pandemija | Magazin More

Dobar početak u Tullnu

Više od 20 hrvatskih nautičkih tvrtki izlaže pred 40-ak tisuća posjetitelja na sajmu u Tullnu

Paviljoni u Tullnu ponovo vrve ljudima i nautičkom ponudom kao i posljednji put, tik pred prvi lockdown. Započeo je četverodnevni nautički sajam i nakon dvogodišnje pauze okupio je više od tri stotine sedamdeset izlagača među kojima i dvadesetak iz Hrvatske i petnaestak iz Slovenije. Ovu nautičku izložbu, najveću te vrste u Austriji, uobičajeno posjeti više od 45000 ljudi a prema današnjoj posjeti moglo bi se predvidjeti da će tako biti i ove godine.

Mnogi od njih imaju brodove u Hrvatskoj, Sloveniji i sjevernojadranskim talijanskim marinama ili plove našim dijelom Jadrana u čarteru. Austrijanci su, još od doba Austro Ugarske snažno vezani za Jadran, pa je razumljivo da im hrvatske marine i čarter kompanije (mnoge u austrijskom vlasništvu) posvećuju mnogo pažnje.

Ipak, zastupljenost naših marina i čarter tvrtki ove je godine bila nešto manja nego li je to uobičajeno a od nastupa je odustala i Hrvatska turistička zajednica. Tako su nas zastupali ACI, marine Kornati, Veruda, Novigrad, Polesana, Trogir, Mitan marina, Betina i Kaštela. Od hrvatskih čarter tvrtki našli su se ovdje Pitter, BavAdria, Smart Sail, Novak i još nekoliko drugih. Pojavila su se i dva naša brodograditelja – Ris Marine koji su izložili dvije verzije RIS-a 650 i Grginić sa Sharkom 38. Tu se i EmergenSea, Premium Yachtinsurance Jacka Šurije i drugi.

Svima njima austrijsko tržište je važno a nekima, poput Pittera Austrijanci čine više od 40% klijentele. Kako nam kažu, a to se potvrđuje i ovdje, možemo očekivati jako dobru nautičku sezonu koja bi mogla nadmašiti prošlu, rekordnu godinu.

Inače, sama sajamska izložba nešto je skromnija od posljednje. Po našoj procjeni za nekih desetak posto. Ponuda jedrilica je nešto manja od uobičajene ali to smo već vidjeli u Düsseldorfu dok je motornih brodica i jahti uobičajeni broj. Prevladavaju motorne brodice od 8 do 12 metara, vidljivo je mnogo brzih glisera za dnevne izlete i gumenjaka. Sajam u Tullnu oduvijek je prednjačio ponudom brodica s elektropogonom radi velikih ograničenja plovidbe barki s dizelskim ili benzinskim motornim pogonom na većini jezera a može se vidjeti i mnogo brodske opreme.

WhatsApp Image 2023-03-02 at 13.07.10 (2)

WhatsApp Image 2023-03-02 at 13.07.10 (4)

WhatsApp Image 2023-03-02 at 13.07.10 (1)

WhatsApp Image 2023-03-02 at 13.07.10 (3)

Piše: Braslav Karlić
Foto: More

Novosti

Hanse najavio novi brend

Grupa Hanse Yachts najavila novi brend motornih plovila, te se pohvalila rekordnom knjigom narudžbi.

njemačka grupa Hanse Yachts AG danas je najavila novi brend motornih plovila koja će uz Fjord i Sealine upotpuniti njihov portfelj. Također su objavili rekordnu knjigu narudžbi s preko 1000 plovila, ali i da zbog utjecaja pandemije predviđaju nešto manje financijsko ostvarenje u aktualnoj godini. Istovremeno, tvrtka je kupila zemljište u blizini svojeg proizvodnog pogona u Poljskoj gdje namjeravaju širiti svoje proizvodne kapacitete.

Prvi puta u povijesti tvrtke Hanse Yachts AG, knjiga narudžbi prelazi brojku 1000. Financijsku godinu 2020./2021. s krajem na današnji datum, tvrtka je okarakterizirala kao iznimnu u svim aspektima. Istovremeno tvrtka je izvijestila da je prodaja Hanse Yachts AG proizvoda pozitivno razvijena. Razlog nalaze u tome što je potražnja kupaca koji žele vlastiti brod radi sigurnijeg provođenja godišnjeg odmora, što se osjeti u čitavoj industriji.

