EBI_boatbuilding
Novosti

Slogan ‘Made in Europe’

Donesena je trogodišnja strategija EBI-a, inauguriran je novi logo i rebranding plan, te predstavljena inicijativa #MadeInEuorpe

European Boating Industry (EBI) predstavio je strategiju za iduće tri godine na svojoj godišnjoj skupštini održanoj u utorak 25. siječnja. Predstavljen je i novi logotip i plan brendinga, prvi takav potez od 2009. kada je organizacija osnovana. Strategija se bazira na „unaprjeđenju i predstavljanju održive nautičke industrije i industrije nautičkog turizma“ pod sloganom #MadeInEurope.

Predsjednik EBI-a Jean-Pierre Goudant pozvao je zainteresirane organizacije da im se pridruže, te kazao kako će biti fokusirani na područja zakonodavstva koja su identificirali kao ključna za budućnost industrije. Srž njihove nove strategije je element kompetitivnosti i očuvanje europske dominacije u proizvodnji, servisiranju, te nautičkom turizmu. Otuda i potječe ideja za „made in Europe.“ To smatraju također ključnim u razvoju održivosti i digitalizacije, za koje smatraju da će transformirati sektor u idućim godinama i desetljećima.

Istovremeno, na skupštini je prihvaćeno članstvo Irish Boat Rental Association (IBRA), kao i Electric Boat Association of Greece (EBA Greece). S 50 godina poslovanja, IBRA predstavlja tijelo za najam brodica za krstarenje u Irskoj. Uključena je u razvoj nautičkog turizma i članica je odbora Konfederacije irskog nautičkog turizma. EBA Greece osnovana je 2016. s ciljem promocije i razvoja elektropogona u nautici, te kako bi služila potrebama onih koji imaju interes za takvim oblikom nautike, proizvođačima, vlasnicima brodova i poslovnim partnerima.

EBI je uključen u rad na Europskom zelenom planu, Direktivi za rekreativna plovila, u izradu Plana cirkularne ekonomije / kraj vijeka brodica, a bave se i temama kao što su turizam, porezi, profesionalne kvalifikacije, ekonomski aspekti mora, pristupi financiranju, trgovinski zakoni, europska legislativa za vode i druge teme. Među punopravnim članicama nalaze se nacionalne organizacije iz Belgije, Finske, Francuske, Irske, Italije, Slovenije, Španjolske i Poljske, te još sedmero članica podrške sačinjenih od utjecajnih organizacija iz Europske unije. Hrvatska nema članicu koja predstavlja unutar udruženja EBI.

Foto: EBI

DSC_0132
MOREOtoci

Anatomija otoka

Kako povratiti identitet izgubljen u globalnoj jednoličnosti turističke ponude koja uporno satire svaku posebnost

Poput svakog dobrog otočanina u permanentnoj krizi vješto izbjegavam putovanje na kopno da bih se prebacio na drugi otok. Ovoga puta to je Lastovo, razlog je 9. simpozij Anatomije otoka. Utorkom katamaran iz Visa dodiruje Hvar u ranim jutarnjim satima, a dodiruje ga poslijepodne i onaj iz Splita za Lastovo. Čekanje provodim na trećem otoku, Jeronimu, sa dragim otočnim prijateljima, zajedno tugujući za vremenima u kojima je tzv. otočka transverzala povezivala otoke dok je još na njima bilo otočana, kako se ironično našalio jedan otočanin koji već dugo ne živi na otoku. I eto me kasno navečer na Lastovu, zahvaljujući ostacima te iste isplakane transverzale.

Na terasi restorana u Dobroj luci tridesetak dobrih ljudi, vrhunskih znanstvenika iz Hrvatske i ostatka svijeta čak i za vrijeme večere neumorno dijeli iskustva i znanja iz svojih istraživanja, i ne mogu se oteti dojmu koji na mene ostavlja razlika između njih i nautičara koji su okupirali okolne stolove i večer ispunili smijehom. Nestvarna je bila spoznaja da se na otok ovoga puta netko nije došao odmoriti nego raditi. I to raditi na otoku za otok.

