Drystack new racking 1
Novosti

Besplatni smještaj plovila

Na valu povećane prodaje plovila od 6 do 9 m u Velikoj Britaniji, isplivao zanimljiv oblik privlačenja klijenata u suha spremišta.

Tvrtka za suhi smještaj plovila Trafalgar Drystack u Portsmouthu ponudila je sedam mjeseci besplatnog smještaja plovila u za nove klijente s plovilima veličine od 6 do 9 m. Popuštanje restrikcija vezanih uz plovidbu, kod mnogih je Britanaca probudilo želju za socijalno distanciranim oblikom opuštanja. Kako bi poduprijeli taj trend, Trafalgar Drystack je ponudio primamljivu ponudu za one koji se premišljaju oko kupovine, nadajući se da će i oni zajahati na trendu povećane trgovina manjih plovila.

Svi koji tijekom lipnja kupe plovilo duljine od 6 do 9 metara u Velikoj Britaniji mogu se javiti za rezervaciju besplatnog smještaja u Portsmouthu u vrijednosti 3 tisuće funti. Menadžer ovog spremišta za plovile Jonny Boys kazao je za MBY kako nema sumnje u to da ljudi žele ploviti, a to se vidi i iz toga koliko je plovila izašlo iz njihovog skladišta iz kojeg su porinuli stotinjak plovila tijekom proljetnih praznika. “Započela je trgovina plovilima, iako još uvijek nesigurna. Ipak, znamo da ljudi žele ostati zdravi i traže načine kako da provedu godišnje odmore kod kuće. Plovidba s obitelji je odličan način za uživanje ljeti, niska je i cijena goriva, pa je fantastična opcija imati plovilo”, kazao je Boys.

Dodao je kako im je drago što tako mogu pomoći i dilerima plovila koji svojim kupcima nude smještaj u njihovom spremištu, pa bi ovaj potez mogao napraviti balans za novopečene vlasnike plovila i ohrabriti ih u nakani da isplove. Ako ispune novoizgrađene kapacitete Drystacka, to je 10 milijuna funti od prodaje plovila u nautičkom sektoru, objašnjava menadžer. Jasno, ponuda je limitirana i ići će prema principu “tko prvi-njegova djevojka” tako da zainteresirani trebaju požuriti s online registracijom besplatnog smještaja.

UPUTE FOTKA
Novosti

Upute za strane nautičare

Ministarstvo Mora, pomorstva i infrastrukture objavilo je danas niz pojašnjenja i uputa vezanih za pomorce, strane vlasnike plovila i čarteraše koji ulaze u Hrvatsku te o najmu čarter plovila, uplovljavanju i plovidbi u Hrvatskoj. Evo najvažnijih.

Omogućen je ulazak u Hrvatsku i ukrcaj svih stranih državljana članova posada jahti koje su na vezu ili mirovanju u Hrvatskoj bez mjera samoizolacije na tom plovilu. Strani državljani koji su vlasnici jahti i brodica koje se nalaze u Hrvatskoj mogu preći državnu granicu uz predočenje dokumentacije kojom se dokazuje vlasništvo, zakup ili leasing plovila. Uz to moraju posjedovati ugovor o vezu ili potvrdu luke nautičkog turizama o vezu. To vrijedi i za plovila u vlasništvu tvrtki. Uz vlasnike granicu mogu prijeći i članovi obitelji koji se moraju nalaziti na popisu posade i putnika. Najam jahte ili brodice također je mogući razlog dolaska u Hrvatsku a dokazuje se Popisom posade i putnika unesenim u sustav eNautika od strane čarter kompanije ili vlasnika plovnog objekta.

Uplovljavanje brodica i jahti duljine trupa manje od 24 metra u Hrvatsku je i dalje zabranjeno dok je plovidba svim jahtama i brodicama koje se u ovome trenutku nalaze u Hrvatskoj dozvoljena. Tijekom boravka na vezu nužno je spriječiti prelazak posade s jednog plovila na drugo.
Za sve članove posade i nautičare koji dolaze u Hrvatsku preporuča se ograničavanje izlazaka na kopno na najnužnije u prvih 14 dana boravka. U te dana računaju se i dani plovidbe ili boravka na sidrištu prije dolaska u Hrvatsku, provedene bez kontakta s drugim osobama. Svi strani i hrvatski građani koji ulaze u Hrvatsku dužni su se pridržavati općih i posebnih preporuka HZJZ-a.