Hanse Yachts sebe ističe kao sektorskog lidera u polju digitalizacije, te da su zbog ulaganja u taj dio poslovanja stekli značajnu prednost. Budući da su klijenti bili u nemogućnosti posjetiti njihova predstavništva i nautičke sajmove, brend su kako sami navode, zadovoljavajuće predstavljali do sitnih detalja putem digitalnih kanala, kako bi kupci mogli donijeti odluku o kupnji pred ekranom svojih kompjutera. To je, dodaju u priopćenju, povećalo narudžbe, što je nakon odbijanja dealerskih marži rezultiralo prihodom od preko 230 milijuna eura i prvi puta premašilo tisućitu narudžbu u knjizi. Ova brojka nadilazi njihov boom tijekom 2007. i 2008. godine, kada je bilo naručeno rekordnih 940 brodova, znatno niže vrijednosti.

Glede učinaka na zaradu kompanije zbog kašnjenja isporuke, navode da je pandemija Covid-19 nastavila kočiti proizvodnju u četvrtom kvartalu financijske godine 2020. /2021. Nakon kašnjenja zbog korone, između listopada 2020. i ožujka 2021., problemi u lancu opskrbe zahvatili su finalne procese u proizvodnji od travnja 2021. nadalje.

Dobavljači diljem Europe, privremeno su ostali bez sirovih materijala za proizvodnju proizvoda od nehrđajućeg čelika i elektroničkih komponenti, kao i presvlaki i toaletnih elemenata. Podsjećamo, u ožujku je izbio požar u najvećoj japanskoj tvornici mikroprocesora, a između SAD-a i EU su vođeni intenzivni pregovori oko trgovine čelikom i drugim sirovinama, a sve kao posljedica globalnog trgovinskog rata i utjecaja pandemije na transport i proizvodnju.

Stoga je od travnja nadalje, Hanse Yachts AG počeo skladištiti između 45 i 65 plovila koja već bila u proizvodnji i 99 posto gotova. Međutim, nedostatak tek pojedinih komponenata u tom trenutku značila su kašnjenja u isporuci brodova. Izvršni odbor se u priopćenju zahvaljuje svojim zaposlenicima i klijentima na strpljenju zbog nastale situacije. Spomenutih 45 do 65 skoro dovršenih brodova na lageru procjenjuje se u vrijednosti na oko 10 do 15 milijuna eura.

Budući da dio dijelova potrebnih za dovršetak dijela spomenutog broja plovila na lageru još nije stigao, ona neisporučena se ne mogu uračunati u prihod proteklog financijskog perioda, već će biti spremni za isporuku u kratkom vremenu, ali ulaze u financijsku godinu 2021. / 2022.

Prema ostvarenoj dobiti prije obračuna kamata, poreza i amortizacije, proteklu financijsku godinu tvrtka bilježi slabiju nego prethodnu, s “jednoznamenkastim gubitkom izraženim u milijunima.” Sva druga financijska predviđanja su ostvarena. Prognoza za novu, 2021. / 2022. poslovnu godinu, bit će objavljena skupa s godišnjim izvješćem i konsolidacijom financijskog izvješća 27. listopada 2021. godine.

Sedmi brend grupe

Kako bi mogli ostvariti srednjoročne ciljeve o povećanju na 200 milijuna eura dobiti prije obračuna kamata, poreza i amortizacije s 10 posto profita, Hanse grupa je najavila širenje za 2021. / 2022. financijsku godinu uspostavljanjem sedmog brenda unutar grupe. Novi brend će se, prema najavi Grupe, baviti inovativnim motornim plovilima od 24 do 39 stopa duljine s izvanbrodskim motorima. Najavom novog brenda, Hanse poručuje da će postaviti novi nivo standarda u segmentu kabina za spavanje, kupaonica i plovećih karakteristika. Izlazak na svjetsko tržište planiraju u prvom kvartalu nove financijske godine 2021. / 2022. godine.

