75137221_972983246402829_6215802474658267136_o
Novosti

Švedska aktivistica Greta Thunberg ponovo jedri preko Atlantika kako bi sudjelovala na madridskom skupu COP25.

Greta Thunberg ponovo jedri preko Atlantika i ponovo šalje poruku o transportu s nultom stopom emisije štetnih plinova, ali istovremeno promovira jedrenje kao takvo. Ponudu da zajedri preko hladnog oceana, dobila je od australske obitelji, jedriličarskih zvijezdi društvenih mreža koji putuju  oko svijeta katamaranom i svoja iskustva bilježe kamerom. Velika prašina digla se u javnosti, u medijima i na društvenim mrežama kada je mlada švedska aktivistica prije mjesec dana održala govor na UN-ovu summitu o stanju klime. Tada su je mnogi kritizirali zbog načina na koji je artikulirala svoje izlaganje, u suzama, optuživši svjetske vođe da su joj uništili djetinjstvo i budućnost. Na stranu što mislili o mladoj aktivistici, ono što Greta Thunberg predstavlja je globalni pokret koji ujedinjuje mlade diljem svijeta, a ukazuje na zabrinjavajuće stanje koje donose klimatske promjene. Da se ne radi o lupetanju jedne tinejdžerice, govori i peticija koju je nedavno potpisalo preko 11 tisuća uglednih znanstvenika iz 153 zemlje svijeta s porukom ‘Čovječanstvu prijeti neviđena patnja’, a koju je objavio ugledni znanstveni časopis BioScience izdavača Oxford University Press za American Institut of Biological Sciences.  Koncem kolovoza Thunberg je stigla u New York nakon dvotjedne plovidbe preko Atlantika s timom Malizia II, high-tech regatnom jedrilicom. Po dolasku pred luku, jedrilicu su odvukli Torqeedo električnim brodom s dva vanbrodska Deep Blue 50 kW motora do veza u marinu North Cove na Manhattanu. Nakon govora u UN-u, svi mediji svijeta pričali su o njenom izlaganju, ali malo tko je shvatio poruku koju je ona odaslala, a ponovila ju je i pred Senatom Sjedinjenih Država – ‘Nemojte slušati mene, slušajte znanstvenike. Tu se ne radi o političkom mišljenju, već o znanosti.’ Njen pokret započeo je prošle godine samostalnim štrajkom od škole svakog petka ispred švedskog parlamenta, a prosvjedi su se proširili diljem svijeta i dalje traju. Greta je od kraja kolovoza na turneji po Sjevernoj i Južnoj Americi. Budući da aktivistica ne koristi prijevoz s visokom emisijom ugljičnog dioksida, do sada nije bilo poznato kako se misli vratiti u Europu. Jučer joj je prijevoz ponudila posada katamarana  La Vagabonde dugog 48 stopa, koju čine par Australaca Riley Whitlum, Elayna Carausu sa sinom jednogodišnjakom, te skiperica, Engleskinja Nikki Henderson. Riječ je o posadi koja putuje svijetom i svoje doživljaje prenose putem društvenih mreža, pa su u današnjem svijetu Instagram i YouTube influencera zamijenili ono što su nekoć bili reality televizijske emisije, a njihove priče prenose mediji poput New York Timesa i drugih uglednih medija. Smatrali Gretine poteze predstavom za javnost ili ne, važno je shvatiti poruku koju ona šalje, a pritom joj zahvaliti na promociji ekologije i jedrenja.