Upute od ministarstva mora prenosimo u cjelosti:

PROVEDBA ODLUKE O PRIVREMENOJ ZABRANI PRELASKA PREKO GRANIČNIH PRIJELAZA REPUBLIKE HRVATSKE PROMORSTVO I NAUTIKA

Vezano za primjenu Odluke o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 32/20 i 48/20), te Odluke o izmjenama i dopuni iste odluke od 9. svibnja 2020.,nastavno na ranije objavljene preporuke od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dostavljamo dodatna pojašnjenja i upute:Prelazak državne granice hrvatskih i stranih pomoraca

  1. Hrvatski pomorci koji se nakon iskrcaja u bilo kojoj državi svijeta vraćaju u Republiku Hrvatsku ne moraju više provoditi mjeru samoizolacije.
  2. Zadnjim izmjenama omogućen je ukrcaj svih stranih državljana na brodovetrgovačke mornarice i jahte koje se nalaze na vezu, u raspremi ili mirovanju u Republici Hrvatskoj.
  3. Strani državljani, članovi posade nakon što se ukrcaju na brod ili jahtu također ne moraju provoditi mjeru samoizolacije na tom plovnom objektu.
  4. Stranim državljanima članovima posada brodova i jahti koji se već nalaze u lukama Republike Hrvatske omogućit će se ulazak u Republiku Hrvatskusukladno propisima koji reguliraju obavljanje nadzora državne granice.

Pomorskim agentima,koji nakon iskrcaja u Republici Hrvatskoj, organiziraju povratak pomoracaiz trećih država u njihovu domovinu,preporuča se unaprijed osigurati potrebe vizes duljim rokom trajanja. Kod organizacije putovanja dužni su voditi računa o eventualnim ograničenjima u svim tranzitnim državama kako bi povratak bio obavljen u štokraćem vremenskom periodu.

Dolazaka stranih državljana vlasnika jahti i brodica koje se nalaze u Republici Hrvatskoj
  1. Ova uputa se primjenjuje za jahte i brodice na kojima je moguć smještaj i višednevni boravaka.
  2. Strani državljanikoji su vlasnici jahti i brodica koje se nalaze u Republici Hrvatskojmogu preći državnu granicu uz predočenje dokumentacije kojom se dokazuje vlasništvo plovila,dokumentaciju kojom dokazuju da su korisnik plovila (ugovor o zakupu ili ugovor o leasingu). Uz dokumentaciju kojom se dokazuje vlasništvo plovila potrebno je dostaviti ugovor o vezu i/ilipotvrduluke nautičkog turizama da se plovni objekt nalazi na vezu u toj luci.
  3. Za plovilau vlasništvu pravne osobe, strani državljani koji dokažu da su vlasnici pravne osobe ili da su odgovorne osobe u pravnoj osobi, smatrat će se vlasnicima plovila u smislu ovih uputa
  4. Osim vlasnika plovila državnu granicu mogu prijećii članovi njegove uže obitelji. Kada će osim vlasnika na plovilu boraviti i članovi njegove uže obitelji, osim predočenja dokumenata navedenih gore u točki 2.,potrebno je predočiti popunjeni Popis posade i putnika jahte ili brodice za osobne potrebekoji se nalazi u prilogu ove upute. Kako bi se izbjegle neplanirane gužve, marine trebaju potvrditi dolazak u terminu koji je naznačen na obrascu.
Dolazak ostalih stranih državljana
  1. Najam charter plovila, odnosno korištenje usluge smještaja na brodovima, jahtama i brodicama smatra se bitnim gospodarskim razlogomdolaska u Republiku Hrvatsku. Dokazuje se predočenjem Popisa posade i putnika koji je unesen u sustav eNautika od strane charter kompanije ili vlasnika plovnog objekta. Dozvoljen je i status dokumenta „U pripremi“.
  2. Za dolazak predstavnika stranih priznatih organizacija (Lloyd’s Register of Shipping, Bureau Veritas, DNV GL; RINA…) u hrvatska brodogradilišta i luke u svrhu produljenja valjanosti postojećih ili izdavanja novih svjedodžbi brodovima i jahtama dužan je predočiti poziv od strane hrvatskogbrodogradilišta, vlasnika ili agenta broda.
Uplovljavanje i plovidba u Republici Hrvatskoj
  1. Uplovljavanje stranih brodica i jahti duljine trupa manje od 24 metra u Republiku Hrvatsku je i nadalje zabranjeno.
  2. Brodovima koji uplovljavaju u Republiku Hrvatsku radi raspreme (privremenog mirovanja) u hrvatskim lukama odobrit će se uplovljavanje isključivo ukoliko će se na brodu, u najvećem dijeluodobrenog perioda boravka, nalaziti oko 40-50članova posade.