Kako bi osigurali potrebne proizvodnje kapacitete za ciljani rast, te za potrebe proizvodnje novog brenda, Hanse Yachts je kupio novo zemljište u Poljskoj, koje je direktno povezano s postojećim zemljištem brodogradilišta. Kupnja tog dijela zemljišta odvijala se paralelno uz pripreme za razvoj novog brenda. S dodatnih 27,5 tisuća kvadratnih metara, povećanje prostora poljskog brodogradilišta iznosi 40 posto. Predviđaju da će time povećati kapacitete proizvodnje za oko 250 plovila.

Piše: Teo Marević
Foto: Hanse Yachts

Novosti

Rezime 2020.

Sljedeću godinu dočekujemo načeti, ali s manje iznenađenja i izglednim poboljšanjem

Ova godina je za magazin More započela s jedrima punim vjetra. Obilježili smo 25 godina postojanja Mora bogatim jubilarnim izdanjem. Taj 252. broj bio je iznimno opsežan, a njime smo napravili i nekoliko zaokreta, kako u konceptu magazina tako i u njegovom izgledu. S uobičajenim elanom nastavljali smo dalje u, kako je tada izgledalo, jednu od najboljih godina i za nas i za hrvatsku nautiku uopće. Već smo bili usred pripremanja idućeg broja kada je nastupio prvi lockdown i svijet je stao.

U tom trenutku nitko nije znao što nas čeka, a u toj neizvjesnosti napravili smo najbolje što smo mogli, pa je travanjski broj “Svijet je stao” u najvećoj mjeri odražavao sve ono što nas je zateklo. Među prvima smo se pozabavili analizom tadašnje situacije u domaćoj i međunarodnoj nautičkoj industriji, kako u proizvodnji, servisnim radionicama, marinama, charter poslovanju, škverovima i popratnim uslugama povezanim s nautikom i nautičkim turizmom.

Pogledamo li unazad, prognoza je bila točna, a i dalje je bila bolja nego što se na prvu činilo. Zbog zatvorenih granica i epidemioloških mjera ostali smo bez prvog dijela nautičke sezone, no najvažnije, Hrvatska je relativno brzo prepoznala potencijal nautičkog turizma na koji smo i mi ukazivali kada je postalo izgledno da će ova godina biti, blago rečeno izazovna. Putem naših medijskih platformi, tiskanih i digitalnih izdanja, putem naših mobilnih aplikacija i društvenih mreža na hrvatskom, engleskom i nekoliko drugih jezika, promovirali smo nautički turizam i plovidbu kao najsigurniji oblik provođenja godišnjih odmora i rekreacije s obitelji i prijateljima.

Već postoje modeli

Brojevi koji su slijedili nakon lockdowna bili su usmjereni na plovidbu, mogućnosti i ograničenja, nastojeći u svakom trenutku pružati ažurne i precizne upute za domaće i strane nautičare. Stalno smo komunicirali s predstavnicima državnih institucija bitnih za nautički sektor ali i izvještavali što se na tom planu događa na Mediteranu, u Europi i svijetu. Pred nama je 2021. godina koja, prema svemu sudeći u hrvatskoj nautici ne bi trebala donijeti iznenađenja poput ovogodišnjih. U najgorem slučaju ponovit će se ova sezona, koja je pokazala da se može preživjeti i u ovako zatvorenim uvjetima.

No, s obzirom na stečeno iskustvo i postojeće modele funkcioniranja, cjepivo koje nam je stiglo, iduću nautičku sezonu trebali bismo dočekati s olakšanjem, te boljim rezultatom. Ohrabruju i podaci o sve većem broju novih vlasnika brodica i charter gostiju, koji su klasične oblike turizma odlučili zamijeniti nautičkim, pa je jedan od izazova pred svim dionicima nautičke industrije, zadobiti i zadržati nove goste, nove vlasnike plovila, nove zaljubljenike u more, plovidbu, te zabavne i sportske aktivnosti na moru.

Promjene prilika i odnosa prema okolini

Bilježi se rast prodaje opreme za brodice, narudžbe novih brodica su stabilne ili u rastu, a stagnacija koja bi inače bila nagovještaj lošeg poslovanja, u nestabilnoj godini je veliki plus. Osim financijskih prilika, ova godina je dubinski promijenila odnose među ljudima i spram okolini. Kako je ekološka osviještenost počela sve više dobivati na značaju i ponuda i potražnja se orijentiraju u tom smjeru pa se opravdano nadati da će sljedeća godina biti godina velikog zaokreta kad je očuvanje planeta na kojem živimo u pitanju.

