IMG_3116
Novosti

Skroman početak sezone

Zaplovili su prvi nautičari u znatno manjem broju nego što smo to prije koji mjesec očekivali

Još od kad su u opticaj krenula prva cjepiva započele su kalkulacije o uspjehu ovogodišnje nautičke sezone. Bit će bolja od svih dosadašnjih jer ljudi su se zaželjeli plovidbe a čarteraši neće imati dovoljno brodova za ukrcati sve koji bi htjeli na njih, tvrdili su optimisti, pokazujući na rastući buking i prodaju jahti.

Pesimisti su pak – ukazujući na treći val pandemije, zastoj u bukingu posljednjih tjedana i zatvaranje brojnih europskih država – najavljivali da ćemo posve ostati bez predsezone a dalje kako bude. A ni to neće biti sjajno. Zato smo svi s nestrpljenjem očekivali uskršnje praznike koji bi trebali biti prvi nagovještaj što će se u zbilji događati na Jadranu.

Ono što se zbivalo posljednjih tjedana nije išlo u prilog optimistima. Lijepi broj onih koji su namjeravali provesti uskršnji tjedan ili barem četiri ili pet dana praznika na iznajmljenom brodu otkazao je rezervacije ili ih je prebacio za jesenske termine. Otkazani su i neki team buildinzi a bilo je i veliko pitanje koliko će nautičara, inozemnih vlasnika plovila uopće doći do marina na svoja plovila suočeni s karantenom ili višestrukim testiranjima pri povratku doma. A niti prevrtljivo vrijeme nije bilo obećavajuće.

Sad kad su blagdani iza nas možemo reći da niti optimisti a niti pesimisti nisu bili posve u pravu. Marine su živnule, osobito one sjevernojadranske u koje su počeli stizati vlasnici plovila, više da ih malo srede i provjetre nego li da njima isplove. A krenuo je i čarter. Skromno doduše ali prema podacima koje smo dobili iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture na crew listama iznajmljenih brodica ili jahti u 13 ovogodišnjem tjednu, dakle onom neposredno pred Uskrs, našlo se 200 domaćih i 780 stranih nautičara dok se u 14 tjednu, dakle Uskrsnom, našlo 430 domaćih i 1180 stranih nautičara.

Ukupno je dakle u ta dva tjedna čarter brodovima plovilo 630 domaćih i 1960 stranih nautičara. Sve skupa njih 2590. Podatak o broju brodova koji su isplovili nismo dobili ali pretpostavimo li da je na svakom od njih bilo prosječno po 6 osoba ispada da je u ta dva tjedna isplovilo negdje oko 430 iznajmljenih brodova. To je nešto manje od 10% naše ukupne flote i svakako je barem tri puta manje nego što bi ih u normalnim okolnostima bilo unajmljeno.

Ali uzmemo li sve okolnosti u obzir i ovaj rezultat može obećavati. To su nam potvrdili i razgovori koje smo obavili sa šefovima nekoliko naših najvećih čarter kompanija koje su uglavnom iznajmile između pet i dvadeset jedrilica a drže da će se te brojke brzo početi povećavati dođe li do bilo kakvog značajnijeg stavljanja pandemije pod kontrolu. Svejedno, prizori poput ovih s viške rive uz koju niti u jednom času tijekom uskršnjih blagdana nije bilo vezano više od pet jahti, očito će još neko vrijeme biti naša svakodnevica.

IMG_3113

sailboats-3819699_1920
Novosti

Proizvođači ne prate potražnju

Zbog pandemije SAD doživljava nagli porast potražnje za outdoor segmentom, uključujući i nautiku

Američki nautički mediji sve glasnije pišu o tome kako brodograditeljima u SAD-u ponestaje materijala svih vrsta, a dobavljači opreme ne stignu pratiti potražnju. Povećana potražnja za nautičkom opremom i plovilima uzrokovana je promjenom načina provođenja slobodnog vremena tijekom pandemije.

Prema anketi koju je proveo Trade Only Today, 55 posto dobavljača predviđa da će imati rast između 3 do 5 posto u 2021. godini, dok njih 33 posto smatra da će imati blagi pad. Anketni ispitanici, prenosi TOT, govore o problemu nemogućnosti popunjavanja skladišta u odgovoru na potražnju. Nedostaje im elektronike, nekih tipova motora i sirovina za popravke, a pojavljuje se i još jedan problem.

Proizvođači su zbog strmog rasta podigli cijene proizvoda, pa trgovci upozoravaju da će iduće godine potražnja usporiti, a cijene će ostati iste, jer se nikada nije dogodilo da cijene padaju sukladno potražnji, kao što je to slučaj kada potražnja raste. Wall Street Journal u veljači piše o tome kako je pandemija donijela da umjesto automobila, Amerikanci kupuju stvari koje su im potrebne za kuću i izolaciju, pa su zbog velike potražnje skočile cijene ili je teško za pronaći madrace, web kamere, kuhinjske miksere i slične proizvode.

Outdoor oprema za rekreaciju i sport također je u uzletu. Oprema za plovidbu i vodene sportove, brodice i usluge popravaka trenutačno doživljavaju boom na američkom tržištu. Prema podacima američkog udruženja proizvođača u nautici, NMMA, narudžbe novih plovila porasle su najviše u posljednjih 13 godina, odnosno 12 posto više nego 2019. godine.