    Po ulasku u Republiku Hrvatsku, svi hrvatski i strani državljani dužni su se držati općih i posebnih Preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za hrvatske i strane državljane koji prelaze državnu granicu i ulaze u Republiku Hrvatsku od 9.svibnja 2020.

    Više podataka o korona virusnoj bolesti i mjerama smanjenja rizika od širenja bolesti nalazi se na mrežnim stranicama HZJZ-a https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije-preporuke/odnosno u kontaktu sa izbranim liječnikom i teritorijalno nadležnim epidemiologom.

  3. Plovidba svim brodovima, jahtama i brodicama kojise u ovom trenutku nalaze u Republici Hrvatskoj je dozvoljena.
  4. Tijekom boravaka na vezu u lukama otvorenim za javni promet i lukama nautičkog turizma nužno je spriječiti prelazak gostiju i članova posade s jednog plovnog objekta na drugi.
    Po ulasku u Republiku Hrvatsku, svi hrvatski i strani državljani dužni su se držati općih i posebnih Preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za hrvatske i strane državljane koji prelaze državnu granicu i ulaze u Republiku Hrvatsku od 9.svibnja 2020.
    Više podataka o korona virusnoj bolesti i mjerama smanjenja rizika od širenja bolesti nalazi se na mrežnim stranicama HZJZ-a https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije-preporuke/odnosno u kontaktu sa izbranim liječnikom i teritorijalno nadležnim epidemiologom.
  5. Za sve plovne objekte koji nemaju ugrađene sustave za automatsku identifikaciju (AIS) ili neki drugi elektronski sustava praćenja plovidbe, preporuča se vođenje evidencije o svim pristajanjima od početka plovidbe do završetka iste.

    Za sve gore navedene članove posade i nautičarepreporuča se ograničavanje izlazaka na kopnona najnužnije u prvih 14 dana boravka u Republici Hrvatskoj. U ovih 14 dana uračunali bi se i dani plovidbe ili boravka na sidrištu prije dolaska u Republiku Hrvatsku, koje su proveli bez kontakta s drugim osobama.

    Osim navedenog,svi hrvatski i strani državljani dužni suse pridržavati se i ostalihepidemiološkihmjeraobjavljenihod strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

    Luke nautičkog turizma, charter kompanije i vlasnici brodova za višednevna kružna putovanja dužnisu prilagoditi svoj rad i pružanje usluga specifičnim preporuka izdanim od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

jahta 1
Novosti

Popuštaju mjere za nautičare

Stožer objavio prvo popuštanje mjera usmjereno direktno plovidbi. Sva plovila veća od 24 m od sada mogu slobodno uplovljavati u marine, luke nautičkog turizma i brodogradilišta.

Nacionalni stožer za civilnu zaštitu danas je donio odluku kojom prvi puta popuštaju mjere koje se odnose na nautički turizam. Ta odluka se za sada odnosi samo na plovila s duljinom trupa većom od 24 m. Njima će biti dozvoljeno uplovljavanje u luke nautičkog turizma ili luke za javni promet.