Pratite More na našem internetskom portalu, putem mobilnih aplikacija i naravno u tiskanom izdanju jer nas već u prvoj polovici iduće godine očekuju brojna uzbudljiva događanja poput America’s Cupa, završetak regate Vendee Globe, sajmovi i novosti iz škverova, kao i najljepše priče s mora, otoka i priobalja. Mirno more i sve najbolje u vrijeme blagdana i u novoj, 2021. godini, želi vam uredništvo Mora.

MORE Sudbine

Zarobljeni na Socotri

Zagrebački fotograf, snimatelj i ribolovac zbog pandemije je zaglavio na otoku usred Arapskog mora

Između kanala Guardafui i Arapskog mora nalazi se endemski komad zemlje koje je more davno odvojilo od Afrike. Ime mu je Socotra, otok koji zbog biološke raznolikosti uzrokovane tim davnim razdvajanjem od matičnog kontinenta još zovu i Galapagosom Indijskog oceana. Godine 1507. ovaj otok, četvrtinu veći od našeg poluotoka Istre, otkrila je portugalska flota koju je predvodio zapovjednik Tristão da Cunha. Prilikom iskrcavanja odmah su zauzeli tadašnji glavni grad Suq. Nakon svega četiri godine Portugalci su napustili ovaj otok ostavivši na njemu jednu tvrđavu koja i danas stoji između luke i glavnog otočnog naselja, grada Hadiboha, kao uspomena na vremena kada su prvi stranci neuspješno pokušali osvojiti ga. Glavni razlog za napuštanje otoka tada je bio nedostatak zaštićenih luka od jakog ljetnog monsuna, kojeg lokalci zovu Kharīf.
Moja avantura počinje prošle godine kada sam dobio posao za talijansku agenciju Wild Sea Expedition, predvođenu Nicolom Vitalijem, čiji je zadatak voditi ribolovne ture na najekstremnija i najzabačenija mjesta na Zemlji. Put je počeo iz Milana u trećem mjesecu ove godine, a korona je već uzimala maha u Italiji, no to nas nije spriječilo da krenemo put Socotre.
Iz Milana smo letjeli za Kairo, otkuda jednom tjedno leti avion kompanije Yemenia za Seiyun u Jemenu, te zatim za Socotru.
S preko 100 kilograma stvari i opreme za ribolov i snimanje, došli smo u kaotičnu malu zračnu luku Socotra Airport, u koju stiže sve što možete zamisliti: od mješovite robe, odjeće do raznih igračaka i slično koje vjerojatno rodbina šalje iz Seiyuna i Kaira.
Cijelim putem problem su nam stvarali voki-tokiji slabog dometa, koje je granična policija smatrala sumnjivim uređajima, vjerojatno zbog sukoba Sjevernog i Južnog Jemena. Objasnili smo im da su nam potrebni za lakšu komunikaciju tijekom ribolova, na moru, ali su uređaji ostali na carini. (…) Više pročitajte u novom, 255. broju Mora.

Novosti

Ništa ih ne može zaustaviti

Hrvatska tvrtka Marinetek obavila je još jedan uspješan posao vrijedan 300.000 eura u inozemstvu i to u doba kada je kretanje bilo vrlo ograničeno. Istovremeno, grade i u Hrvatskoj.

Unatoč globalnoj pandemiji, šibenski Marinetek je uspio tijekom najvećeg vala Covid-19 u travnju na Maltu dopremiti svoj hvaljeni proizvod – plutajuće pontone za izgradnju privezišta nove marine Gardens Yachts Marina u mjestu Kalkara na Malti. Ovo im nije prvi posao koji su radili na otočnoj državi u samom središtu Mediterana, jednom od najvažnijih nautičkih središta Sredozemnog mora.

