Jedrilica ML
Novosti

Nautika se brzo oporavlja

Unatoč teškom razdoblju, posebno za turizam, nautički segment se najbrže oporavlja. Otvaranjem granica charter doživljava značajan porast, no pitanje je do kada će sve to potrajati.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture se pohvalilo dobrim pokazateljima za nautički promet unatoč pandemiji. Turistički sektor je jedan od prvih koji je osjetio posljedicu pandemije koronavirusa, dok se nautički oblik turizma od početka isticao kao siguran oblik za godišnji odmor. Sada rezultati pokazuju da su predviđanja bila kriva, te su rezultati nautičkog prometa bolji nego što se prvotno očekivalo. U prvoj polovici ove godine zabilježen je pad broja dolazaka  stranih jahti i brodica za 42 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Iako značajan pad, razlika se iz mjeseca u mjesec drastično smanjuje, pa je u lipnju zabilježen 10.821 dolazak, što je 21,45 posto manje nego u lipnju 2019. kada je evidentirano 13.776 dolazaka stranih plovila. Ove je godine zabilježen i značajan broj dolazaka velikih i mega jahti, što u ministarstvu pripisuju sigurnoj destinaciji za odmor. Broj dolazaka jahti duljih od 20 metara u prvoj polovici ove godine je manji za 23,4 posto, odnosno 428 dolazaka u prvoj polovici godine u odnosu na lanjsku prvu polovicu kada je zabilježeno 559 dolazaka. Dolasci plovila većih od 20 metara samo u lipnju je identičan kao i u lipnju 2019., odnosno 219 jahti.

Posljednjih dana bilježimo i sve veći broj novozaraženih u zemlji, pa je ponovo otvoreno pitanje zatvaranja granica sa susjednim državama. Od ponoći Slovenija stavlja Hrvatsku na žutu listu epidemiološki manje sigurnih država. To znači da bi Slovenci pri povratku kući iz Hrvatske mogli od granične policije očekivati pitanje gdje su boravili, a po potrebi i dokazivati mjesto boravka te potkrijepiti svoju rutu dolaska računima, odnosno potvrdom o vlasništvu nekretnine ili plovila u Hrvatskoj.

Očigledna razlika nakon otvaranja granica

Kada je riječ o charteru,  podaci o dolascima strnih i domaćih gostiju na jahte i brodice koje se iznajmljuju, kao i na male brodove za višednevna kružna putovanja, pokazuju da je u prvih šest mjeseci plovilo ukupno 43.250 gostiju, što iznosi tek 20,67 posto od broja dolazaka u istom periodu prošle godine kada je evidentirano 209.206 dolazaka.

Najveći pad bilježi se kod dolazaka gostiju koji su svoj odmor provodili na malim brodovima za kružna putovanja jer se tu u odnosu na prošlu godinu bilježi pad od 98,2 posto, odnosno 30.000 dolazaka manje. To je razumljivo uzmemo li u obzir da je najveći dio tih gostiju dolazilo iz prekooceanskih destinacija koristeći isključivo avionski prijevoz.

Logično, nakon postepenog otvaranja državnih granica za strane državljane, evidentiran je značajniji broj dolazaka gostiju na jahtama i brodicama koje se iznajmljuju bez posade, takozvani bareboat charter, čije se povećanje na tjednoj razini bilježi za otprilike 10 tisuća dolazaka. Ta se razlika mogla primijetiti golim okom dva vikenda.

Jahte sv juraj

Novi sustav ubrzava procese

Prošlog petka unaprijeđen je i online sustav za kupnju tzv. vinjeta, kako strani gosti ne bi morali nakon graničnog prijelaza i carine kupovati vinjete u županijskim lučkim uspostavama. Ta je usluga sada dostupna online zahvaljujući spajanju dvaju elektronskih platformi eNautika i ePristojbe. To je ujedno i prvi sustav u Hrvatskoj integriran sa sustavom ePristojbi, čime je omogućeno online plaćanje naknade za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja. Kartično plaćanje je brže i sigurnije, što stranim nautičarima ostavlja više vremena za uživanje u godišnjem odmoru provedenom na plovilu.