Također sva plovila, jahte i brodovi veći od 24 m moći će uploviti u brodogradilišta radi remonta ili popravka, objavio je na današnjoj tiskovnoj konferenciji ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Iako je takvih plovila znatno manje od onih koja prevladavaju u nautičkom turizmu, ovo je prvi korak popuštanja mjera koje se neposredno tiču plovidbe i aktivnosti na moru.

Za sva ostala plovila i dalje je na snazi ograničenje kretanja unutar općina, odnosno unutar onih županija čije su mjere popustile zbog dobre epidemiološke situacije. Tako se, primjerice, plovila unutar Istarske županije mogu normalno kretati, uplovljavati i isplovljavati, dok u Primorsko-goranskoj županiji je to moguće unutar dviju podregija, na koliko je trenutno podijeljena županija. Plovidba je dakle moguća između otoka Krka, Cresa, Lošinja i Raba, te unutar riječkog područja od Opatije do Novog Vinodolskog.Za ostale otoke i luke na obali vrijede mjere propisane za to područje, ovisno o epidemiološkoj situaciji u županiji.

jahta 2

sense4boat
MORETehnika

Čuvari plovila u doba korone

Uskoro će biti sasvim uobičajeno da svaki hladnjak, glačalo ili kotlovnica bude spojen na internet.

Riječ sigurnost često se upotrebljava u našem časopisu u životu, a osobito u ova neobična i nesigurna vremena. Međutim, jedna domaća tvrtka sigurnost uzima za ozbiljno čitavu godinu 24 sata svakog dana. Sense4Boat je tvrtka Krešimira Žica, dobro znanog u svijetu nautike, s kojim smo razgovarali o inovativnim sigurnos-nim sustavima koje razvijaju. Sense4Boat su senzori koji detektiraju promjene na plovilu, upozoravaju vlasnika kako bi spriječili eventualnu štetu ili moguću opasnost. Kada smo na plovilu, najčešće i sami možemo detektirati da nešto nije u redu. Međutim, plovilo u prosjeku stoji na vezu u marini oko 80 posto vremena, a u tom razdoblju puno je elemenata koji mogu izazvati štetu ili pak opasnost.

Budući da Krešimir Žic iza sebe ima veliko iskustvo vođenja jedne od najvećih i najsuvremenijih marina na Jadranu, još pred 25 godina primijetio je da postoji nedostatak u pravovremenoj reakciji. Tada je krenuo s razvijanjem ovog projekta. Kako kaže, ideja je vrlo stara i još tada su razvili manju seriju uređaja sa sličnim funkcijama, no to je bilo puno prije svog vremena. Tek je sada, kaže, razvojem cloud tehnologije, mobilnih aplikacija i IoT (Internet of things) infrastrukture postalo moguće zaokružiti priču i ponuditi cjelovito rješenje po prihvatljivim cijenama. Dodaje kako je njihov sustav već sada implementiran u desetak marina u Hrvatskoj, a uskoro kreću s instalacijama po Italiji, Portugalu i Emiratima. Nažalost, kao i sve, i njih je usporila ova pandemija, ali Žic zaključuje optimistično da će i to proći. (…) Više pročitajte u 253. broju Mora.

Napisao: Teo Marević
Foto: Sense4Boat

fp
BrodogradnjaMORE

Fountaine Pajot predvodi

Prvi su reagirali na situaciju i zaustavili proizvodnju, a zatim su se i marketinški prilagodili kupcima i omogućili virtualno razgledavanje svojih katamarana.

Francuski brodograditelj Fountaine Pajot pronašao je način kako da dođe do zainteresirane javnosti te svoje motorne katamarane i one na jedra predstavi unatoč ograničenjima kretanja. Na svojim internetskim stranicama objavili su podstranicu s trodimenzionalnim prikazom marine s dvije virtualne rive. Na jednoj su virtualno privezani modeli njihovih katamarana s jedrima, dok su na drugoj motornjaci. Klikom na svako od plovila ulazi se u detaljan pregled brodova, u video i 3D simulaciju obilaska plovila izvana, na palubi, u kokpitu, te u potpalublje.

