krim 11
Novosti

Vlasti na Krimu planiraju izgraditi ukupno 17 marina u narednim godinama, a navodno postoje zainteresirani investitori iz Kine i Bliskog istoka.

Kineski investitori zainteresirani su za ulaganje u razvijanje nautičkog turizma na Krimskom poluotoku. Prema izjavi ministra turizma tamošnje proruske vlade Alexeyja Chernyaka, Kinezi su spremni uložiti u gradnju 10-ak tamošnjih marina, izvijestili su Krimski mediji. Prema izjavi Chernyaka, još se vode razgovori, i sastavlja lista potencijalnih investitora među kojima ima i kineskih korporacija koje se bave turizmom.

Sve je to u okviru planova generalnog koncepta koje je osmislilo rusko ministarstvo transporta, s ciljem da se razvije nautički promet u Krimu. Prema tom planu ukupno bi u narednim godinama trebalo biti izgrađeno 17 marina diljem poluotoka, a sadašnji glavni grad ruske mornarice, Sevastopol trebao bi postati centar nautičkog turizma u regiji. Chernyak je za planove kazao da je stranim investitorima ovo područje potpuno otvoreno za svjež početak poslovanja i dodaje da nije potrebno ništa razbijati i rekonstruirati, već početi iz početka.

Službeni Krim je stava da su osim kineskih, za spomenute investicije zainteresirani i investitori s Bliskog istoka. Chernyak je također izjavio da će na proljeće iduće godine, krimski parlament potpisati sporazum o nautičkom turizmu zajedno s drugim regijama u susjedstvu, a sličan će se dokument potpisati i na razini Ruske federacije, koja je krajem 2019. godine najavila jača ulaganja u jedrenje kao sport i nautičku industriju. S obzirom na to da dobar dio gospodarstva ovog poluotoka ovisi o turizmu, jasno je da vlasti namjeravaju ozbiljno uložiti u tu industriju. Tim više što su većinu turista prije rata 2014. činili Ukrajinci.

IMG_6015 - Copy
Novosti

Kapaciteti se šire za po 150 vezova u dvije marine, a pri donošenju plana maksimalno su se vodili uvjetima održivog razvoja, ekologijom i ekonomskim čimbenicima od lokalnog i državnog značaja.

Popularna nautička destinacija u Crnoj Gori dobit će dvije nove marine kapaciteta po 150 vezova. Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore izdalo je urbanističko-tehničke uvjete za izradu tehničke dokumentacije za nove objekte u sklopu Luke Kotor i buduće Luke Risan. U rješenju se navodi kako je gradnja u skladu s državnim studijama lokacije i Prostornim planom posebne namjene (PPPN) za obalno područje. Prema tom planu, u okviru koncepta razvoja prometa kao luke lokalnog značaja proglašene su luke u Budvi, Risnu i Zelenici, Porto Montenegro i Kalimanj u Tivtu, Nautičko-turistički centar Kotor, gradska luka Škver u Herceg Novom, te predložena brodogradilišna luka Bonići. U trgovačke su svrstane luke u Baru, Kotoru i Zelenici, dok se marine nalaze u Baru, Budvi, Risnu, Porto Montenegru, Kalimanju, Škveru i NTC Kotor.

Javno poduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore podnijelo je zahtjev Ministarstvu za Luku Risan koja bi se nalazila u zaljevu tog mjesta u Bokokotorskom zaljevu. Prema planu, lokacija je predviđena za luku nautičkog turizma, odnosno marinu koja je specijalizirana za „prihvat, čuvanje, zimovanje i spremanje plovnih objekata koji služe za rekreaciju, sport i razonodu“, ali nije predviđen i suhi vez. Osim toga, precizira se da će u marini biti omogućeno tankiranje goriva i vode, napajanje električnom energijom i telekomunikacijske veze.

DSC03394

Održivi razvoj kao ključan faktor

Luka Kotor planira širenje kapaciteta na dijelu lokacije čija je namjena uređena obala za prihvat brodova dužine do 300 metara. Tu je predviđena rekonstrukcija dijela za pristajanje kruzera, a u nastavku izgradnja odbojnika za naslon brodova, i još dva mjesta vezivanja na bovi. Na parceli od necijelih 6.500 kvadratnih metara predviđena je gradnja objekta na dva kata s maksimalnom površinom osnovice od 327 kvadrata. Prema smjernicama, zgrada mora biti napravljena isključivo prema zadanim parametrima i u skladu s okruženjem i korištenjem autohtonog kamena, drveta i stakla kako se ne bi narušila vizura prema Starom gradu.

Spomenuti PPPN plan precizno definira sustav marina duž Crnogorskog primorja, i njegovim donošenjem vodilo se računa o potrebama Crne Gore u cjelini, kao i lokalnih sredina. Tri ključna kriterija u njegovu donošenju bili su izdvojeni osiguran održivi razvoj i očuvanje ekološke ravnoteže, izbjegavanje korištenja plaža i drugih važnih resursa, te procijenjena ekonomska opravdanost. Za četiri specijalne marine istaknuto je važnost ograničenja i nužnost krajnjeg opreza pri planiranju izgradnje, za Adu Bojana gdje je predviđeno do 50 vezova, Buljaricu s najviše 100 vezova, te osobito  zanimljivi Kotor i Risan s po 150 vezova.

Teoretski maksimum širenja kapaciteta

Crnogorske Dnevne novine pišu da je zbog zatvorenosti zaljeva i statusa svjetske baštine, Kotor kao lokacija veoma osjetljiva, a tu su činjenicu Crnogorci odlučili iskoristiti kao prednost, pa je sve planirano u ovom zaljevu orijentirano ekskluzivnom nautičkom turizmu. To znači da se i uz manje kapacitete potencira značajniji prihodi nego veće marine. U dokumentu su vodili računa i o drugim parametrima, te je predviđen teoretski maksimum širenja kapaciteta. Svi predloženi gabariti bit će prilagođeni i eventualno  smanjeni pojedinačnim studijima održivosti, te režimu korištenja prostora zbog osjetljivosti. Radovima u risanskom akvatoriju prethodit će i arheološka istraživanja lokaliteta.

Planom ne predviđa povećanje kapaciteta luke, već će proširenje postojećeg gabarita mobilnim objektima koji će imati karakter tranzitne luke isključivo za pakiranu robu. Risanski mul bit će namijenjen za putnički, lokalni, turistički i laki teretni promet, s najavom manjeg pristaništa za redovni javni prijevoz unutar Kotorskog zaljeva, čime bi se rasteretio cestovni promet. Nautička zona prostire se od Strpačkog do rta Murva. Proširenje marine planirano je isključivo pontonskim strukturama, dok će lučki dio obuhvaćati obalu od 150 kvadratnih metara. Svi vezovi imat će električne i vodovodne priključke, te uređaje za pražnjenje crnih tankova. U okviru luke planirano je i 30 vezova za lokalno stanovništvo koji će se također naplaćivati.