Udruga „Anatomija otoka – centar za istraživanje i razvoj“ osnovana je 2012. godine na otoku Visu i ispostavom u Zagrebu i slijednik je aktivnosti koje je provodila sekcija „Anatomija otoka“ pri udruzi „Lavurat za poja“ iz Podšpilja na otoku Visu. U opisu djelokruga rada udruge stoji da je cilj formiranje međunarodne platforme za istraživanje i razvoj otoka kao aktivnog sudionika u afirmaciji života na otocima, a nastala je iz potrebe proizašle iz nedovoljne posvećenosti razvoju hrvatskih otoka, nedostatnog stvaranja znanja o otocima u znanstvenom i obrazovnom sustavu, nedostatka međunarodne razmjene znanja o razvoju otoka i nedostatka svijesti o nužnosti implementacije novih razvojnih modela koji doprinose zadržavanju stanovništva na otocima. (…) Više pročitajte u 262. broju Mora.

Piše: Senko Karuza
Foto: Arhiva Mora

PHOTO-2021-10-03-12-55-43

A2021_8290
Novosti

Volvo kupio brend baterija

Švedski brend nastavlja svoju misiju u elektrifikaciji plovila kupnjom vlasničkog udjela norveškog pionira nautičkih baterija ZEM AS.

Nakon velike zajedničke investicije Volvo grupe s njemačkom Daimler grupom, Volvo Penta nastavlja seriju ulaganja u elektropogon. Tvrtka ZEM AS uz proizvodnju baterijskih sklopova za brodove, proizvodi i elektropogonske sklopove. Tvrtka ZEM AS je na tržištu nautičkih baterijskih sistema i kompletnih elektropogona prisutna već 12 godina, s velikim udjelom prodanih elektrosklopova u Norveškoj, zemlji koja visoko prednjači u nautičkom elektropogonu.

Glavni voditelj tehnološkog odjela Volvo Pente, Peter Granqvist, kazao je da je elektropogon u nautici prilično zahtjevan. Od samog okoliša instalacije brodskih sistema, sigurnosnih aspekata, te naravno korištenje elektropogona koje ima svoja ograničenja, a najveći dio problema odnosi se na kapacitete skladištenja energije. Volvo, kao i druge tvrtke u sektoru nastoji pobijediti u utrci za rješenjem tog problema. Kao dodatna komplikacija u razvoju i popularizaciji te vrste pogona, su razlike u regulaciji elektropogona u nautici od onih cestovnih. Gransqvist smatra da će ovom, za njih odličnom akvizicijom, napraviti korak dalje u razvoju elektromobilnosti, a zahvaljujući specijaliziranom području djelovanja ZEM-a i dodatnu konkurentnost na tržištu.

ZEM-ov temeljni tim vuče pozadinu iz elektromobilnosti još iz 1993., a 2009. je osnovana tvrtka kao savjetnička tvrtka za dizajniranje baterija i hibridnih sustava za nautičke i offshore potrebe. Danas kompanija nudi baterijske sklopove za apliciranje u različitim područjima, od trajekata, brodova opskrbljivača za offshore brodove, brzim prijevozničkim i putničkim brodicama za kratke relacije, spasilačke brodove, te one brodove za ribogojilišta. Među prvim poslovima bio je brzi putnički brod Vision of the Fjords, koji je dobio nagradu SMM Ship of the Year 2016, a uslijedio je i tada najbrži katamaran na elektro pogon Ryger Elektra, te prvi potpuno električni spasilački brod Viking Norsafe.

Transakcija nema velikih utjecaja na financije Volvo Grupe

Tvrtke će sada imati obostranu korist, ZEM će putem Volva dobiti globalnu prodajnu i distributersku mrežu, a Volvo specifično iskustvo i znanje tvrtke specijalizirane za to područje. Zajedno će raditi na ubrzavanju razvoja većeg raspona elektropogona u ponudi Volvo Pente. Osnivač ZEM-a, Jan-Olaf Willums, kaže da obje kompanije dijele iste vrijednosti kao što je sigurnost i predanost očuvanju okoliša, te su obje kompanije skandinavski pioniri u tim poljima. Ime i ostavština Volvo Penta otvara im vrata prema tržištu do kojeg sami ne mogu doći, te Willums vjeruje kako je ovo najbolji način za rast tvrtke.