Uvođenje ovakvih usluga je nastavak digitalizacije u pomorskom sektoru, a uz eNautiku, hrvatskim i stranim građanima su dostupne različite mogućnosti elektronskih usluga kroz ePlovilo i ePomorac. Iz ministarstva poručuju kako će nastaviti uvoditi nove digitalne usluge u svrhu centraliziranog elektronskog Upisnika brodova koji je u punoj primjeni od 1. veljače ove godine. Ističu da je proces upisa i brisanja plovnih objekata sada znatno smanjen, te da od nekadašnjeg prosjeka trajanja 42 dana, sada traje 17 dana, dok je izdavanje dokumenata za brodice skraćeno s 13 dana na prosječno 2 dana.

sezona
BusinessMORE

Kuda plovi čarteraški brod?

Dobra trećina hrvatskog nautičkog prihoda ovisi o čarteru, a proljetni mjeseci otišli su u vjetar

U siječnju je sve izgledalo bajno. Tražio se brod više i očekivali smo najbogatiju sezonu do sada, a onda je dva mjeseca kasnije čitav svijet stao. Pitali smo se kako preživjeti i hoćemo li uopće ikakvu sezonu plovidbe imati. Nadali smo se, naravno, da ćemo zaploviti jer i kad bi pandemija koronavirusa potrajala u onoj snazi kakvom je harala Europom u ožujku i početkom travnja, odlazak na more u (vlastitom) brodu jedan je od najsigurnijih načina održavanja socijalne distance. Srećom po nas, zdravstvene okolnosti počele su se mijenjati nabolje u Hrvatskoj i nekoliko susjednih zemalja pa smo naglo opet obukli brodske hlače i majice te se uputili na more. A što se tamo može susresti, nekoliko stranica kasnije.

U Hrvatskoj je nautika ozbiljan i široko rasprostranjen business koji prometuje više od milijardu eura. I to, unatoč sezonskom karakteru, tijekom čitave godine. Vezovi se, recimo, najčešće naplaćuju tijekom proljeća, čarter avansira kroz prvu polovicu godine, veliki remonti i priprema brodova za sezonu također pa je jasno da je dvomjesečni lockdown isisao ozbiljnu količinu novca iz sektora. Je li to 10 ili 20% godišnjeg prometa ili još više, teško je reći, no brojevi su do sada sigurno tu negdje, a kako mjeseci budu išli, taj će postotak stalno rasti. Kao i obično, nisu u tome svi jednako prošli. Ne treba zaboraviti da ima i onih kojima tijekom tri mjeseca niti jedna kuna nije sjela na račun, osobito među čarter tvrtkama. (…) Više pročitajte u novom, 254. broju Mora ili putem naše mobilne aplikacije Sailing Croatia.

firme1
BusinessMORE

Rad na minimumu

Gospodarstvenici pozdravljaju državnu pomoć i zadržali su optimizam, a sve nade polažu u dobru nautičku sezonu

Da bismo dobili okvirnu sliku o tome što prolaze male i srednje tvrtke u nautičkoj industriji, razgovarali smo s poslovođama tvrtki duž Jadrana. Jasno je da je rez bio dubok i iznenadan, no neočekivano, u razgovorima smo naišli na solidan optimizam.Naravno, ekonomska računica ne trpi previše nade, a kako je kazao jedan od naših sugovornika koji je htio ostati anoniman — ova situacija je odličan poligon da državni aparat ispita do koje granice gospodarstvo može trpjeti, pa da nam pokaže zube čim se oporavi stanje u svijetu.

Gospodarstvenici pozdravljaju državne mjere pomoći u vidu sufinanciranja minimalne plaće radnicima, ali mnogi od njih s kojima smo razgovarali smatraju kako je ovo tek početak, te da će se posljedice dvomjesečnog zastoja rada i usporenog nastavka kretanja tržišta tek osjetiti ujesen, kada se podvuče crta ispod sezonskog računa. (…) Više pročitajte u novom, 254. broju Mora ili putem naše mobilne aplikacije Sailing Croatia.

firme3

Dubai
Novosti

Odgođen svjetski kongres marina

Svjetsko nautičko udruženje ICOMIA izabralo je novu predsjednicu, a sljedeću svjetsku konferenciju marina odgodilo je za 2021. godinu.

