SILENT-YACHTS_SILENT55_A_Aer_112-1
MORETehnika

U debati koji je motor bolji – električni ili oni s unutarnjim sagorijevanjem, argumenti su na strani električnog, sve dok postoji pristup stalnom izvoru električne energije

Napisao: Teo Marević
Foto: Silent Yachts, Tema, Volvo Penta, NP Mljet, Torqeedo, Electric speed boat, Dutchcraft

Kvarat stoljeća nakon prvog izdanja Mora, bitno je osvrnuti se na promjene u načinu na koji plovimo. Kao što su se mijenjali dizajn, materijali, stilovi plovidbe, trendovi povezani sa sportom i dokolicom, jedna od najvećih promjena tek dolazi. Električni pogon nije nešto novo, on je na plovilima bio prisutan, pa i popularan i prije dizelskog motora. Zbog praktičnosti, motori na naftne derivate zauzeli su mjesta u gotovo svim strojarnicama barčica, jedrilica i jahti, a mantrični zvuk četverotaktnih dizelaša na bonaci je nešto što bi nam u budućnosti moglo postati strano i „nedostajati“ poput duhanskog dima u čekaonicama i restoranima.

Da će doći do neke promjene dalo se naslutiti još 80-ih kada se u svijetu počela širiti svijest o pretjeranoj upotrebi plastike, zagađenju, zračenju, pa početkom 90-ih kada je usvojena okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama, a potom su se vlade razvijenijih zemalja počele osvrtati na problem emisije štetnih plinova. Time je započela tranzicija na čišći oblik energije, ograničenja emisije stakleničkih plinova i drugih štetnih spojeva, ali osim postupnog smanjenja zagađenja, te davne 1995. godine nitko nije mogao zamisliti da će se ozbiljno raspravljati o masovnom prelasku na električni pogon. Kad je riječ o moru, jezerima i rijekama prvenstveno se ograničava upotreba motora s unutrašnjim izgaranjem u zaštićenim područjima i ispuštanja vode pomiješane s ispušnim plinovima. Zbog toga se u nacionalnim parkovima i rezervatima forsira upotreba električnog odnosno bivalentnog pogona.

Negdje na prelazu prošlog desetljeća, uoči i tijekom svjetske gospodarske i ekonomske krize, počela se razvijati jača kolektivna svijest o problemima zagađenja, te o nužnosti promjene, a shodno potrebi, pojavljuju se i prva moderna serijska plovila na električni pogon. Tada je jedan od pionira u ovom dijelu svijeta bilo danas poznato slovensko brodogradilište Seaway sa serijom superdeplasmanskih plovila Greenlineom.

Greenline je postigao energetsku učinkovitost samim dizajnom takozvanog superdeplasmanskog trupa koji je s motorom manje snage postizao istu brzinu. Također, bili su pioniri u korištenju automobilskih ecotec motora u plovilima. Jedan mali postotak njih koristio je hibridni pogon, s kojima su se javili problemi zbog baterija. Nažalost, nesretne okolnosti razdoblja krize u kojem je lansiran doveo je do bankrota brodogradilišta. Gradnju Greenline plovila je zatim preuzelo brodogradilište SVP i projekt je uspješno nastavljen.

Kada zakonska intervencija ograniči ili ekološka svijest proradi kod vlasnika plovila, prelazak na električni pogon je ekološki najprihvatljivije rješenje poslije jedra i vesla, a jedrilice i dalje imaju veći potencijal od drugih vrsta plovila.

I dok autoindustrija nedvojbeno ide k tome da u budućnosti u potpunosti prijeđe na električni pogon, čini se da kod plovila promjena ide sporije. Da bismo dobili odgovore na konkretna pitanja razgovarali smo s domaćim stručnjacima – dr. sc. Branimirom Ružojčićem, znanstvenikom, inovatorom, veleučilišnim profesorom, te vlasnikom i direktorom tvornice elektromotora Tema d.o.o. iz Pule, kao i s dipl. ing. Mitjom Hadži-Vukovićem, stručnjakom u sektoru elektronike, punjača i baterijskih sklopova, te suvlasnikom poznatog yacht-servisa Navitech iz Novog Vinodolskog.

