IMG_3116
Novosti

Skroman početak sezone

Zaplovili su prvi nautičari u znatno manjem broju nego što smo to prije koji mjesec očekivali

Još od kad su u opticaj krenula prva cjepiva započele su kalkulacije o uspjehu ovogodišnje nautičke sezone. Bit će bolja od svih dosadašnjih jer ljudi su se zaželjeli plovidbe a čarteraši neće imati dovoljno brodova za ukrcati sve koji bi htjeli na njih, tvrdili su optimisti, pokazujući na rastući buking i prodaju jahti.

Pesimisti su pak – ukazujući na treći val pandemije, zastoj u bukingu posljednjih tjedana i zatvaranje brojnih europskih država – najavljivali da ćemo posve ostati bez predsezone a dalje kako bude. A ni to neće biti sjajno. Zato smo svi s nestrpljenjem očekivali uskršnje praznike koji bi trebali biti prvi nagovještaj što će se u zbilji događati na Jadranu.

Ono što se zbivalo posljednjih tjedana nije išlo u prilog optimistima. Lijepi broj onih koji su namjeravali provesti uskršnji tjedan ili barem četiri ili pet dana praznika na iznajmljenom brodu otkazao je rezervacije ili ih je prebacio za jesenske termine. Otkazani su i neki team buildinzi a bilo je i veliko pitanje koliko će nautičara, inozemnih vlasnika plovila uopće doći do marina na svoja plovila suočeni s karantenom ili višestrukim testiranjima pri povratku doma. A niti prevrtljivo vrijeme nije bilo obećavajuće.

Sad kad su blagdani iza nas možemo reći da niti optimisti a niti pesimisti nisu bili posve u pravu. Marine su živnule, osobito one sjevernojadranske u koje su počeli stizati vlasnici plovila, više da ih malo srede i provjetre nego li da njima isplove. A krenuo je i čarter. Skromno doduše ali prema podacima koje smo dobili iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture na crew listama iznajmljenih brodica ili jahti u 13 ovogodišnjem tjednu, dakle onom neposredno pred Uskrs, našlo se 200 domaćih i 780 stranih nautičara dok se u 14 tjednu, dakle Uskrsnom, našlo 430 domaćih i 1180 stranih nautičara.

Ukupno je dakle u ta dva tjedna čarter brodovima plovilo 630 domaćih i 1960 stranih nautičara. Sve skupa njih 2590. Podatak o broju brodova koji su isplovili nismo dobili ali pretpostavimo li da je na svakom od njih bilo prosječno po 6 osoba ispada da je u ta dva tjedna isplovilo negdje oko 430 iznajmljenih brodova. To je nešto manje od 10% naše ukupne flote i svakako je barem tri puta manje nego što bi ih u normalnim okolnostima bilo unajmljeno.

Ali uzmemo li sve okolnosti u obzir i ovaj rezultat može obećavati. To su nam potvrdili i razgovori koje smo obavili sa šefovima nekoliko naših najvećih čarter kompanija koje su uglavnom iznajmile između pet i dvadeset jedrilica a drže da će se te brojke brzo početi povećavati dođe li do bilo kakvog značajnijeg stavljanja pandemije pod kontrolu. Svejedno, prizori poput ovih s viške rive uz koju niti u jednom času tijekom uskršnjih blagdana nije bilo vezano više od pet jahti, očito će još neko vrijeme biti naša svakodnevica.

IMG_3113

jedra
Novosti

Rezime 2020.

Sljedeću godinu dočekujemo načeti, ali s manje iznenađenja i izglednim poboljšanjem

Ova godina je za magazin More započela s jedrima punim vjetra. Obilježili smo 25 godina postojanja Mora bogatim jubilarnim izdanjem. Taj 252. broj bio je iznimno opsežan, a njime smo napravili i nekoliko zaokreta, kako u konceptu magazina tako i u njegovom izgledu. S uobičajenim elanom nastavljali smo dalje u, kako je tada izgledalo, jednu od najboljih godina i za nas i za hrvatsku nautiku uopće. Već smo bili usred pripremanja idućeg broja kada je nastupio prvi lockdown i svijet je stao.