Za pregled u virtualnoj marini Fountaine Pajota dostupni su najmanji model – motorni katamaran MY37, zatim motorni katamarani MY40 i MY44, te najveći motorni katamaran iz ponude Power 67. Na rivi s jedrilicama katamaranima s jedne strane privezani su modeli Lucia 40, Astréa 42, Elba 45, Saona 47, Saba 50, te s druge strane New 59 i Alegtia 67. Ovakav odgovor na situaciju i ne čudi jer su među prvim brodogradilištima u Europi koja su obustavila proizvodnju iako su u tom trenutku još mogli raditi, prema mjerama zaštite koje je tada uvela francuska vlada.  (…) Više pročitajte u novom broju Mora.

SILENT-YACHTS_SILENT55_A_Aer_112-1
MORETehnika

U debati koji je motor bolji – električni ili oni s unutarnjim sagorijevanjem, argumenti su na strani električnog, sve dok postoji pristup stalnom izvoru električne energije

Napisao: Teo Marević
Foto: Silent Yachts, Tema, Volvo Penta, NP Mljet, Torqeedo, Electric speed boat, Dutchcraft

Kvarat stoljeća nakon prvog izdanja Mora, bitno je osvrnuti se na promjene u načinu na koji plovimo. Kao što su se mijenjali dizajn, materijali, stilovi plovidbe, trendovi povezani sa sportom i dokolicom, jedna od najvećih promjena tek dolazi. Električni pogon nije nešto novo, on je na plovilima bio prisutan, pa i popularan i prije dizelskog motora. Zbog praktičnosti, motori na naftne derivate zauzeli su mjesta u gotovo svim strojarnicama barčica, jedrilica i jahti, a mantrični zvuk četverotaktnih dizelaša na bonaci je nešto što bi nam u budućnosti moglo postati strano i „nedostajati“ poput duhanskog dima u čekaonicama i restoranima.

Da će doći do neke promjene dalo se naslutiti još 80-ih kada se u svijetu počela širiti svijest o pretjeranoj upotrebi plastike, zagađenju, zračenju, pa početkom 90-ih kada je usvojena okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama, a potom su se vlade razvijenijih zemalja počele osvrtati na problem emisije štetnih plinova. Time je započela tranzicija na čišći oblik energije, ograničenja emisije stakleničkih plinova i drugih štetnih spojeva, ali osim postupnog smanjenja zagađenja, te davne 1995. godine nitko nije mogao zamisliti da će se ozbiljno raspravljati o masovnom prelasku na električni pogon. Kad je riječ o moru, jezerima i rijekama prvenstveno se ograničava upotreba motora s unutrašnjim izgaranjem u zaštićenim područjima i ispuštanja vode pomiješane s ispušnim plinovima. Zbog toga se u nacionalnim parkovima i rezervatima forsira upotreba električnog odnosno bivalentnog pogona.

Negdje na prelazu prošlog desetljeća, uoči i tijekom svjetske gospodarske i ekonomske krize, počela se razvijati jača kolektivna svijest o problemima zagađenja, te o nužnosti promjene, a shodno potrebi, pojavljuju se i prva moderna serijska plovila na električni pogon. Tada je jedan od pionira u ovom dijelu svijeta bilo danas poznato slovensko brodogradilište Seaway sa serijom superdeplasmanskih plovila Greenlineom.

Greenline je postigao energetsku učinkovitost samim dizajnom takozvanog superdeplasmanskog trupa koji je s motorom manje snage postizao istu brzinu. Također, bili su pioniri u korištenju automobilskih ecotec motora u plovilima. Jedan mali postotak njih koristio je hibridni pogon, s kojima su se javili problemi zbog baterija. Nažalost, nesretne okolnosti razdoblja krize u kojem je lansiran doveo je do bankrota brodogradilišta. Gradnju Greenline plovila je zatim preuzelo brodogradilište SVP i projekt je uspješno nastavljen.

Kada zakonska intervencija ograniči ili ekološka svijest proradi kod vlasnika plovila, prelazak na električni pogon je ekološki najprihvatljivije rješenje poslije jedra i vesla, a jedrilice i dalje imaju veći potencijal od drugih vrsta plovila.