Prošle godine u lipnju se u Splitu i u Šibeniku održavao godišnji skup ICOMIA-e i IFBSO-a. Tada je održana konferencija Međunarodnog udruženja marina (IMG), gdje je Hrvatska prvi puta nastupila kao domaćin i nova članica udruženja. Na kongresu se raspravljalo o sljedećoj destinaciji ICOMIA-ine svjetske konferencije marina, pa je nakon izjednačenog broja glasova, u ponovljenom izboru Hrvatska izgubila od Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Veliki nautički događaj koji se trebao održati ove jeseni u Dubaiju, zbog pandemije se odgađa do listopada 2021. godine.  Menadžment događaja trenutačno surađuje s partnerima i govornicima, kako bi iduća konferencija prošla besprijekorno i u sigurnim okolnostima. Domaćini iz Dubaija, najavili su kako rade i na tome da se do kraja godine održi online događaj, a više detalja znat ćemo kroz nekoliko tjedana.

Uz ovu vijest, ICOMIA je sinoć objavila da je u petak 22. svibnja izabrana nova predsjednica ICOMIA-e, Sara Anghel. Dosadašnja zamjenica predsjednika ICOMIA-e iza sebe ima 12-godišnje iskustvo vođenja sjeverno-američkog udruženja nautičke industrije, NMMA, te 25 godina vođenja državnih poslova.

GNcgnfGQ
Novosti

Talijanske upute za plovidbu

U Italiji je plovidba ponovo moguća, a ministarstvo je izdalo upute koje omogućavaju poslovanje charter tvrtkama. Koliko će mjere biti efikasne, pokazat će individualni pristup nautičara.

Prošlog tjedna hrvatsko udruženje marina pri HGK je izdalo upute za poslovanje marina. Istovremeno je najavljeno da će i udruženje chartera učiniti isto, no do danas, nije objavljeno. U međuvremenu je jedna od najpogođenijih zemlja Covid-19 uspjela uspostaviti uvjete i izdala upute za rekreativnu plovidbu i charter.

Talijansko nautičko udruženje UCINA najavilo je nove upute za plovidbu i charter koje je pripremilo talijansko ministarstvo infrastrukture i transporta. Predsjednik UCINA-e Saverio Cecchi je izjavio kako se rezultati poboljšavaju, tako će s ministarstvom raditi i na poboljšavanju uvjeta za plovidbu, te je zadovoljno dodao kako je sada plovidba ponovo moguća.

Strana plovila ne mogu u Italiju

Jučer predvečer je talijansko ministarstvo transporta objavilo upute za marine, rekreativno jedrenje, charter i ronjenje. Upute su nastale u suradnji javnih službi, ministarstva i struke, kao nastavak napora udruženja da ostvari uvjete za nastavak rada. Prvo popuštanje mjera bilo je u travnju, kada je u regijama s povoljnom epidemiološkom situacijom dozvoljeno obavljanje poslova prodaje plovila.

Još uvijek je zabranjeno sasvim slobodno putovanje, među regijama u kojima se situacija s Covid-19 nije u potpunosti stabilizirala, pa su na snazi i opće mjere putovanja. Osim zabrane putovanja među pojedinim regijama, nije dozvoljen ulazak stranih plovila u talijanske vode, a ta će mjera biti na snazi do 3. lipnja. U međuvremenu se i dalje radi na poboljšavanju regulative za plovidbu, naročito u djelu restrikcija usmjerenih prema iskrcavanju posade na kopno i kontaktu s nerezidentnim stanovništvom.

Zbog veliko broja nekoordiniranih ili različitih lokalnih inicijativa dovelo je do legalne nejednakosti u poimanju plovila i doma, pa su uslijedile restrikcije na iskrcavanje nerezidentnih putnika. Iz UCINA-e poručuju kako su uvjereni da će plovidba u punom sjaju uskoro zaživjeti jer rekreativna plovila imaju dobre predispozicije za održavanje udaljenosti, a kretanje se može lako nadzirati već postojećim sustavom.

Testiranje osoblja prije plovidbe

Prema uputama ministarstva, ključnim smatraju individualnu odgovornosti nautičara, te će se vrlo brzo pokazati jesu ili mjere efektne. Opće mjere održavanja dovoljne udaljenosti vrijede za nautičare kao i za rezidencijalne stanovnike, te je odgovornost podjednaka. Kao i kod privatnih plovila, ista pravila vrijede i za nautičare koji plove unajmljenim plovilima bez posade.