Predsjednik NMMA, Frank Hugelmeyer nedavno je izjavio da se prvi put u razdoblju većem od desetljeća bilježi porast broja novih vlasnika plovila, uglavnom manjih do 26 stopa duljine. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se rezultati prošle godine ne mogu promatrati kao obična godina.

Opetovano se ističe kako ekonomija u SAD-u nije rasla, već je potražnja za brodovima i drugim outdoor proizvodima, odraz nemogućnosti putovanja u Europu ili neke druge destinacije. Ljudi su svoj fond za godišnje odmore prenamijenili u ulaganje u vlastita plovila, kamp kućice i slično.

Piše: Teo Marević
Foto: Pixabay / Paul  Brennan

oceanis 7
Novosti

Beneteau ide na turneju

Francuski brodograditeljski div najavio ljetnu europsku turneju brodicama u dvije ture

U nedostatku sajmova, brodograditelji se odlučuju za alternativne načine promocije na privatnim događajima. Jedan od lidera francuske i svjetske brodogradnje, Beneteau, organizira dvije simultane promotivne turneje sa svojom flotom novih plovila. Sjeverna tura plovila prolazi Baltičkim morem, Sjevernim morem i kroz La Manche Engleskim kanalom, a južna tura ide Mediteranskim morem i Atlantskom obalom.

Tijekom turneje, bit će moguće razgledavati brodice, te uz prethodnu najavu dogovoriti probnu plovidbu na moru. Privremene vezove naći će u ključnim nautičarskim destinacijama, uz pomoć prodajnih mreža grupe, te tako klijentima omogućiti upoznavanje s novim modelima uživo. Na turneji će se naći vodeći modeli jedrilica i motornjaka Beneteauovog portfelja.

Cijeli događaj trajat će više od dva i pol mjeseca, od 1. travnja do 20. lipnja, a zainteresirani za isprobavanje brodica, morat će poštivati stroge Covid-19 mjere, te prethodno najaviti svoj dolazak. Podsjećamo da je grupa Beneteau, krajem veljače objavila da su rezultati u prošloj godini bili bolji nego što je prognozirano pojavom koronavirusa, što pripisuju trendu okretanja nautici kao sigurnom obliku provođenja slobodnog vremena.

ICE konfer
Novosti

Digitalni sajam za čarteraše

Prednost B2B vrste sajma je što se poslovi mogu dogovarati i virtualno

Yachtmaster Grupa organizira još jedno virtualno izdanje International Charter Expo, koje će se održati od 27. do 29. travnja. Virtualni model održavanja sajma je u okolnostima pandemije koronavirusa jedini oblik sajmovanja bez mjera i ograničenja, a prvi virtualni ICE održao se u studenom 2020., s pozitivnim reakcijama i dobrim odazivom.

Prvi B2B charter sajam godinama se održavao u Hrvatskoj, te je postepeno rastao, da bi 2019. godine preselio adresu iz Zagreba u Beč. Ove godine, planove im je poremetila pandemija, ali je organizator ponudio virtualnu verziju B2B sajma, koji uz 3D animaciju prostora sajmišta i virtualnih soba za sastanke, olakšava doživljaj sajma.

Lani su zbog pandemije otkazani gotovo svi nautički sajmovi u svijetu. Iako su postojale opravdane nade da će 2021. Nijemci održati poznati Boot u Düsseldorfu, taj, kao niti brojni drugi sajmovi se neće održati. Istovremeno su digitalne inačice preuzele glavnu riječ, što za prezentaciju novih plovila i nije neka sreća, dok za dogovaranje poslova i nije tako loša zamjena. Međutim, sastanci se između charter tvrtki, agenata, agencija i drugih dionika, čitavo vrijeme održavaju na manje više isti način, putem Zooma ili neke druge aplikacije.

Ipak, ističemo da situacija u nautičkoj industriji nije ni blizu dramatična kako ju najavljuje ICE u naslovu objave za medije “sajam za spas nautičke industrije”. Štoviše, nautička industrija je jedna od rijetkih koja stoji vrlo stabilno i čvrsto, a svjetski je trend porast prodaje u svim segmentima te industrije.

Zbog pandemije su najveću štetu pretrpjeli izletnički brodovi, kruzeri i charter industrija koja je imala izvrstan booking, a rezultat bi bio još bolji da im sezonu nije naglo prekinulo ishitreno i neselektivno zatvaranje krajem kolovoza. Od predstojeće sezone, prema postojećim modelima, očekuje su rezultat koji će biti u najgorem scenariju ponovljeni prošlogodišnji, dok bi u realnijoj prognozi nautički charter ipak trebao ostvariti 15-ak do 20 posto veće prihode nego lani.

ICE DESKTOP ICE MMK ICE Sail Croatia

boats-5436614_1920
Novosti

Rekordna prodaja vanbrodskih motora

S rastom od 18 posto u odnosu na 2019. godinu, 2020. je postavila novi dvadesetogodišnji rekord prodaje vanbrodskih motora u SAD-u

Američka nautička organizacija NMMA objavila je rezultate prodaje vanbrodskih motora u SAD-u 2020. godine. Podaci maloprodaje pokazuju da je prodaja porasla 9. godinu za redom, pa je tako prošle godine u SAD-u prodano 330 tisuća motora, što je najveći broj zabilježen u posljednjih 20 godina. U usporedbi s 2019. prošlogodišnji porast iznosi 18 posto.

