malinska1
BaštinaMORE

Malinska mijenja vizuru

More, drvo i barke u povijesti su bili osnova gospodarstva ovog otočnog mjesta. Opet su povezani u zanimljivoj priči

Sredinom ožujka posjetili smo Malinsku, a povod je bio intenzivan rad na gradilištu budućeg Interpretacijskog centra maritimne baštine. No on je tek dio preobrazbe imidža općine Malinska-Dubašnica, otoka Krka i Kvarnera u širem smislu.

Na novouređenoj Rivi Velike Barke susreli smo se s voditeljicom projekta Ivanom Dubrović i direktorom TZ-a Malinske, Danielom Manzonijem koji su nas poveli u obilazak mjesta gdje će se krajem godine zgotoviti centar DubOak. Malinska je centar općine Malinska-Dubašnica, a ime DubOak sastavljeno je od hrvatskog i engleskog naziva za hrast medunac ili dub prema kojemu je općina i dobila naziv.

Prije razvoja turizma Dubašnica je živjela od poljoprivrede, ribarstva, ali i trgovine sirovinom – hrastovim drvom koje su barkama izvozili u Veneciju i Chioggiu. Na tome se temelji rebranding općine i najvećeg mjesta – Malinske koja je u novijoj povijesti sinonim za hotelijerstvo i boom apartmanizacije zbog čega je gotovo pa izgubila identitet malog primorskog mjesta.

malinska3

Mještani te općine odlučili su popraviti štetu koja je nastala propadanjem nekadašnjeg bisera jugoslavenske hotelijerske ponude. Centar Malinske posljednjih godina počinje poprimati pitomiju vizuru. Nedavno je završeno uređenje Rive velike barke od samog centra mjesta, prema jugozapadu, uređeni su parkovi, a uz more i šume u zaleđu napravljene su tematske biciklističke staze i šetnice.

Fokus otočkog turizma stavljen je na vanjske aktivnosti jer otok obiluje raznolikim krajolikom, pa se u jednoj šetnji ili biciklističkoj vožnji prolazi nekoliko različitih pejzaža. Vremena se mijenjaju, a mještani su konačno shvatili da sami stvaraju sadržaj te da je zadaća TZ-a promovirati njihovu ponudu, odnosno općine da pruži infrastrukturu.

DubOak bi trebao biti temelj za gradnju imidža Malinske-Dubašnice, pa i otoka Krka s bogatom maritimnom baštinom, kulturom plovidbe i suživota otočkih ljudi s morem i šumom. U toj priči riva, brodovi, škver te vještina brodogradnje i plovidbe igraju ključnu ulogu jer su domaćem stanovništvu u povijesti pružali mogućnost trgovine i gospodarsku komunikaciju s obalom. (…) Više pročitajte u 259. broju Mora.

malinska2

IMG_6769
Novosti

Nakon diluvijalnog prvog dana koji je gotovo u potpunosti stopirao sajamske aktivnosti sunce je obasjalo Cannes i sajamska događanja krenula su punom parom. I ove su godine prvi veliki jesenski sajam brodogradilišta iskoristila za službene promocije svojih noviteta ali i da bi se pohvalila rezultatima za proteklu financijsku godinu koja većini završava s posljednjim danima srpnja. Naravno, najviše samohvale bilo je od strane najvećih – Benetti grupe, Ferretti grupe, Beneteaua ali o dobrim financijskim pokazateljima imali su što kazati i oni manji, primjerice Sunreef ili Cantiere del Pardo. I oni su poput ovih velikih imali opet znatno bolju godinu nego prijašnju. To je i dobar temelj za razvoj i predstavljanje novih modela. A i tu su prednjačili najveći. Ferretti s Ferrettijem 720, Pershingom 8X, Rivama 48 i 90, Azimut s Atlantisom 45, Azimutom 48 i S10, Beneteau s Firstom 53, Trawlerom 41, Monte Carlom 52 i novom linijom katamarana Excess, pa Absolute s čak četiri premijere, Fairline sa Squadronom 68, Fountaine Payot s novom 45-icom, Grand Soleil s 42 LC, Sunreef s Powerom 80 i tko bi sve dalje nabrajao. Mešu motorima ističe se Mercury 450R, prava zvijer smišljena za montažu na krme moćnih glisera a mnogo je i opreme i luksuza. Naravno, moguću recesiju nitko ne spominje ali kad sajam završi moći će se mnogo više znati o tomu kuda će svijet nautike sljedećih nekoliko mjeseci ili godinu dana ploviti, barem kad je riječ o brodograditeljima i proizvođačima opreme.

1

2 3

venecija
Novosti

Venecija je ugostila još jedan međunarodni sajam posvećen plovidbi, koji okuplja lokalne, nacionalne i internacionalne izlagače, među kojima su i hrvatski Tesla Marine iz Kaštel Gomilice. Izložbeni prostor prostire se na 50 tisuća kvadratnih metara na moru, te još 6 tisuća u hangarima uz gat Arsenale, gdje se nalazila stoljećima najveća nautička tvornica u svijetu, simbolu ratne mornarice Mletačke Republike. Tijekom otvaranja, vjerojatno potaknut nedavnim nesretnim događajima s kruzerima, te sve snažnijim prosvjedima protiv masovnog turizma i zagađenja, gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro kazao je da sadašnje generacije imaju moralnu zadaću obraniti okoliš mora istraživanjem i industrijom. Dodao je da želi promijeniti kulturu mobilnosti na moru, te ako Venecija uspije u tome, uspjet će cijeli Jadran. Osim klasičnih izlagača, Venice Boat Show nudi zabavu za djecu i obitelji, mogućnost posjete legendarnoj Dandolo podmornici u Muzeju nautike i Paviljonu brodova, neizostavnu vožnju gondolama i izložbu posvećenu tom karakterističnom venecijanskom prijevoznom sredstvu, regate i utrke motornih brodova itd. Sajam je svečano otvoren u utorak 18. lipnja i traje do nedjelje 23. lipnja, tijekom kojeg se održavaju mnoge konferencije, privatni događaji i razni sastanci. Jučerašnja zvijezda večeri bila je nova, 50 metara duga jahta talijanskog dizajna, napravljena u talijanskom brodogradilištu Riva Yachts za talijanskog naručitelja. Ova luksuzna jahta može primiti do 12 gostiju i posadu, ima veliko sunčalište na palubi, garažu za Williamsov tender, veliki „beach bar“ u garažnom prostoru palube, četiri VIP sobe za goste, jednu VIP sobu u glavnoj kabini te četiri sobe za posadu.