Od kopna do mora

Na nedavno održanom Sea Tourism Summitu pod pokroviteljstvom The Economista u sklopu sajma u Düsseldorfu, govornici su iznosili svoje viđenje budućnosti iz raznih aspekata industrije. Svjesni da je ekologija smjer kojem stremi EU i brojne svjetske organizacije, predstavnici brodogradilišta superjahti, poput San Lorenza, Ferretti Grupe, Azimuta Benetti grupe i ostalih priznali su da kad je riječ o električnom pogonu, oni prate automobilističku industriju, jer se u odnosu na gigante cestovnog prijevoza smatraju premalima da bi ulagali ogromna sredstva u vlastita istraživanja i razvoj tog tipa pogona.

Glavna razlika između automobila i plovila na električni pogon je to što automobilu treba mnogo energije dok ne postigne brzinu, a zatim troši malo energije za održavanje te brzine, dok se plovilo zbog otpora mora i valova čitavo vrijeme ponaša kao automobil dok ide uzbrdo, pa troši više energije. Automobilski hibrid ima smisla jer štedi energiju i motori mogu raditi istovremeno, a pri vožnji na padini i prilikom kočenja mogu generirati energiju. Kod plovila bi idealni hibrid bio jedrilica koja ima električni  pogonski elektromotor kojeg tijekom jedrenja koristi kao generator za punjenje baterija, a lider u primjeni te tehnologije je finska tvrtka OceanVolt. U slučaju da se baterije isprazne, automobil se uvijek može zaustaviti i sačekati pomoć, dok je na moru to ponekad izrazito opasno. Ipak plovila imaju prednost nad automobilom što u pravilu imaju više prostora za skladištenje energije, naročito kod jedrilica, gdje je poželjna masa u kobilici, a tu je i ukupna masa, odnosno volumen, koji kod plovila mogu biti daleko veći nego u automobilima. Ono što zovemo hibridnim pogonom kod plovila je primjerenije zvati dualnim pogonom, jer se koristi pogon s unutarnjim izgaranjem ili elektromotor. Prednosti korištenja elektromotora su višestruke, a jedna od njih je i okretni moment koji je kod elektromotora neovisan o broju okretaja.To znači da se može koristiti bez kopče koja oduzima znatni dio pogonske energije.

Na valu globalnog trenda ekološke osviještenosti, politički pritisak naročito u Europi ide prema zakonskim ograničenjima i potencira upotrebu hibridnog odnosno električnog pogona kod automobila, javlja se interes i kod nautičara, no postoje još brojna neodgovorena pitanja kao i strah od nepoznatog.  (…) Više pročitajte u 252. broju Mora.

A2019_7512

SAD
Novosti

Sudeći prema prodaji plovila i usluga u SAD-u, industrija stoji stabilno, a 2020. bi prema svim pokazateljima trebala biti slična protekloj godini, uz blagi rast.

Prošla godina bila je druga najbolja po prodaji plovila unazad 12 godina u SAD-u, izvijestila je organizacija National Marine Manufacturers Association (NMMA). Predviđanja tog udruženja za sljedeću  godinu su da će prodaja porasti još dva posto.  U SAD-u je počela zimska sezona prodaje za dilere i proizvođače na koju se odnosi gotovo 50 posto ukupne godišnje prodaje. International Boating Industry prenosi izjavu predsjednika NMMA-e Franka Hugelmeyera koji kaže da je 2019. bila godina vrlo slična 2018., s oko 280 tisuća prodanih plovila, a od 2020. godine prema svima pokazateljima očekuju još jednu dobru prodajnu godinu.