Porast se odnosi na motore čitavog raspona snage, od 6 do 38 posto po segmentima. Najveći rast je u segmentu slabije snage motora, oko 30 konjskih snaga i slabiji na što se odnosi 25 posto ili oko 72 tisuće prodanih vanbrodskih motora u pandemijskoj godini. Trend porasta prodaje vanbrodskih motora se bilježi već niz godina, a pandemija Covid-19 i potreba za drugačijom vrstom provođenja slobodnog vremena je dodatno ubrzala rast.

Direktorica sektora business intelligence američkog udruženja NMMA, Vicky Yu kazala je da se prodaja odnosi na nova i na polovna plovila. Porast se bilježi i na prodaji opreme, plovila i svih aktivnosti vezane uz vodenih sportova. Događa se i to da je povećana potražnja postala izazov za proizvođače svih vrsta proizvoda u nautičkoj industriji, što obećava dobre rezultate 2021. godine, dodaje Yu. Novi statistički podaci i publikacije analiza NMMA bit će objavljeni u ožujku i u travnju, kada će se već pokazati i rezultati prvog tromjesečja ove godine.

Piše: Teo Marević
Foto: Siggy Nowak / Pixabay

greece-2796633_1280
Novosti

Grčka uvodi e-charter

Nova online usluga eliminira beskrajnu papirologiju i pomaže u borbi protiv ilegalnog čartera.

Ovom će uslugom riješiti problem beskrajnih redova, papirologije, skratiti dugotrajan proces i lišiti potrebu za radom velikog broja službenika u grčkoj obalnoj straži koji su zaposleni na birokratskim pozicijama.

U siječnju je održan sastanak u grčkom Ministarstvu brodarstva na kojem su sudjelovala nadležna tijela i predstavnici profesionalnih nautičkih udruženja u Grčkoj radi stvaranja sporazuma o e-charter usluzi. U kombinaciji sa sustavom e-registar koji je aktivan od 2018. godine koji je objedinio sve upise privatnih i komercijalnih plovila u Grčkoj, usluga e-charter će olakšati kontrolu chartera.

Država će tako bolje zaštiti industriju od nelojalne konkurencije i ilegalnog chartera. E-charter uslugu razvija grčki Neovisni odjel za informatiku Glavnog tajništva luka, u suradnji s Upravom za pomorska ulaganja i pomorski turizam i Ministarstvom financija.

Grčka je glavni konkurent hrvatskom nautičkom turizmu, a posljednjih godina pokazuju da su spremni brzo reagirati na situaciju na tržištu što je ključno za razvoj industrije. Hrvatska je 2020. godine uvela digitalizirani upisnik, a u sljedećim mjesecima trebali bi prvi puta saznati  stvarno stanje s plovilima u Hrvatskoj. Takav registar bit će temelj za daljnje uvođenje digitalnih usluga u pomorstvu.

Foto: Ludovic De Witte / Pixabay
Piše: Teo Marević

nautika
Novosti

Odgađa se zagrebačka Nautika

Pitanje je hoće li ove godine nautička sajamska izložba biti organizirana

Jučer je poznati britanski nautički medij International Boating Industry objavio da se otkazuje sajamska izložba koja je bila planirana od 24. do 28. veljače u Zagrebu. Premda nije riječ o službenoj objavi Zagrebačkog Velesajma, te na njihovim služenim internetskim stranicama i dalje stoji da se održava po planu, već dulje vrijeme nam je poznato da se pripreme za izložbu ne odvijaju planirano.

Naravno, uzrok je Covid-19 , odnosno aktualna zabrana održavanja sajamskih izložbi do 31. siječnja, za koju se ne zna hoće li biti produljena, te nemogućnost pripreme sajma u takvim okolnostima. Iz razgovora koje smo vodili s najvećim izlagačima, a koje su svakako vodili i organizatori Nautike, saznajemo za njihovu skepsu kad je riječ o sajmovanju u bližoj budućnosti.

S obzirom na to da se zagrebački sajam Nautika odvija u zatvorenom prostoru, jasno je da se do bitnijeg poboljšanja epidemiološke situacije i bez procjepljenja teško može računati na ozbiljan broj posjetitelja. Ta stavka je izlagačima, pored vlastitog zdravlja najvažniji faktor odluke za prisustvo na sajmu.

U takvim okolnostima organizator koji je već odlučio odgoditi sajam i koji će o tome uskoro i službeno obavijestiti javnost, mora odlučiti hoće li ovogodišnju izložbu odgoditi za neko drugo razdoblje u godini ili je jednostavno preskočiti. Sredinom prosinca 2020. organizator je pomaknuo rok za prijavu na sajam do 29. siječnja zbog neizvjesne epidemiološke situacije u tom trenutku.

Budući da su svi mogući proljetni i jesenski termini zauzeti najvažnijim europskim sajmovima, moguće je očekivati da će se ovogodišnji sajam Nautika jednostavno preskočiti. Podsjećamo, tijekom održavanja prošlogodišnjeg sajma susjednu Italiju je snažno pogodila epidemija koronavirusa, te su gotovo svi sajmovi nakon zagrebačkog otkazani.

Ove godine, Nautika bi trebala proslaviti okruglih 30 godina održavanja. Riječ je o najvećem hrvatskom nautičkom sajmu u zatvorenom, koji godišnje okuplja preko 300 izlagača iz Hrvatske i okolnih zemalja, s oko 300 izloženih plovila.

 

jedra
Novosti

Rezime 2020.