Da u nastojanju za čišćim pogonom nisu samo PR floskule, Volvo je dokazao brojnim inovacijama i ulaganjima u tom smjeru, a u siječnju ove godine iz istog razlog je prekinuta proizvodnja Seven Marine, najsnažnijih izvanbrodskih motora u vlasništvu Volvo Grupe. Zatim, nedavno je i u operativno poslovanje puštena tvrtka u koju su Volvo Grupa i Daimler Grupa zajednički uložile ogromne novce, a sve u svrhu izgradnje infrastrukture i elektropogona, te vodik gorivih ćelija za kamione i druga velika vozila, odnosno plovila.

Predsjednica Volvo Pente, Heléne Mellquist, kazala je da ova akvizicija jedan korak bliže transformaciji nautičkog pogona i za njih stvara nove prilike. Tvrtke će zadržati zasebne operacije i proizvodnja će se nastaviti u oba postojeća brenda. Vodstvo ZEM-a ostaje u rukama Egila Mollestada, dugogodišnjeg predsjednika uprave te tvrtke i iskusnog menadžera. Unatoč tomu što će ZEM i Volvo Penta nastaviti raditi odvojeno, ideja je da s vremenom naprave zajedničke sklopove elektropogona, kazao je Mollestad. Heléne Mellquist smatra da je ključan faktor za širu uporabu elektropogona transformacija s dizelskog na električni, te da se ta transformacija mora dogoditi među dionicima tržišta a to su klijenti, poslovni partneri i stručnjaci istomišljenici u industriji. Ova kupnja nema bitnih utjecaja na ušteđevinu Volvo Grupe niti na financijsku poziciju, objavili su u priopćenju.

A2021_8289

Foto: Volvo Penta

i jet lab
Novosti

Ulaganje u autonomiju i elektrifikaciju plovila

Brunswick korporacija utrostručila je kapacitete razvojnog centra za autonomiju i elektrifikaciju plovila u sklopu Sveučilišta Illinois

Jedna od najvećih grupacija u nautičkoj proizvodnji Brunswick Corporation, utrostručila je kapacitete razvojnog centra i-Jet Lab, za razvoj autonomije, umreženja i elektrifikacije brodova u okviru ACES strategije. Njihov inovacijski laboratorij nalazi se u sklopu Sveučilišta Illinois, a novi prostor je trostruko veći od onog kojeg je korporacija otvorila 2018. godine.

Veći prostor omogućava primanje više od dvostruko sadašnjeg broja studenata koji će u sklopu Brunswickova Enterprise Technologic Teama započinjati svoju karijeru i raditi na razvoju ove brzorastuće grane industrije. U sklopu i-Jet Laba, razvijaju se različite discipline poput robotike, umjetne inteligencije, naprednih elektroničkih sistema, dizajna UX / UI, uključujući i virtualnu te proširenu stvarnost.

Potpredsjednik Brunswickovog sektora za tehnologiju, John Reid izjavio je da širenje njihovog i-Jet Laba predstavlja ključnu komponentu za poboljšanje njihove mogućnosti i da podrže talente. Dodao je kako se vesele pomoći sljedećoj generaciji lidera, stvarajući okolinu koja je predana inovaciji, suradnji i oblikovanju budućnosti nautičke industrije.

Direktor i-Jet Laba, Trevor George kazao je da s vlastitim snagama Brunswick korporacije, snagom ovog razvojnog centra, u kombinaciji s mogućnošću kolaboracije s drugim kompanijama izvan njihove grupacije, im predstavlja mogućnost konstantnog ulaganja u vrhunac tehnologije, procesa i metoda za definiranje budućnosti industrije. Nedavno je korporacija Brunswick najavila dodatno otvaranje pozicija na mjesta direktora sektora elektrifikacije koje je pripalo Johnu Oenicku, kao i za voditelja tehnologije autonomije, Jasonu Arbuckleu.