Prodaja plovila u kategoriji jet-skija i wake sport plovila u prošloj godini porasla je za 6 posto. Prema dosadašnjim pokazateljima, takav tip plovila najčešće je prvi korak prema kupnji većeg plovila, dok su wake sportovi uglavnom privlačniji mlađoj populaciji i mlađim vlasnicima plovila, što je dobar znak za industriju. U rangu plovila za dnevne izlete od 22 do 33 stope duljine prodaja je porasla za tri posto, odnosno prodano je oko 9000 novih komada. Pad prodaje od 7 posto dogodio se u kategoriji plovila za slatkovodni ribolov sa 69 tisuća prodanih plovila, a negativni trend iz organizacije pripisuju izvansezonskim hladnim i kišovitim vremenskim prilikama.

Stvar srednje klase

Ukupna vrijednost prodaje novih plovila za rekreativnu uporabu, srodnih proizvoda i servisa procijenjena je na 42 milijarde američkih dolara, što je lagani pad u odnosu na godinu ranije, uz što je prodano i 975 tisuća polovnih plovila.

Također zanimljiv podatak je da je u 2019. ukupni broj registracija, oko 11,9 milijuna plovila, ostao gotovo nepromijenjen u odnosnu na godinu ranije. Gotovo 95 posto svih plovila u SAD-u kraće je od 26 stopa, odnosno radi se o plovilima koje se mogu tegliti osobnim automobilom do lokalnih istezališta i dizalica, a prema podacima NMMA 62 posto vlasnika takvih plovila imaju godišnja primanja manja od 100 tisuća dolara, što je pokazatelj da je nautika čvrsto ukorijenjena u potrebe srednje klase.

Ferretti Group fleet (1)
Novosti

Jedno od najvećih svjetskih brodogradilišta za luksuzne jahte, talijanska tvrtka Ferretti Group objavila je vrlo dobar rezultat narudžbi plovila za sljedeće razdoblje. Nakon završene sezone europskih nautičkih sajmova i ljetnih događanja, Ferretti Grupa objavila je da je prikupila narudžbi u vrijednosti više od 465 milijuna eura u prvih 9 mjeseci 2019., odnosno 18 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Tomu je pridonijelo i lansiranje prvog Wally modela – 48 Wallytender, kao i javni natječaj za Ferretti Security Division (FSD), s patrolnim i sigurnosnim plovilima, u vrijednosti od oko 20 milijuna eura. Pozitivne brojke rezultat su lansiranja pet novih modela brendova – Riva, Pershing, Ferretti Yachts i Custom Line, kao i ponovo plasiranje brenda Wally, kojeg je Grupa preuzela u travnju ove godine. Novi 48 Wallytende, prikazan na nedavno održanom Cannes Yachting Festivalu, već ima sedam narudžbi, a FSD je u nedavnom natječaju dobila narudžbu 16 patrolnih brodova za talijansku policijsku postrojbu Arma dei Carabinieri. Kapital potreban za praćenje ovakvog razvoja Ferretti Grupa sprema se do kraja listopada potražiti i na Milanskoj burzi, gdje se do kraja listopada očekuje njihov IPO. Računaju da će na taj način emisijom novih dionica doći do 100 milijuna eura dodatnog kapitala, a vrijednost čitave Grupe nakon dovršetka operacije mogla bi dosegnuti milijardu eura.