Sljedeću godinu dočekujemo načeti, ali s manje iznenađenja i izglednim poboljšanjem

Ova godina je za magazin More započela s jedrima punim vjetra. Obilježili smo 25 godina postojanja Mora bogatim jubilarnim izdanjem. Taj 252. broj bio je iznimno opsežan, a njime smo napravili i nekoliko zaokreta, kako u konceptu magazina tako i u njegovom izgledu. S uobičajenim elanom nastavljali smo dalje u, kako je tada izgledalo, jednu od najboljih godina i za nas i za hrvatsku nautiku uopće. Već smo bili usred pripremanja idućeg broja kada je nastupio prvi lockdown i svijet je stao.

U tom trenutku nitko nije znao što nas čeka, a u toj neizvjesnosti napravili smo najbolje što smo mogli, pa je travanjski broj “Svijet je stao” u najvećoj mjeri odražavao sve ono što nas je zateklo. Među prvima smo se pozabavili analizom tadašnje situacije u domaćoj i međunarodnoj nautičkoj industriji, kako u proizvodnji, servisnim radionicama, marinama, charter poslovanju, škverovima i popratnim uslugama povezanim s nautikom i nautičkim turizmom.

Pogledamo li unazad, prognoza je bila točna, a i dalje je bila bolja nego što se na prvu činilo. Zbog zatvorenih granica i epidemioloških mjera ostali smo bez prvog dijela nautičke sezone, no najvažnije, Hrvatska je relativno brzo prepoznala potencijal nautičkog turizma na koji smo i mi ukazivali kada je postalo izgledno da će ova godina biti, blago rečeno izazovna. Putem naših medijskih platformi, tiskanih i digitalnih izdanja, putem naših mobilnih aplikacija i društvenih mreža na hrvatskom, engleskom i nekoliko drugih jezika, promovirali smo nautički turizam i plovidbu kao najsigurniji oblik provođenja godišnjih odmora i rekreacije s obitelji i prijateljima.

Već postoje modeli

Brojevi koji su slijedili nakon lockdowna bili su usmjereni na plovidbu, mogućnosti i ograničenja,  nastojeći u svakom trenutku pružati ažurne i precizne upute za domaće i strane nautičare. Stalno smo komunicirali s predstavnicima državnih institucija bitnih za nautički sektor ali i izvještavali što se na tom planu događa na Mediteranu, u Europi i svijetu. Pred nama je 2021. godina koja, prema svemu sudeći u hrvatskoj nautici ne bi trebala donijeti  iznenađenja  poput ovogodišnjih. U najgorem slučaju ponovit će se ova sezona, koja je pokazala da se može preživjeti i u ovako zatvorenim uvjetima.

No, s obzirom na stečeno iskustvo i postojeće modele funkcioniranja, cjepivo koje nam je stiglo, iduću nautičku sezonu trebali bismo dočekati s olakšanjem, te boljim rezultatom. Ohrabruju i podaci o sve većem broju novih vlasnika brodica i charter gostiju, koji su klasične oblike turizma odlučili zamijeniti nautičkim, pa je jedan od izazova pred svim dionicima nautičke industrije, zadobiti i zadržati nove goste, nove vlasnike plovila, nove zaljubljenike u more, plovidbu, te zabavne i sportske aktivnosti na moru.

Promjene prilika i odnosa prema okolini

Bilježi se rast prodaje opreme za brodice, narudžbe novih brodica su stabilne ili u rastu, a stagnacija koja bi inače bila nagovještaj lošeg poslovanja, u nestabilnoj godini je veliki plus. Osim financijskih prilika, ova godina je dubinski promijenila odnose među ljudima i spram okolini. Kako je ekološka osviještenost počela sve više dobivati na značaju i ponuda i potražnja se orijentiraju u tom smjeru pa se opravdano nadati da će sljedeća godina biti godina velikog zaokreta kad je očuvanje planeta na kojem živimo u pitanju.

Pratite More na našem internetskom portalu, putem mobilnih aplikacija i naravno u tiskanom izdanju jer nas već u prvoj polovici iduće godine očekuju brojna uzbudljiva događanja poput America’s Cupa, završetak regate Vendee Globe, sajmovi i novosti iz škverova, kao i najljepše priče s mora, otoka i priobalja. Mirno more i sve najbolje u vrijeme blagdana i u novoj, 2021. godini, želi vam uredništvo Mora.

enautika
AktualnoMORE

Digitalizacija nautike – zbogom papirima i čekanju

Proći će vremena dok se ne naviknemo. Gost dođe na charter brod i želi provjeriti odgovara li mu dozvola i zatečeno stanje onome na papiru. A papira nema.