77421036_973715806329573_6866255939989667840_o

Fotografije: Greta Thunberg, Facebook

sidrenje2
Novosti

U Hrvatskoj je već preko stotinu koncesioniranih sidrišta i taj se broj neprestano povećava. Nalaze se uglavnom u najzaštićenijim uvalama u kojima su nautičari, ali i ribari, ronioci i drugi što plove oduvijek sidrili i tražili zaklon. Imajući u vidu da je oblik noćenja sidrenjem, odnosno vezanjem za bovu ugodniji i za onog koji plovi i za županiju i za koncesionara, negdje moraju postojati granice, pravila i zdrav razum. U novom broju Mora donosimo komentar triju problematičnih pitanja nedovoljno kontroliranog širenja i načina upravljanja tog oblika boravka na moru. Kako su prirodne uvale oduvijek služile za sklanjanje u lošim vremenima, jedan od problema je što mnoga sidrišta ne dozvoljavaju boravak upravo za takvog vremena, pa se postavlja pitanje koja im je svrha i jesu li uopće sigurna? Također, kako se prema dvama različitim tumačenjima zakona plovilo ne smije usidriti 150, odnosno 300 metara od koncesioniranog sidrišta, u praksi to znači da se ne smijete usidriti u gotovo ni jednoj uvali gdje postoji koncesija. Drugi je problem pretjerano širenje tog oblika sidrenja, koje prema zakonu svaka županija određuje sama. Budući da se radi o vrlo jednostavnim i malim ulaganjima, sa zajamčenim visokim prihodima, županije pretjeruju u koncesioniranju divljih uvala, što će definitivno imati posljedice za nautički sektor. K tome, problem je i nerijetko previsoka cijena za uslugu. Treći problem je primjer potencijalno opasne prakse koje donose koncesionirana sidrišta, tzv.  parkirališta za brodove, odnosno sve češća pojava u Hrvatskoj da se u sidrištima plovila vezuju za bove u nizu poput automobila, što je naravno van svakog pravila o sidrenju i potencijalno vrlo opasno u slučaju nevremena. Zajednički nazivnik navedenim problemima je unosan posao za koncesionare i županiju, na uštrb nautičara, turista, domaćih i stranih zaljubljenika u prirodu, jedrenje, ronjenje i plovidbu našim morem.

sidrenje3-886x590

sidrenje1

sidrenje3
MORENaša posla

Iz godine u godinu raste broj koncesioniranih sidrišta, danas ih je već više od stotinu i ona se šire u pravilu po najzaštićenijim uvalama u kojima su nautičari, ali i ribari, ronioci i drugi što plove oduvijek sidrili. A kako naši propisi ne dozvoljavaju sidrenje bliže od 150 metara od koncesioniranog sidrišta, što u mnogim slučajevima zahvaća čitavu uvalu, svi oni koji se ne žele vezati za bovu su praktično iz tih vala prognani. (…) Naravno, protiv novog doba se ne može, županije koje daju koncesije na sidrišta kronično su gladne novca i sigurno će nastaviti s koncesioniranjem dokle god ima koja vala iz koje se može izvući novac, nautičari će u njih dolaziti, plaćati i odlaziti nekad zadovoljni, ali često i s osjećajem da su prevareni… Zašto, pobogu, kad se svi mi, pa i ja često vežem na bovu  jer mi jamči siguran vez i miran san i usput štiti morsko dno. Odgovor je jednostavan – zato što smo po običaju pretjerali i jer kad krenemo po nečemu kopati ne znamo stati, a usput izmišljamo i posve nakaradne stvari.  (…)

PARKIRALIŠTE ZA BRODOVE

Treći je problem način organizacije sidrišta koji uvale doživljava kao lučice ili još bolje parkirališta za brodove. Svima koji plove, sidre i vežu za bove i po Jadranu, Mediteranu i svijetu znano je da su sidrišta s vlastitim sidrenim sustavom organizirana tako da je na dno postavljen korpomorto  ili je na neki drugi način učvršćen lanac na čijem se gornjem kraju nalazi bova i alka na koju je vezan privezni konop ili se kroz nju provlači vlastiti. Razdaljina između postavljenih bova mora biti dovoljna da se brod pod utjecajem vjetra i struje, ali i po bonaci može okretati oko svoje osi tako da niti u jednom času ne smeta brodu na susjednim bovama. Time je zadovoljeno osnovno načelo sigurnosti u uvjetima jakog vjetra ili nevere da je brod okrenut pramcem u vjetar, što je i njegovom konstrukcijom i hidrodinamičkim svojstvima najpoželjnije i najsigurnije, a istodobno osigurana kakva takva privatnost posada i ugoda njihovog boravka na koncesioniranom sidrištu radi kojih uostalom tamo i dolaze.

No na mala vrata, a ovoga ljeta i na velika, počela su se pojavljivati sidrišta na kojima se brodice i jahte vezuju na dvije bove, pramčanoj i krmenoj pa se slažu jedna do druge kao automobili na parkiralištu.

