pezelj1
MORERazgovor

Razgovor Luka Pezelj

Mladi doktor kineziologije i profesor jedrenja na Pomorskom fakultetu u Splitu već nekoliko godina okuplja isključivo studentsku posadu koja nastupa na domaćim regatama, a sada je osnovao Akademski jedriličarski klub Universitas, s kojim želi dodatno promovirati jedrenje kroz akademsku zajednicu.

Hrvatska je odnedavno bogatija za jedan novi jedriličarski klub, ali ne bilo kakav: na inicijativu Luke Pezelja, doktora kineziologije i profesora jedrenja na Pomorskom fakultetu u Splitu, osnovan je klub Universitas, čiji će glavni cilj biti popularizacija jedrenja i plovidbe među studentskom populacijom te brendiranje Sveučilišta u Splitu kao institucije sa čvrstom mediteranskom orijentacijom. Luka Pezelj doktorirao je na temu sportskog jedrenja, što je kuriozitet u svjetskim okvirima, a domaći regatijeri poznaju ga kao inicijatora i voditelja studentske posade koja je redovito jedrila, prvo na Elanu 450 Adio Pameti, a potom i na Bavariji 46 Srna V.

Više od pedeset studenata rotiralo se na spomenutim brodovima i pod patronatom Pezelja savladalo osnovne jedriličarske i mornarske vještine, a neki od njih zatim su postali profesionalni skiperi ili na drugi način ostali u svijetu nautike i jedrenja. Mladi profesor jedrenja s Pomorskog fakulteta sada, međutim, ima još ambicioznije planove pa je ustrojio Akademski jedriličarski klub Universitas sa sjedištem u Splitu, koji bi ovih dana trebao postati punopravni član Hrvatskog jedriličarskog saveza. (…) Više pročitajte u novom, 254. broju Mora ili putem naše mobilne aplikacije Sailing Croatia.

pezelj2

elena1
MORERazgovor

Na Svjetskom prvenstvu Laser Radiala u zaljevu Sakamiato u Japanu, Elena Vorobeva izborila je olimpijsku normu za Hrvatsku u toj klasi, a bude li bolja od drugih naših jedriličarki na još jednoj kvalifikacijskoj regati, nastupiti će na Olimpijskim igrama i tamo braniti boje Hrvatske i jedriličarskog kluba Split za koji odnedavno jedri. Profesionalni put te nekada ruske, a sada hrvatske jedriličarke bio je neobičan i trnovit. Za Rusiju je nastupila na Olimpijskim igrama u Londonu u klasi Elliott 6M i bila četvrta, a onda je, vrativši se u matični Radial, procijenila da nešto mora značajno mijenjati želi li nastaviti jedriti na vrhunskom nivou. Odlučila je promijeniti državljanstvo te je nakon puno peripetija uspjela dobiti hrvatske ‘papire’, doslovno u zadnji tren da može konkurirati za Tokio, no tada se suočila s novim problemima, jer u Labudu za koji je jedrila promijenila se Uprava, a nova garnitura nije ju imala u svojim planovima. U tom ključnom trenutku Elenin potencijal prepoznali su u JK Split te su joj dali priliku da ode na tri važne regate u Japanu, aVorobeva im nije ostala dužna postigavši na tim natjecanjima najbolje hrvatske rezultate u Radialu još otkako je u toj klasi jedrila Tina Mihelić. Kako je tekla njena karijera, što ju je motiviralo da Moskvu zamijeni Splitom te što od nje možemo očekivati na olimpijskim igrama, s 31-godišnjom jedriličarkom popričali smo neposredno po povratku iz Japana.

Više pročitajte u novom broju Mora.

elena2

elena3

 

ACI-Split-2
Novosti

U Splitu je danas počeo kongres međunarodnog udruženja marina (ICOMIA) i međunarodnog udruženja organizatora nautičkih sajmova (IFBSO) koji će trajati do petka, 7. lipnja. Događaj je u organizaciji domaćina Udruženja marina hrvatske gospodarske komore, koje je od prošle godine steklo članstvo u međunarodnom udruženju ICOMIA. U Splitu i Šibeniku se ovih dana okuplja svjetska elita nautičkog turizma, s ciljem da se razmotre trendovi i odrede nove smjernice razvoja tog sektora, ustanove problemi i pronađu rješenja na međunarodnoj, državnoj, ali i lokalnoj razini. Osim organizacijskog, poslovnog dijela, konkurentnosti, unaprjeđenja usluge, na kongresu se raspravlja o problematici neusklađenih zakona, pravilnika, standarda, kao i ekološkim pitanjima. Na sastancima ICOMIA-e, neprestano se traže inovativne ideje i tehnologije kako bi cijela industrija napredovala. Na prošlom svjetskom kongresu održanom u Ateni u listopadu 2018. bilo je govora o modelima poslovanja s ciljem ostvarenja većeg profita marine, a da istovremeno od toga ima koristi lokalna zajednica, te učinkovitost upravljanja resursima na održiv način, mnogo se razgovaralo o sigurnosti i sprečavanju zagađenja. Na ovogodišnjem skupu, saznajemo, govorit će se odnosu države i privatnog kapitala, odnosno koncesijama, upravljanju marinama na dugoročnoj bazi. Bit će govora o primjerima neuspješnim uvođenjima poreza na luksuz plovidbe, zatim o načinima prilagodbe geopolitici, trendovima, poslovanju itd.