Proces digitalizacije još nije gotov, ali već omogućuje nautičarima i kapetaniji da umjesto s papirima više vremena provode na moru. To znači i bolje provođenje zakona, veću sigurnost u plovidbi te kvalitetniji i uređeniji pomorski promet. U Hrvatskoj još uvijek postoji opravdana sumnja u funkcioniranje državnog aparata. Odlazak na šaltere predstavlja izazov i za iskusne birokrate, no to više nije slučaj u pomorstvu. Zahvaljujući uvjetima za pristupanje Europskoj uniji, Hrvatska kao i nekolicina drugih mlađih članica ima dobro pripremljen nacionalni sustav e-Građani – temelj za buduću digitalizaciju.
Sve je započelo procesom informatizacije krajem 1990.-ih godina, kada su lučke kapetanije dobile aplikacije za evidenciju dolazaka stranih jahti i za izdavanje odobrenja za plovidbu. Potom je došlo do novog iskoraka 2005. godine kada je informatizirano prijavljivanje posada na charter plovilima. Umjesto da liste fizički nose u kapetaniju, charter kompanije dobile su mogućnost same ih ovjeravati, čime su gosti pak dobili jednostavniju uslugu, a kapetanije rasterećene dijela posla.
To se djelomice odnosilo i na strane nautičare, radi bolje kontrole i sprječavanja crnog chartera. Potom se kapetanije povezuju sa sustavom pa se mogućnosti šire i na plaćanje turističkih pristojbi za nautičare u kapetanijama kako bi se nautičarima omogućilo da čim više poslova obavljaju na jednom mjestu. Uslijedila je i mogućnost da charter kompanije same prijavljuju boravak stranaca. Treba spomenuti i to da Hrvatska već 15 godina koristi i sustav AIS za nadzor pomorskog prometa, što također spada pod pojam digitalizacije. (…) Više pročitajte u 257. broju Mora.

boot 5
Novosti

Industrija čeka Boot

U prosincu ćemo znati hoće li se održati Boot Düsseldorf. Svi predstavnici iz industrije priželjkuju da se sajam održi, jer će podići moral neophodan za staro normalno poslovanje.

Organizatori sajma u Düsseldorfu održali su virtualnu konferenciju koju je pratilo 115 pratitelja. Na virtualnoj konferenciji su govorili kada će biti donesena finalna odluka o održavanju, odnosno o neodržavanju sajma, a uz očekivana pitanja programa i sigurnosti. Putem Zoom Video konferencije su se uključili brojni akteri iz nautičke industrije, koji su govorili o važnosti postojanja i prisutnosti izlagača na sajmovima, o novim pojavama na tržištu, te o protekloj nautičkoj sezoni, brodogradnji i prodaji novih plovila.

Odgovor na pitanje hoće li sajma definitivno biti nećemo znati do prvog tjedna u prosincu, do kada organizatori Boot Düsseldorfa mole izlagače za strpljenje. Sugerirali su izlagačima da ne započinju zahtjevni transport velikih jahti dok se ne zna finalna odluka.

Sajam će se prostirati na ukupno 17 paviljona počevši s motornim brodicama, preko jahti i do superjahti, od prvog do devetog paviljona. U četvrtom će biti naglasak na inovacijama i električnoj propulziji, u petom na velikim superjahtama, u šestom motorne jahte, od kojih će mnoge imati svjetsku premijeru. Očekuje se i dolazak 34 metara duge superjahte brodogradilišta Sanlorenzo, no još nisu potvrdili hoće li brod uopće stati u paviljon. U sedmom paviljon bit će smještena umjetnost s tematikom nautike i mora, a bit će izloženi i radovi poznatih dizajnera interijera jahti.

Raste interes za edukaciju

Paviljon 7a rezerviran je za ronjenje, s novim bazenom, vodene sportove i zabava na vodi, a nastavlja se i u paviljonu 8a, gdje će biti izloženi najnoviji primjerci iz segmenta surfa, wind foilinga i slično. U paviljonima 9 i 10 nalazit će se manji motorni brodovi, gumenjaci, tenderi, izvanbrodski motori, električni motori itd., u paviljonu 11 nautička i ostala oprema, dodaci za brodice i jahte, ronilačka oprema. U 12. paviljonu se nastavlja ponuda ronilačke opreme, a tamo će štandove imati ronilački centri i destinacije za ronjenje.

U paviljonu 13 smjestit će se izlagači chartera i marina, u 14. vodeni turizam, veslački program, a u 15. jedriličarski klubovi, škole, programi, paneli i radionice. Za posljednji paviljon, kažu organizatori, raste interes posljednjih godina, te će ubuduće nastojati ponuditi čim više sadržaja u tom segmentu.

Osim jedrenja, brojne radionice na kojima iskusni nautičari daju savjete kako i što raditi u plovidbi, te druge praktične savjete za vlasnike brodova i charter nautičare. Izlagački program jedrilica smjestit će u paviljone 15., 16. i 17., a dođe li zaista do održavanja sajma, tamo možemo očekivati veliki broj svjetskih premijera, koje se nisu imale priliku izložiti na otkazanom sajmu u Cannesu ove godine.

Brodograditelji iznenađeni tržištem

Nakon izlaganja o Bootu, održana je i panel rasprava o stanju brodogradilišta u kojem su sudjelovali predstavnici brendova Princess Yachts, Sanlorenzo Yachts, Azimut-Benetti, Ferretti Grupe koji su svi redom izjavili kako im je unatoč pandemiji narudžba i prodaja brodova u porastu, te da su jedino tijekom zatvaranja u rano proljeće imali malo zastoja u proizvodnji, no i to su uspjeli premostiti.

Slično su kazali i predstavnici Grupe Beneteau, Hanse Yachts i Bavaria Yachts, od kojih svaki pod sobom ima i nekoliko podbrendova. Porast prodaje je neočekivano veliki, pa je u nekim segmentima, poput brodica duljine od 7 do 10 metara proizvodnja sporija od potražnje. Tu činjenicu pripisuju popularnosti plovidbe kao sigurnog oblika provođenja slobodnog vremena, te trendu novih vlasnika brodova, za koje se svi nadaju da će ih zadržati na tržištu.

Predstavnik European Boating Industry, Philip Easthill, kazao je da je porast u prometu polovnih plovila, što je istaknuo i predsjednik uprave brenda Bavaria, Michael Müller koji je zadovoljan tom činjenicom, jer će dio tih vlasnika kad tad kupiti i nova plovila.