U tom trenutku nitko nije znao što nas čeka, a u toj neizvjesnosti napravili smo najbolje što smo mogli, pa je travanjski broj “Svijet je stao” u najvećoj mjeri odražavao sve ono što nas je zateklo. Među prvima smo se pozabavili analizom tadašnje situacije u domaćoj i međunarodnoj nautičkoj industriji, kako u proizvodnji, servisnim radionicama, marinama, charter poslovanju, škverovima i popratnim uslugama povezanim s nautikom i nautičkim turizmom.

Pogledamo li unazad, prognoza je bila točna, a i dalje je bila bolja nego što se na prvu činilo. Zbog zatvorenih granica i epidemioloških mjera ostali smo bez prvog dijela nautičke sezone, no najvažnije, Hrvatska je relativno brzo prepoznala potencijal nautičkog turizma na koji smo i mi ukazivali kada je postalo izgledno da će ova godina biti, blago rečeno izazovna. Putem naših medijskih platformi, tiskanih i digitalnih izdanja, putem naših mobilnih aplikacija i društvenih mreža na hrvatskom, engleskom i nekoliko drugih jezika, promovirali smo nautički turizam i plovidbu kao najsigurniji oblik provođenja godišnjih odmora i rekreacije s obitelji i prijateljima.

Već postoje modeli

Brojevi koji su slijedili nakon lockdowna bili su usmjereni na plovidbu, mogućnosti i ograničenja,  nastojeći u svakom trenutku pružati ažurne i precizne upute za domaće i strane nautičare. Stalno smo komunicirali s predstavnicima državnih institucija bitnih za nautički sektor ali i izvještavali što se na tom planu događa na Mediteranu, u Europi i svijetu. Pred nama je 2021. godina koja, prema svemu sudeći u hrvatskoj nautici ne bi trebala donijeti  iznenađenja  poput ovogodišnjih. U najgorem slučaju ponovit će se ova sezona, koja je pokazala da se može preživjeti i u ovako zatvorenim uvjetima.

No, s obzirom na stečeno iskustvo i postojeće modele funkcioniranja, cjepivo koje nam je stiglo, iduću nautičku sezonu trebali bismo dočekati s olakšanjem, te boljim rezultatom. Ohrabruju i podaci o sve većem broju novih vlasnika brodica i charter gostiju, koji su klasične oblike turizma odlučili zamijeniti nautičkim, pa je jedan od izazova pred svim dionicima nautičke industrije, zadobiti i zadržati nove goste, nove vlasnike plovila, nove zaljubljenike u more, plovidbu, te zabavne i sportske aktivnosti na moru.

Promjene prilika i odnosa prema okolini

Bilježi se rast prodaje opreme za brodice, narudžbe novih brodica su stabilne ili u rastu, a stagnacija koja bi inače bila nagovještaj lošeg poslovanja, u nestabilnoj godini je veliki plus. Osim financijskih prilika, ova godina je dubinski promijenila odnose među ljudima i spram okolini. Kako je ekološka osviještenost počela sve više dobivati na značaju i ponuda i potražnja se orijentiraju u tom smjeru pa se opravdano nadati da će sljedeća godina biti godina velikog zaokreta kad je očuvanje planeta na kojem živimo u pitanju.

Pratite More na našem internetskom portalu, putem mobilnih aplikacija i naravno u tiskanom izdanju jer nas već u prvoj polovici iduće godine očekuju brojna uzbudljiva događanja poput America’s Cupa, završetak regate Vendee Globe, sajmovi i novosti iz škverova, kao i najljepše priče s mora, otoka i priobalja. Mirno more i sve najbolje u vrijeme blagdana i u novoj, 2021. godini, želi vam uredništvo Mora.

intervju1
IntervjuMORE

Intervju Paško Klisović

Kroz dva i pol mjeseca lockdowna ukupan broj otkaza u nautici je bio puno manji nego u kopnenom turizmu, ali je bilo dosta odgađanja. Kritična tržišta bila su avionska, Skandinavija, Engleska, Francuska, SAD