nsl-sigurna-plovidba-2019-pula
Novosti

Ovog ljeta sezona kiselih krastavaca u medijima srećom nije bila ispunjena požarima duž Jadranske obale i u njegovu zaleđu, ali se javnost zato zgražavala nad slučajevima u kojima su glavnu ulogu imala plovila, posada i kupači na Jadranu, uz kršenje propisa i zakona s nažalost tragičnim posljedicama. Čitajući te naslove, pomislio sam ‘čudno da se to ne događa i češće’, jer mi koji smo odrasli i boravimo na moru, pa i oni koji obalu posjećuju jednom godišnje, dobro znamo kakvih sve primjera kršenja zakona ima tik uz more, pa čak i unutar bovicama ograđene javne gradske plaže, te koliko su ti prekršaji ozbiljni i česti. Ipak, čitajući statistiku na kraju ‘Uspješno provedene akcije Sigurnosna plovidba 2019’ koje je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ponosno istaknulo na svojim internetskim stranicama, ne mogu se oteti dojmu da se radi o suludo velikom postotku prekršaja. Od ukupno 382 pregleda različitih kategorija plovila u Akciji, njih 142 zaradilo je prekršajni zapisnik, odnosno čak 35,67 posto plovila zatečeno je u prekršaju. Dakle Uspješno provedena akcija Sigurnosna plovidba 2019 je pokazala da više od trećine plovila ne plovi sukladno zakonu. U objavljenom izvješću piše da su izrečena 142 prekršaja naplaćena u ukupnom iznosu od 260.219,00 kuna, dok su „za brojne uočene manje nedostatke u vidu manjkavosti brodske opreme voditeljima plovila izrečene opomene, te im je ukazano na važnost pridržavanja svih sigurnosnih propisa tijekom plovidbe, ali i obveza tehničke opremljenosti i ispravnosti njihovih plovila, radi osiguranja opće sigurnosti svih sudionika u pomorskome prometu.“ Na nama je da se nadamo da je ‘uspjeh’ iz naslova akcije – rezultat, koji vrišti da se nešto hitno mora promijeniti po tom pitanju.

Ističu u izvješću da je najčešći i najopasniji prekršaj na moru, glisiranje unutar 300 metara od obale, odnosno, prekoračenje najviše dopuštene brzine plovidbe. Dodaju da se radi o iznimno opasnoj radnji za kupače ali i sve ostale sudionike u pomorskom prometu, a obrazloženo je i zašto. Ministarstvo u tom izvješću upozorava da takvo ponašanje, nažalost, ponekad rezultira sudarima plovila i naletima na kupače s tragičnim posljedicama, te se stoga gliserašima u nedopuštenim zonama izriču najviše zakonom dopuštene novčane kazne bez prethodne opomene. Uz glisiranje blizu obale, kao drugi najčešći prekršaj evidentirana je nepotpuna dokumentacija vlasnika plovila, dok se još uvijek u manjem broju bilježe prekršaji i propusti u vidu prekrcanosti plovila, manjkavosti brodske opreme ili nepoznavanje osnovnih propisa i normi u plovidbi morem, piše u izvješću.

Također stoji da prilikom akcije nije zabilježen niti jedan teži slučaj nesreće ili nezgode na moru. Samo dva dana nakon provedene akcije, Sjeverni i Srednji Jadran zahvatilo je olujno nevrijeme, nakon čega je Ministarstvo na svojim internetskim stranicama objavilo iscrpno izvješće o akcijama spašavanja, u kojem se vrlo slikovito, unatoč birokratskom jeziku izvješća, lako iščitava da se radilo o izrazito opasnim uvjetima na moru. Stara poslovica kaže da će iskusni nautičar nevrijeme dočekati u luci, ali i najboljima se dogodi, pa i tada ni najiskusnijima nije bezazleno. Što je dakle s ovih 35,67 posto čija plovila ili plovidba nije u skladu sa zakonom? Kako očekivati da će se broj tragedija i nesreća na moru smanjiti, ako se u mirnom danu trećina plovila morem kreće protuzakonito? Ovim putem apeliramo ne samo na lučke kapetanije i pomorsku policiju, već na zakonodavna tijela da dobro razmotre zatečeno stanje uspješno provedene akcije Sigurnosna plovidba 2019, te da se u budućnosti napravi strategija kako bi statistika sigurnosti u plovidbi bila u razumnim okvirima, jer s trendom rasta broja plovila i prometa naročito u špici turističke sezone, uz ovakvu statistiku ne ginu nam brojni novi tragični naslovi u novoj sezoni kiselih krastavaca.

Piše: Teo Marević

sigurna-plovidba-2019-pula-3

sigurna-plovidba-2019-pula-1