BOOT 3 – kopija

boot 2 – kopija

DSC_0393
Novosti

Biograd diše punim plućima

Otvoren je Biograd Boat Show. Da se ne nose maske i ne mjeri temperatura na ulazu, netko bi pomislio da se radi o sasvim običnoj godini.

Biograd Boat Show je u tijeku, a 22. izdanje nautičkog sajma se odvija odlično s obzirom na epidemiološke uvjete. Volumen sajma je tek nekih 20 posto manji, a posjetitelja ima kao i prethodnih godina, dok se za vikend očekuje najveći broj gostiju. Iako je broj izlagača bitno smanjen, broj brodova po izlagačima je povećan i komotniji je raspored, te se ne osjeti nedostatak uzrokovan pandemijom korone.

U srijedu je održano svečano otvorenje, kao i panel rasprava Hrvatski dani nautike na kojoj su sudjelovali predstavnici industrije i raspravljali o protekloj sezoni, te o nadolazećim izazovima.

Najveće iznenađenje megajahte

U raspravi se osjetila doza napetosti, jer unatoč vladinim najavama nisu ostvarene neke pogodnosti za teško pogođene tvrtke. Podsjećamo, u proljeće su na zahtjev udruženja marina i čartera iz Vlade poručili kako će razgovarati i izaći u susret čarterašima koji su zbog korone imali gotovo stopostotni pad u predsezoni. Prijedlog je bio da se marinama odgodi plaćanje fiksnog dijela koncesijske naknade, te da marine u visini tog iznosa odgode plaćanje potraživanja od čarteraških tvrtki, no to se nije ostvarilo.

Svi su redom pozdravili vladine mjere i brzu reakciju Hrvatske na otvaranje vrata stranim plovilima, što je omogućilo relativno brz povratak u nautičku sezonu nakon lockdowna. Najveće iznenađenje ove sezone bio je stopostotni porast dolazaka  megajahti s gostima čija je prosječna dnevna potrošnja daleko iznad svih drugih gostiju.

Najveći gubitnici ove godine bili su mali brodari, odnosno izletnički brodovi čiji je pad u prosjeku preko 90 posto. Taj problem je dublji, jer se radi uglavnom o brodovima hrvatske proizvodnje, koji se servisiraju i opremaju u Hrvatskoj, u vlasništvu su hrvatskih brodara, s hrvatskim mornarima, a servisiraju se u brodogradilištima u kojima su zaposleni domaći ljudi u malim i velikim škverovima duž Jadranske obale.

Osoblje sajma i izlagači paze na mjere

Što se tiče mjera na sajmu, organizatori su dali svoj maksimum. Raspored stolova u restoranu i barovima podliježe epidemiološkim preporukama, s dezinfekcijskim sredstvima na svakom koraku. Izlagači i osoblje sajma nose maske čitavo vrijeme, a Covid-redari obilaze događaj. Na ulazu je i policija, mjeri se temperatura, no čitava je situacija vrlo pitoma.

Isto se ne može reći za posjetitelje, mahom domaće ljude, koji uglavnom ne nose maske, ili ih nose pod bradom, pa stavljaju na lice tek kad ugledaju redare. Na sajmu ima i gostiju s njemačkog govornog područja, ponešto gostiju iz Poljske i Mađarske, te gotovo da nema Slovenaca i Talijana. Danas i sutra su na rasporedu sastanci udruženja luka, marina, chartera, te seminari tvrtke MMK Booking Manager za čarteraške agencije, operatere, kao prezentacije i domjenci.

BBS 2020

DSC_0412 – kopija
DSC_0419 – kopija
DSC_0422 – kopija
DSC_0420 – kopija
DSC_0400 – kopija
DSC_0408 – kopija
DSC_0430 – kopija
DSC_0434 1 – kopija
ICOMIA webinar
Novosti

Budućnost turizma i nautike

Sudjelovali smo na webinaru ICOMIA-e na temu Nautika i turizam s Covid-19 – što nas čeka?, na kojoj su istaknuti predstavnici industrije analizirali stanje i razgovarali o budućnosti.

Na webinaru Međunarodnog nautičkog udruženja ICOMIA govorili su predstavnica tvrtke BWA A1 Yachting, Rosemary Pavlatou, predstavnik zrakoplovne industrije Aegean Airlines grupe, dr. Marios Menexiadis, te predstavnik udruženja European Boating Industry, Philip Easthill. Uvodnu prezentaciju u webinar održala je regionalna direktorica za Europu UNWTO-a (Svjetska turistička organizacija), Alessandra Priante.

Gotovo dvosatni webinar je snimljen te će se moći preuzeti s internetske stranice ICOMIA-e. Sadržaj govornika bio je temeljen na planu Restart Tourism, kojim su htjeli ukazati na ključne probleme i svijetle primjere koje smo naučili iz ove sezone, te kako se pripremiti za budućnost.

Primijeniti naučeno iz protekle sezone

Jedan od pozitivnih primjera bilo je isticanje nautike kao sigurnog i dokazano uspješnog modela turizma, čak i tijekom pandemije. Na razini svijeta i kontinenata već su donesene smjernice ili se još radi na njima, a prema kojima bi države trebale djelovati kako bi se omogućio razvoj turizma u sljedećem razdoblju.

