Podaci potvrdili predviđanja
Da nije bilo pandemije, 2020. bila bi jedna od najboljih godina. Tranzit pao 70,1 posto, a ukupan pad prihoda luka nautičkog turizma iznosi 11,6 posto.
Objavljeni su podaci državnog zavoda za statistiku Nautički turizam – kapaciteti i poslovanje luka nautičkog turizma u 2020. godini, koji obuhvaća 185 luka nautičkog turizma. Od toga 82 marine na morskoj obali Hrvatske, među kojima i 18 suhih marina, te 79 sidrišta, 11 privezišta i 13 odlagališta za plovila. Ukupni kapacitet je 18 625 vezova.
U lukama nautičkog turizma je do kraja 2020. godine na stalnom vezu bilo 14312 plovila, što je 0,4 posto više no godinu ranije, od čega je u moru bilo njih 83,3 posto, a samo na kopnu 16,7 posto plovila. Najviše je bilo motornih brodica 47,6 posto, slijede jedrilice s udjelom 47,3 posto, te ostala plovila kojih je 5,1 posto.
Najviše plovila bilo je pod njemačkom zastavom, bilježi se 16,2 posto, zatim pod austrijskom 15,5 posto, te pod slovenskom 5,1 posto i talijanskom 3,2 posto. Zabilježen je blagi porast plovila pod njemačkom i slovenskom zastavom, te blagi pad broja austrijskih, hrvatskih i talijanskih plovila u odnosu na godinu ranije.
Točnije, najveći porast od 45,2 posto zabilježen je u Šibensko-kninskoj županiji, u Istarskoj 15,1 posto, Zadarskoj 7,7 posto, u Primorsko-goranskoj 6,6 posto, Splitsko-dalmatinskoj za 6,3, te u Dubrovačko-neretvanskoj za 5,3 posto. Jedino je Istarska županija zabilježila porast broja plovila sa stalnim vezom u moru, odnosno 2,6 posto, dok je Primorsko-goranska ostala na istoj razini, dok je u ostalima bilo manje nego 2019. godine.
Očekivano, zbog pandemije Covid-19 je u 2020. zabilježen veliki pad plovila u tranzitu u odnosu na godinu ranije, čak 40,7 posto. Tijekom cijele prošle godine ukupno je zabilježeno 121.536 plovila u tranzitu. Znakovito je to što je u siječnju i veljači 2020. broj plovila u tranzitu porastao usporedno s istim periodom 2019., dok podaci od ožujka do prosinca govore o padu.
Podsjećamo, u ožujku prošle godine uvedena je zabrana kretanja između općina zbog uvođenja strogih epidemioloških mjera, pa je za taj mjesec usporedno s 2019. godinom zabilježen pad od 70,1 posto. U travnju je pad bio još veći, čak 96,4 posto, te u svibnju 92,6 što govori da je praktički cijela predsezona tranzita izostala.
Prema vrsti plovila u tranzitu, najviše je bilo jedrilica, njih 59,8 posto, zatim motornih brodica 33,6 posto i ostalih 6,6 posto. Kroz čitavu 2020. godinu u tranzitu je bilo 45,9 posto manje jedrilica, te 32,3 posto manje motornih brodica i 35,5 posto manje ostalih plovila.
Većina tranzita činila su plovila iz Hrvatske, 46 posto, zatim iz njemačke 14,3 posto, iz Italije 11,4 posto, iz Austrije 8 posto, te iz Slovenije 6,4 posto, što čini 86,1 posto ukupnog broja plovila u tranzitu prošle godine. Prema zastavama država pod kojim plove, postoci su gotovo pa isti.
Ukupni prihodi luka nautičkog turizma manji su za 11,6 posto u odnosu na 2019. godinu, te je ostvareno 812 milijuna kuna. Od toga je 598 milijuna kuna bilo ostvareno od iznajmljivanja vezova, što je 73,7 posto od ukupno ostvarenog prihoda. U odnosu na 2019. ukupan prihod pao je za 11,6 posto, a prihod od iznajmljivanja vezova za 8,2 posto.
U svim su županijama pali ukupni prihodi u 2020. u odnosu na 2019., i to kako slijedi: u Dubrovačko-neretvanskoj županiji za 23,3 posto, Splitsko-dalmatinskoj za 17,4 posto, Istarskoj za 15,0 posto, Šibensko-kninskoj za 10,9 posto, Zadarskoj za 6,4 posto i Primorsko-goranskoj za 2,6 posto.
Piše: Teo Marević