz godine u godinu, te nam je kazao da se nadaju do kraja 2022. postići novi rekord u prihodima i prijeći brojku od 100 milijuna eura. Oko 90 posto prihoda odnosi se na izvoz, a dominiraju tržišta Italije i Španjolske. Tvrtka Cromaris zapošljava preko 600 zaposlenika od kojih 20 posto otočana. Prvi su u svijetu uspješno uzgojiti vrste gof i zubatac, a zubaca i dalje uzgajaju jedini u svijetu. Njihove orade i brancini i ostale vrste već se godinama poslužuju u vrhunskim domaćim i stranim restoranima, što govori u prilog kvaliteti proizvoda.

Tvrtka Cromaris je najveći proizvođač uzgojene ribe u Hrvatskoj, te šesti proizvođač po količini uzgojene mediteranske bijele ribe u svijetu. Povod našem obilasku je novo ribogojilište Lavdara i druge novosti u tvrtki koja bilježi sjajne rezultate. Ta je lokacija uz otočić Lavdaru koncesionirana još 2008. godine, no bivši koncesionar nije se upustio u investiciju pa je Cromaris preuzeo koncesiju. Riječ je o njihovoj sedmom ribogojilištu, u koje su uložili oko 40 milijuna kuna. Na toj su lokaciji 4 grupe po 10 kaveza s matičnim brodom iz kojeg se kontrolira hranjenje i ostalo.

Novi pogoni i skladišta

Ulaganja ne prestaju bilo na moru ili na kopnu. Nedavno su otvorili i novo skladište gotovih proizvoda u Gaženici vrijedno 22 milijuna kuna, koje se prostire na 1100 četvornih metara i opremljeno je modernim strojevima za automatsko sortiranje. Otvoren je i pogon za proizvodnju proizvoda dodatnih vrijednosti, ukupne vrijednosti 19,5 milijuna kuna. Nadalje, prije tri tjedna započeli su ulaganje u fotonaponsku elektranu na krovu njihovog proizvodnog pogona u Ninu, koja će po završetku proizvoditi oko 10 posto ukupne količine električne energije koju tvrtka potroši u svim pogonima.

Cromaris trenutno posjeduje 15 različitih certifikata koji se odnose na kvalitetu hrane, izvornost porijekla proizvoda, standard proizvodnje, održivost i drugo. Prvi su domaći proizvođač u industriji koji je samoinicijativno objavio izvješće o održivom razvoju prošle godine i to će učiniti i ove, a pozivaju i konkurenciju na objavu izvješća radi podizanja transparentnosti i povjerenja u industriju. Za potrebe njihovih ribogojilišta svu tehnologiju koju mogu, nabavljaju iz Hrvatske; od kaveza, mreža, alata, brodova i strojeva za preradu.

Sa svim spomenutim ulaganjima i otvaranjem novih lokacija ribogojilišta, te proizvodnih kapaciteta, Cromaris i dalje ima veliki potencijal za rast. S obzirom na to da su ribogojilišta u mnogim zemljama svijeta novost, te da se kupci tek navikavaju na konzumaciju uzgojene ribe koja kvalitetom ne zaostaje od divlje, kao i na trend rasta tvrtki s održivim poslovanjem, pred ovom je tvrtkom svjetla budućnost. U planu je i daljnje širenje. Na naše pitanje planiraju li u budućnosti seliti zone uzgajališta na offshore lokacije, Ivan Leko objasnio je da je takav tip proizvodnje moguć za vrste ribe poput lososa, ali za uzgoj bijele mediteranske ribe za sad ne postoji tehnologija. Očekuju da bi kroz 15-ak godina mogla biti dostupna i takva tehnologija te će u tom trenutku svakako pratiti trendove i razmotriti seljenje proizvodnje na otvoreno more.

Napisao i snimio: Teo Marević

Novosti

Održivi uzgoj riba

Ukupna količina ulovljene i uzgojene hrane podrijetla iz vode, zadovoljava tek 36 posto potreba europskog tržišta

Hrvatska je na četvrtom mjestu u EU po količini uzgojene ribe, a nakon Grčke, Španjolske i Italije. Unatoč jačanju uzgoja riba u Europi, količina uzgojene ribe, mekušaca, školjkaša i ostale hrane s podrijetlom iz vode nije dovoljna. Količina iz uzgoja zajedno s ulovom zadovoljava tek 36 posto svojih potreba za tom vrstom hrane čime Europa nije samodostatna u opskrbi tržišta.
Prošlog tjedna je održana konferencija talijansko-hrvatskog projekta AdriAquaNet – Jačanje inovacija i održivosti u jadranskoj akvakulturi, na kojoj je istaknuto kako održiv uzgoj riba podrazumijeva sustavnu brigu za okoliš, zdravlje riba u uzgajalištima i opskrbu tržišta kvalitetnim i zdravim proizvodima.