Rosemary Pavlatou je istaknula da je iza nas jedna relativno uspješna sezona, tijekom koje smo naučili kako se nositi s turizmom u pandemiji. Pouke iz ove sezone trebaju poslužiti za pripremanje iduće, koja bi trebala biti bolja i u uvjetima nastavka pandemije. Najgore je što se može dogoditi da ponovimo ovu godinu, iako je, kaže, to malo vjerojatno.

Virtualni i privatni događaji

Glede nautičkih sajmova, Philip Easthill je rekao da su oni vrlo važni za razvoj nautičke industrije, te da virtualni nautički sajmovi tek djelomice nadopunjuju nedostatak fizičkog događaja. „Teško je povjerovati da će se netko odlučiti kupiti brod bez da ga dotakne i osjeti.“
Upitali smo ga smatra li da će privatna nautička predstavljanja utjecati na budućnost modela kupovine brodova, barem što se tiče ozbiljnih kupaca, na što je također kazao kako smatra da će svakako doprinijeti, no da također neće zamijeniti nautičke sajmove. Tamo se, kaže, susreću i drugi konkurentni brodovi, razmjenjuju se mišljenja među nautičarima, no najvažnije je da posjetitelji sajmova tamo dolaze doživjeti nautiku, što je nezamjenjivo.

Uključiti psiho-sociološki utjecaj

Dr. Marios Menexiadis je istaknuo da se prognoza za turizam u 2021. ne može promatrati samo kroz brojke, već da je važan faktor prognoze u turizmu sada osjećaj kod ljudi, potencijalnih turista. Važno je promatrati psihološki i socijalni utjecaj koji, za razliku od 2008. godine kada je svijet zahvatila kriza, nije došao ovako naglo i ipak nije zahvatio sve odjednom.

Philip Easthill ističe kako digitalizaciju marina smatra također jednom od ključnih stavki razvoja. U vremenu gdje se sve brzo mijenja, gosti u marini moraju imati pristup internetu, odnosno pristup informacijama. Nadalje, objašnjava da digitalizacijom marina dobivaju i pružatelji i primatelji usluga. Osnovom digitalizacije smatra opskrbljenost marina WiFi signalom.

Zadržati nove vlasnike plovila

Komentirao je i upit o takozvanom boomu novih vlasnika plovila, koji su se pojavili usporedo s većim brojem polovnih plovila na tržištu, što je bilo očekivano za krizu. Kaže kako su u EBI-ju očekivali i porast novih vlasnika plovila zbog specifičnosti situacije, te na potpitanje dodaje kako je zadatak svih u industriji u idućih 10 godina nastojati zadržati čim veći broj tih novih vlasnika.

Kada su otvorili pitanje državne intervencije, na licima sudionika vidjelo se da su svi imali nešto za reći na tu temu, a sama tema je preširoka za jedan sporedni segment webinara. Ipak, dr. Marios Menexiadis je kazao kako smatra da bi državna garancija trebala ući u dio vlasništva, te je naveo primjer Lufthanse. Obrazlaže da državni poticaji nisu dovoljni, već stvarna namjera da se spasi tvrtka je ulazak u suvlasništvo.

Foto: ICOMIA Webinar / screenshot

Biograd Boat Show
Novosti

Priprema se 22. BBS

Organizatori su optimistični jer sajam na otvorenom pruža veću mogućnost održavanja unatoč Covidu-19

Kako sada stoje stvari 22. Biograd Boat Show bi se trebao održati od 21. do 25. listopada. Uspiju li organizatori u toj nakani, bit će to jedan od rijetkih održanih jesenskih sajmova. Pripreme za petodnevni događaj su u tijeku i prema procjeni organizatora mogao bi obuhvatiti 80 posto sadržaja u usporedbi s prošlogodišnjim, do sada najuspješnijim sajmom. S obzirom na to da je ove godine većina sajmova otkazano, već i samo održavanje događaja bit će uspjeh.

Organizator BBS-a je Ilirija d.d. koja u vlasništvu ima Marinu Kornati u Biogradu, mjesto gdje se održava sajam, pa su im s te strane logistički potezi brži nego kod sajmova koji zakupljuju javni prostor. Događaj će naravno biti organiziran pod epidemiološkim uvjetima koje propisuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo. To znači da će se morati voditi računa o broju ljudi koji su prisutni na površini sajma u jednom trenutku. Na sajmu će biti i pojačana dezinfekcija ruku i površina koje se koriste ali i raster sajma će biti prilagođen potrebama maksimalne zaštite izlagača i posjetitelja.

Kao i proteklih godina, na sajmu će se održati važni sastanci udruženja iz sektora nautike. Godišnji skup Hrvatskog udruženja marina i Hrvatskog udruženja chartera. Osim toga, prošle godine je pokrenut novi poddogađaj, B2B sajam za charter industriju. Taj je paralelni B2B sajam već prošle godine je koristio inovativnu digitalnu platformu za olakšavanje dogovaranja poslovnih sastanaka. Ove godine će ta platforma uvelike olakšati sprečavanje nastanka gužvi i smanjiti rizik od zaraze. Uz nju će se omogućiti i virtualne konferencije, Zoom sastanci i slični oblici komunikacije.

Ugovori s izlagačima su pripremljeni ali će se do sklapanja pričekati kada epidemiološka situacija bude poznata i povoljna. U slučaju da ipak dođe do otkazivanja, organizator poručuje da će svim izlagačima biti vraćen novac. To uvelike olakšava odluku o prisustvovanju tvrtkama koje su ove godine poslovale sa smanjenim prihodima. Biti prisutan na BBS-u je vrlo važno ne samo za planiranje nove nautičke sezone već i za razgled novih brodova koji se nisu nigdje imali priliku vidjeti.

