sigurnost | Magazin More

Ocean – naša klima i vrijeme

Danas se obilježava Svjetski meteorološki dan. Poznavanje vremenskih prilika je ključna stvar za sigurnost u plovidbi, a uz današnju tehnologiju kvalitetne prognoze su dostupne ma gdje se nalazili.

Vrijeme se ne može kupiti novcem, ali se može kupiti znanje, a znanje kakvo nas vrijeme očekuje je dragocjeno i nije skupo, posebno kada znamo što možemo izgubiti. Bez pretjerivanja, meteorologija je izuzetno važna za svakodnevno funkcioniranje, kao i planiranje budućih aktivnosti.

Svjetski meteorološki dan obilježava se 23. ožujka jer je na taj dan 1950. godine službeno osnovana Svjetska meteorološka organizacija (WMO). Zbog toga se današnji dan obilježava Svjetski meteorološki dan, koji svake godine ima svoj moto. Ove godine je to “Ocean – naša klima i vrijeme”, a time se želi ukazati na važnost oceana koji prekriva 70 posto Zemljine površine i glavni je pokretač vremena i klime na Zemlji. Osimo toga, uz ocean je vezano 90 posto svjetske trgovine, i ključan je za život na Zemlji.

Ovogodišnjom temom Ocean – naša klima i vrijeme WMO stavlja u fokus povezanost oceana, klime i vremena na Zemlji. Također njome se obilježava i UN-ovo Desetljeće znanosti o oceanima za održivi razvoj (2021. – 2030.). Desetljeće podupire napore u objedinjavanju znanosti o oceanima kroz inovativne i transformirajuće ideje kao temelj podrške održivom razvoju.

WMO, kao UN-ova specijalizirana agencija za vrijeme, klimu i vode, svjesna je koliko je važno razumjeti neraskidivu vezu između oceana, klime i vremena. To je važno za razumijevanje svijeta u kojem živimo, uključujući utjecaj klimatskih promjena te pomaže članicama WMO u jačanju svoje sposobnosti u zaštiti života i imovine – smanjujući rizik od katastrofa i podržavajući održivo gospodarstvo.

Vrijeme u plovidbi

Gotovo sve gospodarske djelatnosti zahtijevaju optimalno vrijeme za rad, no prognoza vremena posebno je dragocjena pomorcima, kojima život može ovisiti o tome hoće li i kada isploviti, te koju rutu odabrati da izbjegnu moguću oluju, a na oceanu je osim oluje, opasna i dugotrajna bonaca, preniska ili previsoka temperatura.

Izuzev velikih brodova, do prije nešto više od dva desetljeća vrijeme na moru smo prognozirali pomoću barometara, vizualnom opservacijom, te brojali periode u sezonama. Sve te tehnike, vrijede i danas, no na preciznost meteorologije, jako je utjecala pojava satelitske komunikacije, satelitskih snimki, kompjutera, digitalnih mapa, prijenosnih uređaja koji su međusobno umreženi.

Moderna tehnologija je omogućila da si prosječni nautičar može priuštiti mjerne instrumente i satelitsku vezu, te precizno mjeriti brzinu i smjer vjetra, temperaturu, vlagu, struje u moru, te brojne druge podatke koji se automatski obrađuju i grafički prikazuju na ekranu.

Međusobna povezanost podataka dodatno pospješuje točnost prognoze, pa primjerice jedriličari u plovidbi preko oceana imaju u svakom trenutku precizni vizualni prikaz meteoroloških prilika na ekranu, u realnom vremenu, te vrlo preciznu predikciju razvoja nekoliko dana unaprijed, uz približnu predikciju za dulje naredne periode.

Tijekom nedavno održane solo non-stop regate oko svijeta Vendee Globe, sve jedrilice bile su opremljene vrhunskom opremom za meteorologiju, a razumijevanje i točnost podataka ključne su za donošenje odluka o navigaciji. Najbolje rezultate postigli su jedriličari i njihov tim na kopnu koji su donijeli bolje odluke ovisno o vremenskim prilikama i tehničkim mogućnostima jedrilice.