Prema uputama, individualne osobe mogu dijeliti sobu samo s osobama iz istog kućanstva. Oprema za osobnu zaštitu se mora obavezno koristiti prilikom prilaska kopnu i vezanju plovila, kao i kod obavljanja bilo kojeg posla na palubi, primjerice prilikom podizanja jedra ili asistiranja. Gosti na plovilu također moraju prakticirati opće mjere socijalnog distanciranja i drugih mjera za prevenciju širenja Covid-19.

Kod unajmljivanja charter plovila s posadom, mjere uključuju i sanitarni tretman svakog predmeta i prostorije nakon upotrebe. Dakako, sve opće mjere i mjere koje vrijede za unajmljivanje plovila bez posade vrijede i u ovom slučaju. Cijelo vrijeme tijekom pristajanja, jedrenja, teglja drugog plovila i svih drugih radnji, obvezno je nošenje osobne zaštite. Zanimljivo je i što svo osoblje na plovilu mora proći testiranje na Covid-19 prije ukrcavanja, a rezultate moraju imati sa sobom, te mjeriti temperaturu svakog dana. Treće strane ne smiju imati pristup charteru.

Foto: UCINA

Novosti

Neočekivano malo stranaca

Na cestama tijekom vikenda zavladale su umjerene gužve, no u marinama je bilo tek po nekoliko desetaka stranih gostiju.

Prošlog tjedna otvorene su granice i očekivano u petak su na ulazu u Hrvatsku nastale kolone. Stranci su po prvi puta od izbijanja pandemije u mogućnosti obići svoja plovila, pa su se gužve očekivale i u hrvatskim marinama. Tijekom vikenda obišli smo Marinu Punat na otoku Krku gdje smo očekivali susresti brojne Slovence i Austrijance, ali ipak iznenadila nas je i dalje vrlo pusta slika na gatovima.

Od zaposlenika marine doznajemo da ih je došlo 50-ak, koji su se izgleda držali uputa i boravili na svojim plovilima, jer ih na gatovima i rivi nismo susreli. Tomu je sigurno doprinijelo i oblačno vrijeme koje nije namamilo velik broj ljudi na vikend plovidbu. U akvatoriju ispred Punta i Krka, tek pokoja lokalna barčica.

U Krčkoj luci susreli smo jedan slovenski bračni par koji su uživali, privezani jedrilicom na pustoj rivi. U razgovoru s lokalcima, svi sliježu ramenima i s neizvjesnošću očekuju goste na terasama krčke rive. Rijetkim šetačima uz more, uljepšao je prizor razvučenog latinskog jedra na jarbolu tradicionalne barke, koja se vrtjela unutar i ispred krčke luke tijekom oblačnog subotnjeg popodneva.

1 6
1 2
1 1
1 7
1 3
1 4
1 5 1
UPUTE FOTKA
Novosti

Upute za strane nautičare

Ministarstvo Mora, pomorstva i infrastrukture objavilo je danas niz pojašnjenja i uputa vezanih za pomorce, strane vlasnike plovila i čarteraše koji ulaze u Hrvatsku te o najmu čarter plovila, uplovljavanju i plovidbi u Hrvatskoj. Evo najvažnijih.

Omogućen je ulazak u Hrvatsku i ukrcaj svih stranih državljana članova posada jahti koje su na vezu ili mirovanju u Hrvatskoj bez mjera samoizolacije na tom plovilu. Strani državljani koji su vlasnici jahti i brodica koje se nalaze u Hrvatskoj mogu preći državnu granicu uz predočenje dokumentacije kojom se dokazuje vlasništvo, zakup ili leasing plovila. Uz to moraju posjedovati ugovor o vezu ili potvrdu luke nautičkog turizama o vezu. To vrijedi i za plovila u vlasništvu tvrtki. Uz vlasnike granicu mogu prijeći i članovi obitelji koji se moraju nalaziti na popisu posade i putnika. Najam jahte ili brodice također je mogući razlog dolaska u Hrvatsku a dokazuje se Popisom posade i putnika unesenim u sustav eNautika od strane čarter kompanije ili vlasnika plovnog objekta.