Foto: Biograd Boat Show

IMG_1606
Novosti

Hrvatska i dalje poželjna nautičarima

Nakon što su neke europkse zemlje stavile Hrvatsku na crvenu listu, situacija u nautici se nije drastično promijenila
Brojke pokazuju da bi posljednji dani ljeta mogli i dalje biti poželjni za plovidbu u Hrvatskoj. Dobro je poznato da je boravak na brodu i plovidba u doba pandemije koronavirusa jedan od najsigurnijih i najjednostavnijih načina održavanja socijalne distance pa je sasvim logično da je nautički turizam u Hrvatskoj poslovao najuspješnije u usporedbi sa hotelima, privatnim smještajem, kampovima pa čak i sa vilama. Rast broja zaraženih u Europskim zemljama, uključujući i Hrvatsku, premda pretežno sa vrlo blagim simptomima, doveo je do znatnih restrikcija kad su u pitanju turistička putovanja.
Italija, Austrija, Slovenija a dijelom i Njemačka, najjača emitivna područja kad je hrvatski turizam u pitanju, uvele su različite mjere za turiste koji se u ove zemlje vraćaju iz Hrvatske i nekih drugih mediteranskih zemalja. Uglavnom se to svodi na obvezno testiranje, određenu samoizolaciju ili preporuku da se ne odlazi u neke zemlje ili regije. Naravno, to je izazvalo značajan povratak turista iz tih zemalja pa neke jadranske regije, poput opatijske, u samo par dana bilježe pad do 70% kad su talijanski, austrijski, slovenski ili njemački turisti u pitanju.
Pad od 20 posto
No, to se očito ne događa kad je nautika u pitanju. Svi koji su ovih dana plovili Jadranom a u te spadamo i mi svjedoci su da je na moru i dalje prilično veliki broj brodova bez razlike da li se radi o rivama na otocima, sidrištima ili marinama. To potvrđuju i podatci koje smo dobili od Ministarstva mora i koji se odnose na čarter. Prošli tjedan, što praktično znači u subotu 22. kolovoza, nakon proglašenja svih restriktivnih mjera spomenutih zemalja, na čarter plovila se prema crew listama ukrcalo 15300 stranih i 2200 domaćih nautičara.
To je uistinu oko 4000 nautičara (odnosno 20%) manje nego li tjedan prije ali taj pad je i dalje barem tri puta manji nego kad je o klasičnim kopnenim oblicima turizma riječ. Ukupno se tako kad je nautika u pitanju plovidba zadržava na nekih 60-tak% od prošlogodišnjih brojki što je rezultat bez premca na Mediteranu. Dodamo li tomu da brojke zaraženih u Hrvatskoj posljednjih par dana opadaju pa se možemo nadati i boljoj epidemiološkoj situaciji dosta je razloga za optimizam kad se radi o nautičkom turizmu. A dobro znamo da nautička sezona traje sve do kraja listopada i da su pred nama općenito dva mjeseca kad je najljepše ploviti.
IMG_1620 2020-08-19 09.11.12 2020-08-19 15.32.48
DSC_9537 – kopija
Novosti

Nautika iznad očekivanja

Službeni podaci Ministarstva mora pokazuju da je prva polovica kolovoza svega četvrtinu slabija od 2019. godine

Nautika je, kao što se i predviđalo ostvarila bolje rezultate u turizmu, u odnosu na ostale sektore. Tomu pridonosi činjenica da je nautičarima jednostavnije pridrižavati se propisanih mjera opreza, zbog same prirode izoliranosti tijekom boravka na plovilu, pa se gosti osjećaju sigurnije zbog manje izloženosti. Unatoč snažnom udaru na gospodarstvo i psihološki pritisak, nautika je pokazala svoju prednost.

Uspoređujući podatke iz tablice s brojem izdanih prijava dolazaka stranih jahti i brodica, te izvršenih produženja za razdoblje od 1. do 13. kolovoza 2019. u odnosu na isto razdoblje ove godine, ukupni pad je 25 posto. Najviše izdanih i produljenih dozvola imaju lučke uprave u Rijeci i u Puli, kao i prošle godine. Nešto veći pad bilježi se kod prijava dolazaka jahti, odnosno rekreativnih plovila duljih od 24 metra. Njih je ove godine bilo 221, dok je prošle godine bilo 385, odnosno 42,6 posto manje. Sličan je postotak pada i kod brodica, 39,41 posto, odnosno 2464 prošle i 1493 ove godine.

Ipak stanje pokazuje da stranci nisu izgubili povjerenje u Hrvatsku, pa je postotak pada produženja u odnosu na 2019. godinu znatno manji. Također, produljeno je 4073 dozvola za brodice, čime je pad u odnosu na lani 19,43 posto, dok je kod jahti taj pad gotovo beznačajan, samo 0,95 posto. Prema subotnjoj izjavi ministrice turizma Nikoline Brnjac, objavljenoj u Slobodnoj Dalmaciji, da je do sad hrvatska ostvarila više od 60 posto ukupnih turističkih rezultata od lani, možemo reći da ukupna slika nije crna kao što se predviđalo u ožujku. Tada su predviđanja za ukupna turistička ostvarenja u odnosu na lani bila između 30 i 50 posto.