Znamo koliko Jadransko more može biti izazovno za plovidbu kada vremenske prilike iznenade. Za sigurnu i opuštenu plovidbu, važno je poznavanje osnova meteorologije, informirati se o vremenskim prilikama područja kojima plovite, te se opremiti instrumentima koji nam u tome mogu pomoći. Za trenutačno očitanje, potrebno je opremiti plovilo barometrom, termometrom i anemometrom, kao i kompasom te nautičkim kartama radi orijentacije, dok je za predviđanje vremena preporučeno koristiti sve dostupne alate.

Svakako se preporučuje praćenje vremenskih informacija putem FM / AM radijskih postaja, a vremenske prognoze možete zatražiti od drugih plovila putem VHF radijskih kanala na otvorenom moru ili putem satelitske veze ako ju imate. Ako se nalazite na nepoznatim lokacijama, korisno je razgovarati o vremenskim prilikama s lokalnim ljudima.

Novosti

Modernizacija sustava sigurnosti

Krenuo je međunarodni projekt Jadransko-jonske regije za modernizaciju sustava s ciljem povećanja sigurnosti pomorskog prometa.

Početkom mjeseca započeo je projekt za povećanje sigurnosti pomorskog prometa Jadransko-jonske regije ukupne vrijednosti 3.165.750 eura. Od toga, 83 posto financira se iz sredstva iz EU fondova za regionalni razvoj, te preostalo iz EU fondova IPA II za prekograničnu suradnju.

Na čelu projekta „Adriatic – Ionian Joint Approach for Development and Harmonisation of Procedures and Regulations in the Field of Navigation Safety – EUREKA“ je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u partnerstvu sa susjednim zemljama Italijom, Slovenijom, Grčkom, Crnom Gorom i Albanijom, te pomorskim fakultetom u Rijeci i Univerzitetom Crne Gore, te pridruženim projektnim partnerom Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine.

Projekt je započeo 1. prosinca u sklopu “INTERREG V-B ADRION Programa 2014-2020” s predviđenim trajanjem 30 mjeseci. U potpunosti je usklađen s mjerama EUSAIR Strategije i pripadajućeg Akcijskog plana s ciljem podizanja razine sigurnosti plovidbe i zaštite mora u jadransko – jonskoj regiji.

Za države Jadransko – jonske regije predstavlja projekt od strateške važnosti za unaprjeđenje sigurnosti pomorskog prometa. To će se, navode iz ministarstva, osigurati kroz ključne projektne aktivnosti koje se odnose na osnivanje stalne transnacionalne mreže za sigurnost plovidbe, modernizaciju sustava obveznog javljanja brodova u Jadranskom moru ADRIREP.

Tim se sustavom predlaže i nova rezolucija Međunarodnoj pomorskoj organizaciji i novoga pojednostavnjenog tehnološkog rješenja izvješćivanja, razmjenu podataka o pomorskom prometu od značaja za sigurnost plovidbe između zemalja jadransko-jonskog područja i standardizaciju usluga sigurnosti plovidbe i VTS usluga u ovom morskom prostoru.