Prvi posao na Malti su radili još 2003. kada su gradili najveću marinu Grand Harbour Marina, u glavnom gradu Valetti. Sada na Malti imaju značajne reference za buduće projekte izgradnje ili rekonstrukcije marina. Posebna je vrijednost u tome što su pontoni s pripadajućom opremom dostavljeni unatoč kompliciranoj međunarodnoj situaciji izazvanom pandemijom Covid-19. Pontoni su namijenjeni izgradnji nove marine na mjestu starog privezišta uz obalu gdje je do sad stalo svega desetak plovila do 25 m dužine i tridesetak manjih plovila manjih od 20 m.

Investitor Gardens Marina Ltd je proširio marinu čime je postignuta bolja organiziranost za prihvat plovila i razmještaj vezova na pontonima s ciljem povećanja kapaciteta. Marina sada broji ukupno 97 vezova od čega 18 za plovila od 30 m, 20 mjesta za plovila od 25 m, 40 mjesta za plovila od 15 m, 18 mjesta za plovila od 12 m i jedno mjesto za plovilo od 45 do 50 metara duljine.

Tvrtka Marinetek im je isporučila 6 valobranskih pontona tipa M3820BRS za gat ukupne duljine 120 m, pristupni most širine 2 m i dužine 6 m, te sidreni materijal za sidrenje gata i mooringa, kao i pripadajuću opremu. Ukupna vrijednost ovog projekta je 300.000 eura, a radi se o prvoj fazi izrade lučice za koju se u skoroj budućnosti planira instalirati, još dva gata. Konačno s trećom i četvrtom fazom pristupat će uređenju obalnog područja marine koje će po dovršetku u potpunosti biti prilagođen pješacima i biciklistima.

Foto: Marinetek

Novosti

Hrvatska otvorila granice

Jučer je na snagu stupilo novo, najznačajnije ublažavanje mjera od početka pandemije, a koje omogućavaju stranim i Hrvatskim državljanima ulazak u Hrvatsku.

Povoljna epidemiološka situacija dovela je do značajnijih promjena dosadašnjih mjera koje se tiču stranih vlasnika plovila na vezu u Hrvatskoj. Već ranije je dozvoljeno uplovljavanje jahti dužih od 24 metra koje dolaze iz inozemnih voda, a ono što je najvažnije dozvoljen je ulazak na teritorij Republike Hrvatske stranih građana koji su vlasnici plovila ili nositelji leasinga za plovila koja se nalaze na vezu u Hrvatskoj, te članovima njihovih obitelji. Sa sobom moraju imati dokumentaciju kojom dokazuju vlasništvo i nakon prelaska granice dužni su se pridržavati javno-zdravstvenih mjera jednakih kao i za hrvatske građane. Dokinuto je ograničenje kretanja unutar Hrvatske osim za posebno određene manje zone.

Zbog povoljne epidemiološke situacije prošlog tjedna su počela popuštanja mjera, poput dozvoljenog inozemnog uplovljavanja plovila u marine, luke nautičkog turizma i brodogradilišta za plovila veća od 24 m, zatim je ukinuta zabrana kretanja među županijama. Od danas je dozvoljen i rad ugostiteljskim objektima, ali uz pridržavanje strogih mjera bazirano na fizičkom distanciranju osoba, te redovito dezinficiranje prostora i inventara.

Brojni nautičari planirali su svoj boravak u Hrvatskoj za travanj, ploveći na svojim ili unajmljenim plovilima. Sada se granice otvaraju, no ipak se ne preporučuje putovanje, osim ako se ne radi o neodgodivom razlogu, pa se na graničnim prijelazima evidentiraju dodatni podaci osoba koje ulaze u zemlju.

Evidencija boravka

Pri svakom ulasku se evidentira mjesto odnosno adresa na kojoj se nalazi nekretnina ili plovilo, kontakt broj telefona i vrijeme boravka, kada planiraju napustiti Hrvatsku. Za sve ostale strane državljane koji imaju neki neodgodivi osobni razlog ulaska u Hrvatsku, a za koji u ovom trenutku ne postoji predviđeni protokol, potrebno je javiti se na adresu ministarstva unutarnjih poslova uzg.covid@mup.hr.