I dok autoindustrija nedvojbeno ide k tome da u budućnosti u potpunosti prijeđe na električni pogon, čini se da kod plovila promjena ide sporije. Da bismo dobili odgovore na konkretna pitanja razgovarali smo s domaćim stručnjacima – dr. sc. Branimirom Ružojčićem, znanstvenikom, inovatorom, veleučilišnim profesorom, te vlasnikom i direktorom tvornice elektromotora Tema d.o.o. iz Pule, kao i s dipl. ing. Mitjom Hadži-Vukovićem, stručnjakom u sektoru elektronike, punjača i baterijskih sklopova, te suvlasnikom poznatog yacht-servisa Navitech iz Novog Vinodolskog.

Od kopna do mora

Na nedavno održanom Sea Tourism Summitu pod pokroviteljstvom The Economista u sklopu sajma u Düsseldorfu, govornici su iznosili svoje viđenje budućnosti iz raznih aspekata industrije. Svjesni da je ekologija smjer kojem stremi EU i brojne svjetske organizacije, predstavnici brodogradilišta superjahti, poput San Lorenza, Ferretti Grupe, Azimuta Benetti grupe i ostalih priznali su da kad je riječ o električnom pogonu, oni prate automobilističku industriju, jer se u odnosu na gigante cestovnog prijevoza smatraju premalima da bi ulagali ogromna sredstva u vlastita istraživanja i razvoj tog tipa pogona.

Glavna razlika između automobila i plovila na električni pogon je to što automobilu treba mnogo energije dok ne postigne brzinu, a zatim troši malo energije za održavanje te brzine, dok se plovilo zbog otpora mora i valova čitavo vrijeme ponaša kao automobil dok ide uzbrdo, pa troši više energije. Automobilski hibrid ima smisla jer štedi energiju i motori mogu raditi istovremeno, a pri vožnji na padini i prilikom kočenja mogu generirati energiju. Kod plovila bi idealni hibrid bio jedrilica koja ima električni  pogonski elektromotor kojeg tijekom jedrenja koristi kao generator za punjenje baterija, a lider u primjeni te tehnologije je finska tvrtka OceanVolt. U slučaju da se baterije isprazne, automobil se uvijek može zaustaviti i sačekati pomoć, dok je na moru to ponekad izrazito opasno. Ipak plovila imaju prednost nad automobilom što u pravilu imaju više prostora za skladištenje energije, naročito kod jedrilica, gdje je poželjna masa u kobilici, a tu je i ukupna masa, odnosno volumen, koji kod plovila mogu biti daleko veći nego u automobilima. Ono što zovemo hibridnim pogonom kod plovila je primjerenije zvati dualnim pogonom, jer se koristi pogon s unutarnjim izgaranjem ili elektromotor. Prednosti korištenja elektromotora su višestruke, a jedna od njih je i okretni moment koji je kod elektromotora neovisan o broju okretaja.To znači da se može koristiti bez kopče koja oduzima znatni dio pogonske energije.

Na valu globalnog trenda ekološke osviještenosti, politički pritisak naročito u Europi ide prema zakonskim ograničenjima i potencira upotrebu hibridnog odnosno električnog pogona kod automobila, javlja se interes i kod nautičara, no postoje još brojna neodgovorena pitanja kao i strah od nepoznatog.  (…) Više pročitajte u 252. broju Mora.

A2019_7512

SAD
Novosti

Sudeći prema prodaji plovila i usluga u SAD-u, industrija stoji stabilno, a 2020. bi prema svim pokazateljima trebala biti slična protekloj godini, uz blagi rast.

Prošla godina bila je druga najbolja po prodaji plovila unazad 12 godina u SAD-u, izvijestila je organizacija National Marine Manufacturers Association (NMMA). Predviđanja tog udruženja za sljedeću  godinu su da će prodaja porasti još dva posto.  U SAD-u je počela zimska sezona prodaje za dilere i proizvođače na koju se odnosi gotovo 50 posto ukupne godišnje prodaje. International Boating Industry prenosi izjavu predsjednika NMMA-e Franka Hugelmeyera koji kaže da je 2019. bila godina vrlo slična 2018., s oko 280 tisuća prodanih plovila, a od 2020. godine prema svima pokazateljima očekuju još jednu dobru prodajnu godinu.