Uplovljavanje brodica i jahti duljine trupa manje od 24 metra u Hrvatsku je i dalje zabranjeno dok je plovidba svim jahtama i brodicama koje se u ovome trenutku nalaze u Hrvatskoj dozvoljena. Tijekom boravka na vezu nužno je spriječiti prelazak posade s jednog plovila na drugo.
Za sve članove posade i nautičare koji dolaze u Hrvatsku preporuča se ograničavanje izlazaka na kopno na najnužnije u prvih 14 dana boravka. U te dana računaju se i dani plovidbe ili boravka na sidrištu prije dolaska u Hrvatsku, provedene bez kontakta s drugim osobama. Svi strani i hrvatski građani koji ulaze u Hrvatsku dužni su se pridržavati općih i posebnih preporuka HZJZ-a.

Upute od ministarstva mora prenosimo u cjelosti:

PROVEDBA ODLUKE O PRIVREMENOJ ZABRANI PRELASKA PREKO GRANIČNIH PRIJELAZA REPUBLIKE HRVATSKE PROMORSTVO I NAUTIKA

Vezano za primjenu Odluke o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 32/20 i 48/20), te Odluke o izmjenama i dopuni iste odluke od 9. svibnja 2020.,nastavno na ranije objavljene preporuke od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dostavljamo dodatna pojašnjenja i upute:Prelazak državne granice hrvatskih i stranih pomoraca

  1. Hrvatski pomorci koji se nakon iskrcaja u bilo kojoj državi svijeta vraćaju u Republiku Hrvatsku ne moraju više provoditi mjeru samoizolacije.
  2. Zadnjim izmjenama omogućen je ukrcaj svih stranih državljana na brodovetrgovačke mornarice i jahte koje se nalaze na vezu, u raspremi ili mirovanju u Republici Hrvatskoj.
  3. Strani državljani, članovi posade nakon što se ukrcaju na brod ili jahtu također ne moraju provoditi mjeru samoizolacije na tom plovnom objektu.
  4. Stranim državljanima članovima posada brodova i jahti koji se već nalaze u lukama Republike Hrvatske omogućit će se ulazak u Republiku Hrvatskusukladno propisima koji reguliraju obavljanje nadzora državne granice.

Pomorskim agentima,koji nakon iskrcaja u Republici Hrvatskoj, organiziraju povratak pomoracaiz trećih država u njihovu domovinu,preporuča se unaprijed osigurati potrebe vizes duljim rokom trajanja. Kod organizacije putovanja dužni su voditi računa o eventualnim ograničenjima u svim tranzitnim državama kako bi povratak bio obavljen u štokraćem vremenskom periodu.

Dolazaka stranih državljana vlasnika jahti i brodica koje se nalaze u Republici Hrvatskoj
  1. Ova uputa se primjenjuje za jahte i brodice na kojima je moguć smještaj i višednevni boravaka.
  2. Strani državljanikoji su vlasnici jahti i brodica koje se nalaze u Republici Hrvatskojmogu preći državnu granicu uz predočenje dokumentacije kojom se dokazuje vlasništvo plovila,dokumentaciju kojom dokazuju da su korisnik plovila (ugovor o zakupu ili ugovor o leasingu). Uz dokumentaciju kojom se dokazuje vlasništvo plovila potrebno je dostaviti ugovor o vezu i/ilipotvrduluke nautičkog turizama da se plovni objekt nalazi na vezu u toj luci.
  3. Za plovilau vlasništvu pravne osobe, strani državljani koji dokažu da su vlasnici pravne osobe ili da su odgovorne osobe u pravnoj osobi, smatrat će se vlasnicima plovila u smislu ovih uputa
  4. Osim vlasnika plovila državnu granicu mogu prijećii članovi njegove uže obitelji. Kada će osim vlasnika na plovilu boraviti i članovi njegove uže obitelji, osim predočenja dokumenata navedenih gore u točki 2.,potrebno je predočiti popunjeni Popis posade i putnika jahte ili brodice za osobne potrebekoji se nalazi u prilogu ove upute. Kako bi se izbjegle neplanirane gužve, marine trebaju potvrditi dolazak u terminu koji je naznačen na obrascu.
Dolazak ostalih stranih državljana
  1. Najam charter plovila, odnosno korištenje usluge smještaja na brodovima, jahtama i brodicama smatra se bitnim gospodarskim razlogomdolaska u Republiku Hrvatsku. Dokazuje se predočenjem Popisa posade i putnika koji je unesen u sustav eNautika od strane charter kompanije ili vlasnika plovnog objekta. Dozvoljen je i status dokumenta „U pripremi“.
  2. Za dolazak predstavnika stranih priznatih organizacija (Lloyd’s Register of Shipping, Bureau Veritas, DNV GL; RINA…) u hrvatska brodogradilišta i luke u svrhu produljenja valjanosti postojećih ili izdavanja novih svjedodžbi brodovima i jahtama dužan je predočiti poziv od strane hrvatskogbrodogradilišta, vlasnika ili agenta broda.
Uplovljavanje i plovidba u Republici Hrvatskoj
  1. Uplovljavanje stranih brodica i jahti duljine trupa manje od 24 metra u Republiku Hrvatsku je i nadalje zabranjeno.
  2. Brodovima koji uplovljavaju u Republiku Hrvatsku radi raspreme (privremenog mirovanja) u hrvatskim lukama odobrit će se uplovljavanje isključivo ukoliko će se na brodu, u najvećem dijeluodobrenog perioda boravka, nalaziti oko 40-50članova posade.