Paška Klisovića poznajem duže od dvadeset godina, otkad je počeo raditi u NCP čarteru Gorana Prgina i partnera. Teško bi mi bilo reći koliko smo puta razgovarali i družili se u Kremiku, Mandalini ili na nautičkim sajmovima. Međutim, siguran sam da nikad nije bio bolji trenutak od sadašnjeg da ga pozovem i razgovaramo za More. Osim što već godinamaintervju2 vodi vrlo uspješnu čarter kompaniju NCP i Mare, ne pripada onima koji će se zadovoljiti dobrim poslovnim rezultatima tvrtke kojoj je direktor. Itekako ga zanima širi kontekst u kojem djeluje, trendovi na tržištu, održivost i opstojnost onoga čime se bavi pa je 2018. godine izabran za predsjednika Udruženja čarteraša pri Hrvatskoj gospodarskoj komori koja već godinama nastoji artikulirati interes ovog važnog, ali i krhkog dijela nautičke industrije u Hrvatskoj. Jer, kako dobro znamo, kroz poslovanje čarter kompanija prelama se sve dobro i loše u hrvatskoj nautici. Uključujući i naš tradicionalno nekontroliran razvoj koji često onemogućuje postizanje onih rezultata koji bi se realno mogli postići u jednom od najpoželjnijih odredišta za plovidbu u svijetu, a ponekad i prijeti narušavanjem one nužne prirodne ravnoteže koja je itekako važna za opstojnost ove djelatnosti. U takvim okolnostima zatekla ga je pandemija Covida-19 koja je na prvu prijetila otpuhnuti ovu sezonu u nepovrat. Koja se onda od sredine lipnja počela ozbiljno zahuktavati da bi se opet prije desetak dana nad nju počeli nadvijati tmurniji oblaci nizozemskim uvođenjem samoizolacije za njihove građane koji se vraćaju iz Hrvatske. Zbog toga je i tvrtka našeg sugovornika doživjela neke otkaze, odnosno odgode već ugovorenih i plaćenih najmova.

U hrvatskom čarteru ostvaruje se vrlo veliki promet, preko 300 milijuna eura godišnje. Otprilike trećinu ukupnog nautičkog prometa na različite načine generira čarter. Međutim, on je osjetljiv na sve što se događa u okruženju i izložen je više nego što bi realno trebao biti. (…) Više pročitajte u novom, 255. broju Mora.

intervju3

sezona
BusinessMORE

Kuda plovi čarteraški brod?

Dobra trećina hrvatskog nautičkog prihoda ovisi o čarteru, a proljetni mjeseci otišli su u vjetar

U siječnju je sve izgledalo bajno. Tražio se brod više i očekivali smo najbogatiju sezonu do sada, a onda je dva mjeseca kasnije čitav svijet stao. Pitali smo se kako preživjeti i hoćemo li uopće ikakvu sezonu plovidbe imati. Nadali smo se, naravno, da ćemo zaploviti jer i kad bi pandemija koronavirusa potrajala u onoj snazi kakvom je harala Europom u ožujku i početkom travnja, odlazak na more u (vlastitom) brodu jedan je od najsigurnijih načina održavanja socijalne distance. Srećom po nas, zdravstvene okolnosti počele su se mijenjati nabolje u Hrvatskoj i nekoliko susjednih zemalja pa smo naglo opet obukli brodske hlače i majice te se uputili na more. A što se tamo može susresti, nekoliko stranica kasnije.

U Hrvatskoj je nautika ozbiljan i široko rasprostranjen business koji prometuje više od milijardu eura. I to, unatoč sezonskom karakteru, tijekom čitave godine. Vezovi se, recimo, najčešće naplaćuju tijekom proljeća, čarter avansira kroz prvu polovicu godine, veliki remonti i priprema brodova za sezonu također pa je jasno da je dvomjesečni lockdown isisao ozbiljnu količinu novca iz sektora. Je li to 10 ili 20% godišnjeg prometa ili još više, teško je reći, no brojevi su do sada sigurno tu negdje, a kako mjeseci budu išli, taj će postotak stalno rasti. Kao i obično, nisu u tome svi jednako prošli. Ne treba zaboraviti da ima i onih kojima tijekom tri mjeseca niti jedna kuna nije sjela na račun, osobito među čarter tvrtkama. (…) Više pročitajte u novom, 254. broju Mora ili putem naše mobilne aplikacije Sailing Croatia.