Prodaja plovila u kategoriji jet-skija i wake sport plovila u prošloj godini porasla je za 6 posto. Prema dosadašnjim pokazateljima, takav tip plovila najčešće je prvi korak prema kupnji većeg plovila, dok su wake sportovi uglavnom privlačniji mlađoj populaciji i mlađim vlasnicima plovila, što je dobar znak za industriju. U rangu plovila za dnevne izlete od 22 do 33 stope duljine prodaja je porasla za tri posto, odnosno prodano je oko 9000 novih komada. Pad prodaje od 7 posto dogodio se u kategoriji plovila za slatkovodni ribolov sa 69 tisuća prodanih plovila, a negativni trend iz organizacije pripisuju izvansezonskim hladnim i kišovitim vremenskim prilikama.

Stvar srednje klase

Ukupna vrijednost prodaje novih plovila za rekreativnu uporabu, srodnih proizvoda i servisa procijenjena je na 42 milijarde američkih dolara, što je lagani pad u odnosu na godinu ranije, uz što je prodano i 975 tisuća polovnih plovila.

Također zanimljiv podatak je da je u 2019. ukupni broj registracija, oko 11,9 milijuna plovila, ostao gotovo nepromijenjen u odnosnu na godinu ranije. Gotovo 95 posto svih plovila u SAD-u kraće je od 26 stopa, odnosno radi se o plovilima koje se mogu tegliti osobnim automobilom do lokalnih istezališta i dizalica, a prema podacima NMMA 62 posto vlasnika takvih plovila imaju godišnja primanja manja od 100 tisuća dolara, što je pokazatelj da je nautika čvrsto ukorijenjena u potrebe srednje klase.

Ferretti Group fleet (1)
Novosti

Jedno od najvećih svjetskih brodogradilišta za luksuzne jahte, talijanska tvrtka Ferretti Group objavila je vrlo dobar rezultat narudžbi plovila za sljedeće razdoblje. Nakon završene sezone europskih nautičkih sajmova i ljetnih događanja, Ferretti Grupa objavila je da je prikupila narudžbi u vrijednosti više od 465 milijuna eura u prvih 9 mjeseci 2019., odnosno 18 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Tomu je pridonijelo i lansiranje prvog Wally modela – 48 Wallytender, kao i javni natječaj za Ferretti Security Division (FSD), s patrolnim i sigurnosnim plovilima, u vrijednosti od oko 20 milijuna eura. Pozitivne brojke rezultat su lansiranja pet novih modela brendova – Riva, Pershing, Ferretti Yachts i Custom Line, kao i ponovo plasiranje brenda Wally, kojeg je Grupa preuzela u travnju ove godine. Novi 48 Wallytende, prikazan na nedavno održanom Cannes Yachting Festivalu, već ima sedam narudžbi, a FSD je u nedavnom natječaju dobila narudžbu 16 patrolnih brodova za talijansku policijsku postrojbu Arma dei Carabinieri. Kapital potreban za praćenje ovakvog razvoja Ferretti Grupa sprema se do kraja listopada potražiti i na Milanskoj burzi, gdje se do kraja listopada očekuje njihov IPO. Računaju da će na taj način emisijom novih dionica doći do 100 milijuna eura dodatnog kapitala, a vrijednost čitave Grupe nakon dovršetka operacije mogla bi dosegnuti milijardu eura.