Ulazak će također biti omogućen stranim državljanima koji posjeduju dokumentaciju kojom dokazuju poziv nekog gospodarskog subjekta u zemlju, ili poziv na poslovni sastanak. Ti putnici također moraju ostaviti podatke o mjestu odnosno adresi na kojoj će boraviti, kontakt broj telefona i vrijeme boravka, odnosno kada namjeravaju napustiti Hrvatsku. Uz navedeno, ministarstvo unutarnjih poslova navodi u priopćenju da se kao i kod osobnih, i kod poslovnog razloga jave svi oni za čije putovanje ne postoji predviđeni protokol na isti email.

Svi koji prelaze granicu dobit će upute o epidemiološkim mjerama o postupanju s osobama koje prelaze granične prijelaze RH. Također, dužni su svesti kontakte s drugim osobama na minimum i pridržavati se mjera o smanjenju rizika od prijenosa bolesti – izbjegavati fizički kontakt, rukovanje,održavati razmak od najmanje dva metra, često prati i dezinficirati ruke, izbjegavati dodirivanje lica rukama itd.

Osobe koje razviju simptome bolesti, dužni su ostati u svom smještaju i javljati se telefonom epidemiologu u pripravnosti, ili domaćinu, tj. organizatoru njihova dolaska koji obavještava nadležnog liječnika primarne zdravstvene zaštite. Izvan radnog vremena nadležnog liječnika primarne zdravstvene zaštite, domaćin strane službene osobe koja ima simptome bolesti poziva hitnu medicinsku službu ili vodi osobu u najbližu COVID ambulantu. Ako osoba pri ulasku u Hrvatsku ima znakove bolesti, granična policija će obavijestiti graničnog sanitarnog inspektora ili sanitarnog inspektora Područnog ili Središnjeg ureda Državnog inspektorata.

Business MORE

Kako spasiti hrvatsku nautiku

Suočene s opasnošću mnogo većom od velike krize 2008. godine, hrvatske nautičke tvrtke se organiziraju i traže izlaz.

Pandemija koronavirusa snašla nas je poput najgore morske oluje. Znamo kako se one prolaze – hrabrošću, pameću, organiziranošću i samodisciplinom. Oni koji tako naprave, savladaju je i nastave živjeti. A kad nastavimo živjeti, moramo i raditi, a tu ćemo oluju, iskustvo nas ući, ipak malo teže proći jer koronavirus hara i našom i svjetskim ekonomijama. Sva ona živost priprema sezone 2020., od koje bismo trebali preživjeti ovu godinu, je stala i hrvatski nautički sektor već osjeća ozbiljne posljedice. Znamo li da on godišnje donosi više od milijardu eura, nije svejedno ne samo koliko će pandemija trajati i kako će se Hrvatska nositi s njenim zdravstvenim aspektima, već i kako će se nautički sektor organizirati, međusobno odnositi i kakve će mjere pomoći država osigurati. Svima nam je u dobrom sjećanju prošla ekonomska kriza 2008. godine kad je gospodarstvo, a rekao bih osobito nautički sektor, potpuno krivim setom mjera povećanja poreza i davanja, umjesto potpuno drugom logikom, dovedeno na rub propasti, a mnogi, osobito mali proizvođači, i preko njega.

Danas se realno nadati da će to iskustvo, a i činjenica da smo dijelom Europske unije, mjere ekonomske i fiskalne politike okrenuti u drugom pravcu. Prvi potezi Vlade, premda još uvijek nedovoljni, osobito usporedimo li ih s onime što poduzimaju naši susjedi u Sloveniji ili tek malo udaljenijoj Austriji, ipak govore da bi tako moglo biti. Makar još uvijek mnogi koji gledaju sa strane misle da kad je nautika i sve oko nje u pitanju, nikakve krize nema jer je riječ o hrpi bogataša koji u krizi postaju još bogatiji. I teško razumiju i prihvaćaju da je riječ o poslovanju kao i svakom drugom, samo svakako mnogo osjetljivijem na bilo kakav poremećaj, jer ruku na srce, kad se svijet trese, ne plovi se iz razonode. (…) Više pročitajte u 253. broju Mora.

Napisao: Braslav Karlić
Foto: Arhiva Mora

Novosti

Brodogradnja na pauzi

Zbog sve oštrijih mjera koje države diljem svijeta poduzimaju kako bi zaustavili širenje koronavirusa, brodogradilišta su uglavnom prekinula, a manji dio njih je nastavio proizvodnju u smanjenom kapacitetu.