Brunswick korporacija pod sobom ima brendove kao što su Mercury Marine, Mercury, Mercury Global parts, SmartCraft electronics, Power Products Integrated Solutions, MotorGuide, Attwood Marine, Mastervolt, Whale Marine, Land ‘n’ Sea, BLA, Payne’s Marine, Kellogg Marine, Lankhorst Taselaar Marine, Quicksilver, Bayliner, Boston Whaler, Crestliner, Cypress Cay, Lowe, Heyday, Lund, Princecraft, Rayglass, Sea Ray, Thunder Jet, Uttern boats…

i jet lab 3

Foto: Facebook / I-Jet Lab

IMG_6015 - Copy
Novosti

Kapaciteti se šire za po 150 vezova u dvije marine, a pri donošenju plana maksimalno su se vodili uvjetima održivog razvoja, ekologijom i ekonomskim čimbenicima od lokalnog i državnog značaja.

Popularna nautička destinacija u Crnoj Gori dobit će dvije nove marine kapaciteta po 150 vezova. Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore izdalo je urbanističko-tehničke uvjete za izradu tehničke dokumentacije za nove objekte u sklopu Luke Kotor i buduće Luke Risan. U rješenju se navodi kako je gradnja u skladu s državnim studijama lokacije i Prostornim planom posebne namjene (PPPN) za obalno područje. Prema tom planu, u okviru koncepta razvoja prometa kao luke lokalnog značaja proglašene su luke u Budvi, Risnu i Zelenici, Porto Montenegro i Kalimanj u Tivtu, Nautičko-turistički centar Kotor, gradska luka Škver u Herceg Novom, te predložena brodogradilišna luka Bonići. U trgovačke su svrstane luke u Baru, Kotoru i Zelenici, dok se marine nalaze u Baru, Budvi, Risnu, Porto Montenegru, Kalimanju, Škveru i NTC Kotor.

Javno poduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore podnijelo je zahtjev Ministarstvu za Luku Risan koja bi se nalazila u zaljevu tog mjesta u Bokokotorskom zaljevu. Prema planu, lokacija je predviđena za luku nautičkog turizma, odnosno marinu koja je specijalizirana za „prihvat, čuvanje, zimovanje i spremanje plovnih objekata koji služe za rekreaciju, sport i razonodu“, ali nije predviđen i suhi vez. Osim toga, precizira se da će u marini biti omogućeno tankiranje goriva i vode, napajanje električnom energijom i telekomunikacijske veze.

DSC03394

Održivi razvoj kao ključan faktor

Luka Kotor planira širenje kapaciteta na dijelu lokacije čija je namjena uređena obala za prihvat brodova dužine do 300 metara. Tu je predviđena rekonstrukcija dijela za pristajanje kruzera, a u nastavku izgradnja odbojnika za naslon brodova, i još dva mjesta vezivanja na bovi. Na parceli od necijelih 6.500 kvadratnih metara predviđena je gradnja objekta na dva kata s maksimalnom površinom osnovice od 327 kvadrata. Prema smjernicama, zgrada mora biti napravljena isključivo prema zadanim parametrima i u skladu s okruženjem i korištenjem autohtonog kamena, drveta i stakla kako se ne bi narušila vizura prema Starom gradu.

Spomenuti PPPN plan precizno definira sustav marina duž Crnogorskog primorja, i njegovim donošenjem vodilo se računa o potrebama Crne Gore u cjelini, kao i lokalnih sredina. Tri ključna kriterija u njegovu donošenju bili su izdvojeni osiguran održivi razvoj i očuvanje ekološke ravnoteže, izbjegavanje korištenja plaža i drugih važnih resursa, te procijenjena ekonomska opravdanost. Za četiri specijalne marine istaknuto je važnost ograničenja i nužnost krajnjeg opreza pri planiranju izgradnje, za Adu Bojana gdje je predviđeno do 50 vezova, Buljaricu s najviše 100 vezova, te osobito  zanimljivi Kotor i Risan s po 150 vezova.

Teoretski maksimum širenja kapaciteta

Crnogorske Dnevne novine pišu da je zbog zatvorenosti zaljeva i statusa svjetske baštine, Kotor kao lokacija veoma osjetljiva, a tu su činjenicu Crnogorci odlučili iskoristiti kao prednost, pa je sve planirano u ovom zaljevu orijentirano ekskluzivnom nautičkom turizmu. To znači da se i uz manje kapacitete potencira značajniji prihodi nego veće marine. U dokumentu su vodili računa i o drugim parametrima, te je predviđen teoretski maksimum širenja kapaciteta. Svi predloženi gabariti bit će prilagođeni i eventualno  smanjeni pojedinačnim studijima održivosti, te režimu korištenja prostora zbog osjetljivosti. Radovima u risanskom akvatoriju prethodit će i arheološka istraživanja lokaliteta.