    Po ulasku u Republiku Hrvatsku, svi hrvatski i strani državljani dužni su se držati općih i posebnih Preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za hrvatske i strane državljane koji prelaze državnu granicu i ulaze u Republiku Hrvatsku od 9.svibnja 2020.

    Više podataka o korona virusnoj bolesti i mjerama smanjenja rizika od širenja bolesti nalazi se na mrežnim stranicama HZJZ-a https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije-preporuke/odnosno u kontaktu sa izbranim liječnikom i teritorijalno nadležnim epidemiologom.

  3. Plovidba svim brodovima, jahtama i brodicama kojise u ovom trenutku nalaze u Republici Hrvatskoj je dozvoljena.
  4. Tijekom boravaka na vezu u lukama otvorenim za javni promet i lukama nautičkog turizma nužno je spriječiti prelazak gostiju i članova posade s jednog plovnog objekta na drugi.
    Po ulasku u Republiku Hrvatsku, svi hrvatski i strani državljani dužni su se držati općih i posebnih Preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za hrvatske i strane državljane koji prelaze državnu granicu i ulaze u Republiku Hrvatsku od 9.svibnja 2020.
    Više podataka o korona virusnoj bolesti i mjerama smanjenja rizika od širenja bolesti nalazi se na mrežnim stranicama HZJZ-a https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije-preporuke/odnosno u kontaktu sa izbranim liječnikom i teritorijalno nadležnim epidemiologom.
  5. Za sve plovne objekte koji nemaju ugrađene sustave za automatsku identifikaciju (AIS) ili neki drugi elektronski sustava praćenja plovidbe, preporuča se vođenje evidencije o svim pristajanjima od početka plovidbe do završetka iste.

    Za sve gore navedene članove posade i nautičarepreporuča se ograničavanje izlazaka na kopnona najnužnije u prvih 14 dana boravka u Republici Hrvatskoj. U ovih 14 dana uračunali bi se i dani plovidbe ili boravka na sidrištu prije dolaska u Republiku Hrvatsku, koje su proveli bez kontakta s drugim osobama.

    Osim navedenog,svi hrvatski i strani državljani dužni suse pridržavati se i ostalihepidemiološkihmjeraobjavljenihod strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

    Luke nautičkog turizma, charter kompanije i vlasnici brodova za višednevna kružna putovanja dužnisu prilagoditi svoj rad i pružanje usluga specifičnim preporuka izdanim od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Nauticka sezona
Novosti

Najava nautičke sezone

Ponovo se bukiraju jedrilice i motorna plovila u charteru. Strane turiste možemo očekivati u drugom tjednu lipnja, a vlasnike plovila u Hrvatskoj već ovog vikenda.

Zahvaljujući povoljnoj epidemiološkoj situaciji i činjenici da je odmor na brodu sam po sebi jedan oblik izolacije, raste interes nautičara za plovidbu u Hrvatskoj. Prema informacijama koje svakodnevno stižu u redakciju Mora, intenzivirala se komunikacija vlasnika plovila s marinama i charter kompanijama u Hrvatskoj, pa ovog vikenda možemo očekivati prve dolaske.