nsl-sigurna-plovidba-2019-pula
Novosti

Ovog ljeta sezona kiselih krastavaca u medijima srećom nije bila ispunjena požarima duž Jadranske obale i u njegovu zaleđu, ali se javnost zato zgražavala nad slučajevima u kojima su glavnu ulogu imala plovila, posada i kupači na Jadranu, uz kršenje propisa i zakona s nažalost tragičnim posljedicama. Čitajući te naslove, pomislio sam ‘čudno da se to ne događa i češće’, jer mi koji smo odrasli i boravimo na moru, pa i oni koji obalu posjećuju jednom godišnje, dobro znamo kakvih sve primjera kršenja zakona ima tik uz more, pa čak i unutar bovicama ograđene javne gradske plaže, te koliko su ti prekršaji ozbiljni i česti. Ipak, čitajući statistiku na kraju ‘Uspješno provedene akcije Sigurnosna plovidba 2019’ koje je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ponosno istaknulo na svojim internetskim stranicama, ne mogu se oteti dojmu da se radi o suludo velikom postotku prekršaja. Od ukupno 382 pregleda različitih kategorija plovila u Akciji, njih 142 zaradilo je prekršajni zapisnik, odnosno čak 35,67 posto plovila zatečeno je u prekršaju. Dakle Uspješno provedena akcija Sigurnosna plovidba 2019 je pokazala da više od trećine plovila ne plovi sukladno zakonu. U objavljenom izvješću piše da su izrečena 142 prekršaja naplaćena u ukupnom iznosu od 260.219,00 kuna, dok su „za brojne uočene manje nedostatke u vidu manjkavosti brodske opreme voditeljima plovila izrečene opomene, te im je ukazano na važnost pridržavanja svih sigurnosnih propisa tijekom plovidbe, ali i obveza tehničke opremljenosti i ispravnosti njihovih plovila, radi osiguranja opće sigurnosti svih sudionika u pomorskome prometu.“ Na nama je da se nadamo da je ‘uspjeh’ iz naslova akcije – rezultat, koji vrišti da se nešto hitno mora promijeniti po tom pitanju.

Ističu u izvješću da je najčešći i najopasniji prekršaj na moru, glisiranje unutar 300 metara od obale, odnosno, prekoračenje najviše dopuštene brzine plovidbe. Dodaju da se radi o iznimno opasnoj radnji za kupače ali i sve ostale sudionike u pomorskom prometu, a obrazloženo je i zašto. Ministarstvo u tom izvješću upozorava da takvo ponašanje, nažalost, ponekad rezultira sudarima plovila i naletima na kupače s tragičnim posljedicama, te se stoga gliserašima u nedopuštenim zonama izriču najviše zakonom dopuštene novčane kazne bez prethodne opomene. Uz glisiranje blizu obale, kao drugi najčešći prekršaj evidentirana je nepotpuna dokumentacija vlasnika plovila, dok se još uvijek u manjem broju bilježe prekršaji i propusti u vidu prekrcanosti plovila, manjkavosti brodske opreme ili nepoznavanje osnovnih propisa i normi u plovidbi morem, piše u izvješću.

Također stoji da prilikom akcije nije zabilježen niti jedan teži slučaj nesreće ili nezgode na moru. Samo dva dana nakon provedene akcije, Sjeverni i Srednji Jadran zahvatilo je olujno nevrijeme, nakon čega je Ministarstvo na svojim internetskim stranicama objavilo iscrpno izvješće o akcijama spašavanja, u kojem se vrlo slikovito, unatoč birokratskom jeziku izvješća, lako iščitava da se radilo o izrazito opasnim uvjetima na moru. Stara poslovica kaže da će iskusni nautičar nevrijeme dočekati u luci, ali i najboljima se dogodi, pa i tada ni najiskusnijima nije bezazleno. Što je dakle s ovih 35,67 posto čija plovila ili plovidba nije u skladu sa zakonom? Kako očekivati da će se broj tragedija i nesreća na moru smanjiti, ako se u mirnom danu trećina plovila morem kreće protuzakonito? Ovim putem apeliramo ne samo na lučke kapetanije i pomorsku policiju, već na zakonodavna tijela da dobro razmotre zatečeno stanje uspješno provedene akcije Sigurnosna plovidba 2019, te da se u budućnosti napravi strategija kako bi statistika sigurnosti u plovidbi bila u razumnim okvirima, jer s trendom rasta broja plovila i prometa naročito u špici turističke sezone, uz ovakvu statistiku ne ginu nam brojni novi tragični naslovi u novoj sezoni kiselih krastavaca.

Piše: Teo Marević

sigurna-plovidba-2019-pula-3

sigurna-plovidba-2019-pula-1