Od ponedjeljka je u Italiji na snagu stupila stroža mjera ograničenja u svrhu suzbijanja širenja pandemije. Do 3. Travnja su zatvorene sve tvornice koje nisu neophodne za život građana, pat ako i brodogradilišta. Prije samo nekoliko dana, za talijanski Solo Vela Net, direktori brodogradilišta govorili su kako rade smanjenim kapacitetom, kako bi čim efektnije provodili mjere zaštite zaposlenika i da se proizvodnja nastavlja. Fabio Planamente iz brodogradilišta Cantiere del Pardo kazao je kako će nastaviti raditi. Isto je poručio i vlasnik Ice Yachta, Marco Malgara koji je do pred nekoliko dana planirao isporučiti sve narudžbe u već utvrđenim uvjetima. Neka brodogradilišta poput Italia Yachts, Solaris i druga manja vjerojatno su zatvorena, prenosi SVN, jer im nitko nije odgovorio na upit.

Prošlog tjedna pisali smo o nekim brodogradilšitma koja su rano uvela mjere zaštite, pa nastavljaju raditi. Francuski Fountaine Pajot i Dufour su zatvorili proizvodnju u petak dok im ostali odjeli tvrtke rade od kuće i dostupni su za komunikaciju i dozvoljene operativne zahvate s klijentima, novinarima, partnerima i dobavljačima. Balì je smanjio proizvodnju, a njemačka Hanse Grupa održava proizvodnju aktivnom primjenom politika zaštite osoblja. Slično radi i Bavaria. Grupa Beneteau je do daljnjega zatvorila svoje pogone za proizvodnju brodova i plutajućih kuća u Italiji i Francuskoj, dok im pogoni u Poljskoj i SAD-u rade u smanjenom obimu. Iz grupe Beneteau naglašavaju kako prate zbivanja u svijetu i nastoje očuvati zdravlje svojih zaposlenika, pa je u tu svrhu otkazali sva službena putovanja i organiziran je rad o kuće za one odjele koje je to moguće, dok drugi rade prema uvjetima koje određuju vlasti u pojedinim državama.

Britanski brodograditelj Princess Yachts najavio je kontrolirano gašenje proizvodnje u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tvrtka je u priopćenju izrazila zabrinutost za zdravlje svojih zaposlenika, te partnera i kupaca. Tvrtka je prema naputku britanske vlade svoje zaposlenike klasificirala kao „Odsutne do daljnjega“, te je najavila da će im uredno isplaćivati plaće. Direktor švedskog Nautor’s Swana, Vanni Galgani izjavio je da oni nastavljaju raditi u relativnom spokoju, zahvaljujući rijetkom naseljenosti pa se zaraza sporije širi, prenosi SVN.

Čarteraši prvi na udaru

Zbog ograničenja koja polako nastupaju u sve većem broju zemalja, kašnjenja su ono što nas neizbježno očekuje u ovoj ljetnoj sezoni, za koju još postoji nada. Iako su u većini europskih zemalja već najavljene odgode plaćanja poreza i slične mjere, svojevrsno razumijevanje će postojati i među partnerima i dobavljačima, no tu ne staju potencijalni financijski problemi za brodogradilišta. Posve je izgledno da će cijeli svijet ući u recesiju, a čitavo gospodarstvo će snažno usporiti, što će se dakako odraziti na brodogradilišta kao i sve popratne industrije.

Ključan period je ljeto. Ako pandemija stane i život se nastavi normalizirati do ljeta, pa da turistička, odnosno nautička sezona ispadnu koliko-toliko u redu, gospodarstvo će se brže oporaviti. Ne bude li sezone, poslovanje brodogradilišta će se ugroziti posljedično poslovanju čarteraških tvrtki, dilera brodova i nautičke opreme te drugih gospodarskih čimbenika. Najtežu štetu proživjet će čarteraški sektor. Čak i ako pandemija završi u lipnju, sezona sasvim sigurno neće polučiti očekivane rezultate. Prema istraživanju talijanskog SVN-a najveću štetu će pretrpjeti sektor katamarana, jer većina prodaje višetrupaca odnosi se na čarteraške kompanije.

Foto: Bavaria