Tom prigodom je ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta, izv. prof. dr. sc. Boris Habrun istaknuo „Kako bi se očuvao riblji fond, idućih će godina veća područja Jadrana biti ograničena za ulov ribe. Zbog toga uzgoj riba ima sve važniju ulogu. Taj uzgoj treba biti ekološki prihvatljiv, a briga o ribama u uzgajalištima besprijekorna. Kako bi se u tome uspjelo, znanost treba biti kvalitetna potpora gospodarstvu.“

Višegodišnji suficit proizvodnje

Hrvatska ribom iz uzgoja opskrbljuje vlastito te strana tržišta. U ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, Hrvatska bilježi veliki deficit koji se od njezina ulaska u EU povećao za 30-ak posto, ali se u segmentu ribarstva, uzgoja riba i proizvodnje ribljih proizvoda bilježi višegodišnji suficit, rekao je prof. dr. sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam. Dodao je da smo „Prošle godine uvezli ribe vrijedne 132 milijuna eura, a izvezli je gotovo u dvostruko većoj vrijednosti. To je jedan od boljih segmenata hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije. Svojevrsni je apsurd da Hrvatska ima dobar potencijal u ulovu i uzgoju riba, a da se s dvadesetak kilograma potrošnje ribe po glavi stanovnika godišnje nalazimo tek na 80 posto potrošnje prosjeka EU.“

U tijeku je izrada Nacionalnog plana razvoja akvakulture za programsko razdoblje 2021. – 2027., a ciljevi tog plana su povećanje proizvodnje akvakulture, jačanje otpornosti na klimatske promjene, povećanje konkurentnosti tog sektora, doprinos razvoju ruralnog tj. priobalnog područja i poticanje inovacija u akvakulturi, kazala je voditeljica Službe za akvakulturu Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede Tatjana Boroša Pecigoš.

Direktor proizvodnje tvrtke Cromaris, Dane Desnica istaknuo je da su među najvećim izazovima uzgajivačima riba trenutačno, rast troškova proizvodnje te otežana dostupnost sirovina. „Zbog toga nam je u sklopu projekta AdriAquaNet posebno zanimljiva potraga za alternativnim izvodom sirovina. Inače smo posvećeni očuvanju energije i njezinoj proizvodnji iz obnovljivih izvora.“ Tvrtka Cromaris ove godine planira tržište opskrbiti s više od 12 tisuća tona ribe, što predstavlja rast proizvodnje za 12 posto u odnosu na prošlu godinu.

Domaće cjepivo

Znanstvenici ističu kako je nutritivna vrijednost uzgojene ribe ista onoj ribe iz ulova. Dr. sc. Snježana Zrnčić, znanstvena savjetnica u Laboratoriju za patologiju riba Hrvatskog veterinarskog instituta i koordinatorica projekta AdriAquaNet za Hrvatski veterinarski institut je kazala da je sa zdravstvenog stajališta uzgojena je riba kvalitetnija. „Ona je pod kontinuiranom veterinarskom kontrolom – od kontrole zdravlja riba u uzgajalištu do provjere zdravstvene ispravnosti ribljih proizvoda. Kako bi se u uzgoju riba izbjegla nepotrebna primjena antibiotika, preporučujemo cijepljenje. Budući da nema komercijalnih cjepiva protiv svih patogenih bakterija, Hrvatski veterinarski institut je kreirao, proizveo i testirao autogena cjepiva koristeći bakterije izdvojene na uzgajalištu partnera. Imamo i alternativu za hranidbu riba u uzgajalištima. Ta se hranidba sada temelji na ribljem brašnu. Riblje brašno moguće je zamijeniti hranom koja sadrži biljne ili životinjske proteine podrijetlom iz nusproizvoda peradarstva ili proteine podrijetlom od odmašćenih ličinki crne vojničke muhe.“

Voditelj projekta AdriAquaNet i profesor na Odjelu za znanost, poljoprivredu i zaštitu okoliša Sveučilišta u Udinama, Marco Galeotti je istaknuo da su u projekt, uz uzgajivače riba u Hrvatskoj i Italiji, bila sa stotinjak istraživača uključena četiri istraživačka centra i tri sveučilišta. Lovro Jurišić, voditelj projekata u sklopu Zajedničkog tajništva Interreg programa Italija – Hrvatska, rekao je da većina prekograničnih projekata služi smanjivanju štetnih posljedica državnih granica na lokalno stanovništvo, no da je ovaj jedinstven po fokusu na plavu ekonomiju i zaštitu mora.

Foto: Bojan Bogdanić