Planom ne predviđa povećanje kapaciteta luke, već će proširenje postojećeg gabarita mobilnim objektima koji će imati karakter tranzitne luke isključivo za pakiranu robu. Risanski mul bit će namijenjen za putnički, lokalni, turistički i laki teretni promet, s najavom manjeg pristaništa za redovni javni prijevoz unutar Kotorskog zaljeva, čime bi se rasteretio cestovni promet. Nautička zona prostire se od Strpačkog do rta Murva. Proširenje marine planirano je isključivo pontonskim strukturama, dok će lučki dio obuhvaćati obalu od 150 kvadratnih metara. Svi vezovi imat će električne i vodovodne priključke, te uređaje za pražnjenje crnih tankova. U okviru luke planirano je i 30 vezova za lokalno stanovništvo koji će se također naplaćivati.

Za naslovnu 1
Novosti

Direktor Yamahinog Marine programa za Europu, Fabrice Lacoume stigao je u posjet regionalnom distributeru Delta Team Krško. Tu ga je dočekao domaćin Marko Tomše u zagrebačkoj podružnici, TM Zagreb. Na Jankomiru se susreo s novinarima iz nautičke branše kojima je otkrio što misli o poziciji Yamahe na tržištu, hrvatskom, europskom i u odnosu na SAD. Lacoume u Yamahi radi gotovo 30 godina, a na ovu poziciju došao je s pozicije komercijalnog direktora. U Zagreb je stigao, kako kaže, pobliže se upoznati s hrvatskim tržištem koje za njih raste, a ujedno je to vrlo važna destinacija srednje Europe za nautički turizam, gdje gravitiraju i druge okolne države. U razgovoru s novinarima komentirao je njihov odnos prema konkurenciji, što naravno budno prate i natječu se. Kazao je kako njihov najveći konkurent na tržištu vanbrodskih motora – Mercury u posljednjih je nekoliko godina izbacio seriju novih modela, no isto tako istaknuo je kako je Yamaha prva napravila taj pomak u novoj generaciji motora prije 9 godina, a nakon čega konstantno rade na poboljšanju efikasnosti, smanjenju potrošnje, pouzdanosti i drugim kvalitetama koje čine jedan motor konkurentnim. Iako im je to u početku donijelo prednost, sada je to 9 godina stara unaprijeđena tehnologija, te se našalio: Novost je da su motori novi, što je uvijek bolje nego da su stari. Kazao je kako je uz SAD s 35 posto zastupljenosti od ukupnog tržišta, Europa s 27 posto vrlo važno tržište, ali da postoje razlike. U Americi postoje klijenti i plovila na koje se postavlja i po 5, 6 ili 7 najsnažnijih motora na tržištu, što je u Europi rijetkost, a i kada postoji potreba, teško je pronaći i adaptirati adekvatna plovila. Govoreći o novim motorima, rekao je kako je u prosjeku potrebno 5 do 6 godina da bi se razvio novi model, ispitao i na tržište stavio potpuno novi motor. Ispričao je anegdotu vezanu uz nadolazeći motor koji je trenutno u razvoju, te da je u svojoj dosadašnjoj karijeri doživio lansiranje različitih motora, ali da nikada inženjeri nisu rekli da se neki motor može koristiti u profesionalne isto kao i u rekreativne svrhe:  S novim motorom moći ćete raditi što god želite. Lacoume je spomenuo i da Yamaha razvija električni program u koji ulaže mnogo napora te surađuje s brojnim drugim tvrtkama koje se bave razvojem električnog pogona. Najveći problem vidi u skladištenju energije, za koje smatra da jednostavno nije doraslo dostupnim elektromotorima i prijenosu, pa je u usporedbi s motorima na unutarnje sagorijevanje još daleko u zaostatku. Osim toga, u tijeku je i marketinška priprema za iduću sezonu, no proizvodnja tvrtke je već koncentrirana na godinu nakon, a za hrvatsko rastuće tržište kaže da im se povećava interes.
Za ispod 2 Za ispod 1 Za ispod 3