Više pročitajte u novom broju Mora.

sidrenje1

sidrenje2

nsl-sigurna-plovidba-2019-pula
Novosti

Ovog ljeta sezona kiselih krastavaca u medijima srećom nije bila ispunjena požarima duž Jadranske obale i u njegovu zaleđu, ali se javnost zato zgražavala nad slučajevima u kojima su glavnu ulogu imala plovila, posada i kupači na Jadranu, uz kršenje propisa i zakona s nažalost tragičnim posljedicama. Čitajući te naslove, pomislio sam ‘čudno da se to ne događa i češće’, jer mi koji smo odrasli i boravimo na moru, pa i oni koji obalu posjećuju jednom godišnje, dobro znamo kakvih sve primjera kršenja zakona ima tik uz more, pa čak i unutar bovicama ograđene javne gradske plaže, te koliko su ti prekršaji ozbiljni i česti. Ipak, čitajući statistiku na kraju ‘Uspješno provedene akcije Sigurnosna plovidba 2019’ koje je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ponosno istaknulo na svojim internetskim stranicama, ne mogu se oteti dojmu da se radi o suludo velikom postotku prekršaja. Od ukupno 382 pregleda različitih kategorija plovila u Akciji, njih 142 zaradilo je prekršajni zapisnik, odnosno čak 35,67 posto plovila zatečeno je u prekršaju. Dakle Uspješno provedena akcija Sigurnosna plovidba 2019 je pokazala da više od trećine plovila ne plovi sukladno zakonu. U objavljenom izvješću piše da su izrečena 142 prekršaja naplaćena u ukupnom iznosu od 260.219,00 kuna, dok su „za brojne uočene manje nedostatke u vidu manjkavosti brodske opreme voditeljima plovila izrečene opomene, te im je ukazano na važnost pridržavanja svih sigurnosnih propisa tijekom plovidbe, ali i obveza tehničke opremljenosti i ispravnosti njihovih plovila, radi osiguranja opće sigurnosti svih sudionika u pomorskome prometu.“ Na nama je da se nadamo da je ‘uspjeh’ iz naslova akcije – rezultat, koji vrišti da se nešto hitno mora promijeniti po tom pitanju.

Ističu u izvješću da je najčešći i najopasniji prekršaj na moru, glisiranje unutar 300 metara od obale, odnosno, prekoračenje najviše dopuštene brzine plovidbe. Dodaju da se radi o iznimno opasnoj radnji za kupače ali i sve ostale sudionike u pomorskom prometu, a obrazloženo je i zašto. Ministarstvo u tom izvješću upozorava da takvo ponašanje, nažalost, ponekad rezultira sudarima plovila i naletima na kupače s tragičnim posljedicama, te se stoga gliserašima u nedopuštenim zonama izriču najviše zakonom dopuštene novčane kazne bez prethodne opomene. Uz glisiranje blizu obale, kao drugi najčešći prekršaj evidentirana je nepotpuna dokumentacija vlasnika plovila, dok se još uvijek u manjem broju bilježe prekršaji i propusti u vidu prekrcanosti plovila, manjkavosti brodske opreme ili nepoznavanje osnovnih propisa i normi u plovidbi morem, piše u izvješću.

Također stoji da prilikom akcije nije zabilježen niti jedan teži slučaj nesreće ili nezgode na moru. Samo dva dana nakon provedene akcije, Sjeverni i Srednji Jadran zahvatilo je olujno nevrijeme, nakon čega je Ministarstvo na svojim internetskim stranicama objavilo iscrpno izvješće o akcijama spašavanja, u kojem se vrlo slikovito, unatoč birokratskom jeziku izvješća, lako iščitava da se radilo o izrazito opasnim uvjetima na moru. Stara poslovica kaže da će iskusni nautičar nevrijeme dočekati u luci, ali i najboljima se dogodi, pa i tada ni najiskusnijima nije bezazleno. Što je dakle s ovih 35,67 posto čija plovila ili plovidba nije u skladu sa zakonom? Kako očekivati da će se broj tragedija i nesreća na moru smanjiti, ako se u mirnom danu trećina plovila morem kreće protuzakonito? Ovim putem apeliramo ne samo na lučke kapetanije i pomorsku policiju, već na zakonodavna tijela da dobro razmotre zatečeno stanje uspješno provedene akcije Sigurnosna plovidba 2019, te da se u budućnosti napravi strategija kako bi statistika sigurnosti u plovidbi bila u razumnim okvirima, jer s trendom rasta broja plovila i prometa naročito u špici turističke sezone, uz ovakvu statistiku ne ginu nam brojni novi tragični naslovi u novoj sezoni kiselih krastavaca.

Piše: Teo Marević

sigurna-plovidba-2019-pula-3

sigurna-plovidba-2019-pula-1