Novosti

Trećina plovila u prekršaju

Ovog ljeta sezona kiselih krastavaca u medijima srećom nije bila ispunjena požarima duž Jadranske obale i u njegovu zaleđu, ali se javnost zato zgražavala nad slučajevima u kojima su glavnu ulogu imala plovila, posada i kupači na Jadranu, uz kršenje propisa i zakona s nažalost tragičnim posljedicama. Čitajući te naslove, pomislio sam ‘čudno da se to ne događa i češće’, jer mi koji smo odrasli i boravimo na moru, pa i oni koji obalu posjećuju jednom godišnje, dobro znamo kakvih sve primjera kršenja zakona ima tik uz more, pa čak i unutar bovicama ograđene javne gradske plaže, te koliko su ti prekršaji ozbiljni i česti. Ipak, čitajući statistiku na kraju ‘Uspješno provedene akcije Sigurnosna plovidba 2019’ koje je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ponosno istaknulo na svojim internetskim stranicama, ne mogu se oteti dojmu da se radi o suludo velikom postotku prekršaja. Od ukupno 382 pregleda različitih kategorija plovila u Akciji, njih 142 zaradilo je prekršajni zapisnik, odnosno čak 35,67 posto plovila zatečeno je u prekršaju. Dakle Uspješno provedena akcija Sigurnosna plovidba 2019 je pokazala da više od trećine plovila ne plovi sukladno zakonu. U objavljenom izvješću piše da su izrečena 142 prekršaja naplaćena u ukupnom iznosu od 260.219,00 kuna, dok su „za brojne uočene manje nedostatke u vidu manjkavosti brodske opreme voditeljima plovila izrečene opomene, te im je ukazano na važnost pridržavanja svih sigurnosnih propisa tijekom plovidbe, ali i obveza tehničke opremljenosti i ispravnosti njihovih plovila, radi osiguranja opće sigurnosti svih sudionika u pomorskome prometu.“ Na nama je da se nadamo da je ‘uspjeh’ iz naslova akcije – rezultat, koji vrišti da se nešto hitno mora promijeniti po tom pitanju.

Ističu u izvješću da je najčešći i najopasniji prekršaj na moru, glisiranje unutar 300 metara od obale, odnosno, prekoračenje najviše dopuštene brzine plovidbe. Dodaju da se radi o iznimno opasnoj radnji za kupače ali i sve ostale sudionike u pomorskom prometu, a obrazloženo je i zašto. Ministarstvo u tom izvješću upozorava da takvo ponašanje, nažalost, ponekad rezultira sudarima plovila i naletima na kupače s tragičnim posljedicama, te se stoga gliserašima u nedopuštenim zonama izriču najviše zakonom dopuštene novčane kazne bez prethodne opomene. Uz glisiranje blizu obale, kao drugi najčešći prekršaj evidentirana je nepotpuna dokumentacija vlasnika plovila, dok se još uvijek u manjem broju bilježe prekršaji i propusti u vidu prekrcanosti plovila, manjkavosti brodske opreme ili nepoznavanje osnovnih propisa i normi u plovidbi morem, piše u izvješću.

Također stoji da prilikom akcije nije zabilježen niti jedan teži slučaj nesreće ili nezgode na moru. Samo dva dana nakon provedene akcije, Sjeverni i Srednji Jadran zahvatilo je olujno nevrijeme, nakon čega je Ministarstvo na svojim internetskim stranicama objavilo iscrpno izvješće o akcijama spašavanja, u kojem se vrlo slikovito, unatoč birokratskom jeziku izvješća, lako iščitava da se radilo o izrazito opasnim uvjetima na moru. Stara poslovica kaže da će iskusni nautičar nevrijeme dočekati u luci, ali i najboljima se dogodi, pa i tada ni najiskusnijima nije bezazleno. Što je dakle s ovih 35,67 posto čija plovila ili plovidba nije u skladu sa zakonom? Kako očekivati da će se broj tragedija i nesreća na moru smanjiti, ako se u mirnom danu trećina plovila morem kreće protuzakonito? Ovim putem apeliramo ne samo na lučke kapetanije i pomorsku policiju, već na zakonodavna tijela da dobro razmotre zatečeno stanje uspješno provedene akcije Sigurnosna plovidba 2019, te da se u budućnosti napravi strategija kako bi statistika sigurnosti u plovidbi bila u razumnim okvirima, jer s trendom rasta broja plovila i prometa naročito u špici turističke sezone, uz ovakvu statistiku ne ginu nam brojni novi tragični naslovi u novoj sezoni kiselih krastavaca.

Piše: Teo Marević