TheOceanCleanup_October2nd_Press_Briefing_System001B-24-1920x1274
Novosti

Kako doprinijeti očuvanju oceana

Nevjerojatno velike količine plastike u oceanima nisu “tamo negdje daleko,” već problem koji nas se tiče svih, na moru i na kopnu.

Prošle godine srušen je rekord u zaronu podmornicom. Istraživač Victor Vescovo proveo je četiri sata na dnu najdublje točke oceana, 11 metara niže od prijašnjeg rekorda. Tamo je osim čudesnih bića i nekolicine novih vrsta, pronašao plastičnu vrećicu i omot bombona. Ovakve poražavajuće vijesti nažalost sve su češće. Fragmenti mikroplastike pronađeni su i na najvišim vrhovima svijeta, plutaju u golemim količinama na najudaljenijim dijelovima od urbanog svijeta. Najveća je toliko velika da se prostire površinom veličine Texasa.

Na današnji dan obilježavamo Svjetski dan oceana, kojeg su 2008. godine međunarodno priznali i Ujedinjeni narodi. U svakom broju Mora pišemo o globalnom problemu zagađenosti mora mikroplastikom i drugim oblicima zagađenja, a kako je riječ o problemima koji se neće riješiti sami od sebe, već promjena mora početi od pojedinaca, promjenom vlastitih svakodnevnih navika. U nastavku donosimo nekoliko savjeta kako jednostavnim i malim koracima doprinijeti očuvanju zdravlja oceana.

Rješenje problema zagađenja mora moramo potražiti na kopnu. U svakodnevici je nekoliko načina kako započeti svoj doprinos očuvanju okoliša – mora. Kod kupovine, koristiti torbe za višekratnu upotrebu umjesto vrećica koje se nakon jednog korištenja bace. Izbjegavati kupovinu plastičnih boca, kao i drugih proizvoda koje se nepotrebno pakiraju u plastične ambalaže poput komada mesa, povrća, voća, kruh i ostalo za što postoji jednostavan i raširen model kupovine rinfuzne robe. Generalno treba izbjegavati korištenje plastike koliko je to moguće, a naročito one jednokratne.

U svijetu postoje mnogi projekti koji pokušavaju odgovoriti na zagađenje plastikom, a jedan od najpoznatijih i najuspješnijih do sad je The Ocean Cleanup. Riječ je sistemu prikupljanja plastike u oceanima pomoću postavljanja površinske barijere, koje se periodično prazne u velike oceanske brodove. Osim na samim oceanima gdje se nalazi otpad u golemim količinama, The Ocean Cleanup nastoji riješiti problem postavljanjem brana s automatskim odvajanjem otpada na rijekama. Njihova istraživanja su pokazala da 80 posto plastičnog otpada u oceanima dolazi upravo iz tisuću najvećih svjetskih rijeka, s kopna.

Ovaj problem nije samo trenutačan i fizički, već ga je potrebno rješavati sustavno u korijenu, preodgojiti generacije u načinu na koji se odnose prema prirodi. Stoga je važno neprestano ponavljati razmjere tih zagađenja i educirati djecu, ali i odrasle kako bi smanjili vlastitu potrebu za korištenjem plastike i tako doprinijeli očuvanju zdravlja oceana, te posljedično cijelom hranidbenom lancu, pa i zdravlju čovječanstva.

Svjetski dan mora 1
Novosti

Ususret Svjetskom danu oceana kojeg obilježavamo 8. lipnja, organizacija Green Sail koja se bavi promocijom održivog ekološkog načina plovidbe, snimila je video o sve alarmantnijem problemu zagađenja mora mikroplastikom. U videu najpoznatiji hrvatski ronilac na dah i višestruki svjetski rekorder Goran Čolak govori o tome kako plastika ulazi u sve pore ekološkog sustava. Nažalost, ironični stihovi popularne jugoslavenske grupe Idoli Ja nosim plastično odijelo i plastika je moja hrana, možda sam plastičan i ja postali su današnja stvarnost. Svjetska organizacija The Ocean Project od 2002. godine obilježava i promovira World Oceans Day na datum 8. lipnja kao poziv na očuvanje oceana kroz cjelogodišnje akcije, a od 2009. godine Svjetski dan oceana službeno su priznali Ujedinjeni narodi. U projektu očuvanja oceana, planeta Zemlje, drugih životinjskih vrsta i nas samih trebamo sudjelovati svi. Početi se može s najmanjim koracima poput kupovine namirnica u rinfuzi, izbjegavanju korištenja plastičnih vrećica za koje postoje adekvatne zamjene – platnene vreće. Umjesto korištenja jednokratne plastike trebali bismo se vratiti korištenju predmeta za višekratnu uporabu, poput staklenih boca ili od nekog drugog perivog materijala. Ista je stvar sa slamkama, posudicama za jelo, posudama za kavu za van, plastičnih pakiranja voća i povrća, mesa, ribe… U Hrvatskoj je lani pokrenut i hvalevrijedan projekt o kojem smo pisali, radi se o projektu Zlarin – otok bez plastike, gdje se aktivirala cijela zajednica. Taj pilot-model se kroz posljednjih 10 mjeseci sve više primjenjuje u mnogim gradovima, manjim mjestima EU, koja do 2021. namjerava u potpunosti zabraniti jednokratnu plastiku.