Proteklog vikenda kada su počele popuštati mjere, ponovo je započeo i booking jedrilica i motornih jahti u hrvatskim čarterima. Slutnje da bi mogao krenuti prvi val nautičkog turizma opravdala je i izjava ministra turizma Garija Capellija koji je preksinoć kazao kako se praktički već može ploviti i u čarteraškim plovilima. Iako se radi na tome, granice još ipak nisu otvorene u turističke svrhe, pa će se na dolazak gostiju čarteraša pričekati do dodatnog popuštanja mjera.

Prema informacijama kojim raspolažemo prvi val bukiranih jedrilica i motornih jahti je za drugi tjedan u lipnju, oko Tijelova i kasnije. Kao što smo jučer pisali, uskoro se očekuju i upute za rad čarter tvrtki koje su na prijedlog Udruženja chartera upućene nadležnim ministarstvima turizma i mora, te epidemiolozima koji bi trebali odobriti čitav proces.

cantiere del pardo
Novosti

Dug oporavak

Uspijemo li spasiti industriju, bit će potrebno dugo vremena za oporavak. Potežu se prvi koraci, ipak i dalje bez zajedničkog djelovanja na razini EU.

Brojke novozaraženih u većini europskih zemalja se polako smanjuju i usporavaju. Istovremeno, smo sve svjesniji koliki je utjecaj imalo nekoliko tjedana zatvaranja, te koliko će oporavak industrija biti dug i mukotrpan. Stoga je potrebno dobro pripremiti se na novi način rada, koji će kad-tad doći na dnevni red.

Nautička industrija prema podacima European Boating Industry sačinjena je od 32 tisuće tvrtki, s 280 tisuća direktno zaposlenih, od kojih 95 posto čine male i srednje-velike tvrtke. Za njih je utjecaj zastoja kritičan zbog velikih investicija koje su tipične za početak godine, u pripremi za ljetnu sezonu, kao i likvidnost. Oko 48 milijuna građana EU godišnje se na neki način bavi vodenim sportovima, od kojih 36 milijuna plovi. Značaj indirektnog lančanog utjecaja je ključan za ostale industrije u regijama gdje se odvija kretanje tih ljudi, naročito na obalama mora, rijeka i jezera.

EBI je iznijela smjernice kako pomoći sektoru, koje uključuju direktne uplate, pozajmice, odgode plaćanja poreza i davanja, pomoć za smanjenje radnih sati, smanjene iznosa koncesija. Navode i važnost kooperacije banaka, vlada i industrije da odgode vraćanje pozajmica, te koordiniranu pomoć tvrtkama čije se glavne aktivnosti međunarodnog karaktera na području EU. Također ističu važnost otvorenog prometa roba i sirovina za proizvodnju.

Naša susjedna zemlja, Italija, jedna je od država svijeta s najjačom nautičkom industrijom, čija proizvodnja doseže ozbiljan udio u godišnjem državnom proračun. Istovremeno, to je država koja je izrazito snažno pogođena velikim brojem smrtnih slučajeva koronavirusa i ogromnim brojem zaraženih. Ipak najveći dio oboljelih je u sjevernoj Italiji, dok je jug Italije u ovoj pošasti koliko-toliko dobro prošao, a dok je sjever bio paraliziran, brodogradilišta na jugu su ostala otvorena pod posebnim mjerama rada i mjesec dana nakon izbijanja pandemije.

Kao i svaka industrija, ovise o lancu dionika, pa je svaki segment te industrije pogođen. Prošli tjedan održan je sastanak delegacije talijanskog udruženja Confindustria Nautica sa zamjenikom premijera, senatorom Mariom Turcom, te s Giancarlom Defaziom, generalnim direktorom agencije Investitalia, koju je talijanski premijer Giuseppe Conte ovlastio za ponovo pokretanje investicija s naglaskom na talijanski Jug.

Kako je po prirodi posla u brodogradnji, servisa i turizma običaj da je godišnji obrtaj novca najčešće u travnju, svibnju i lipnju, utjecaj kašnjenja protoka novca od samo nekoliko tjedana je dovoljan da čitava serija aktivnosti za sljedeću godinu kasni, čime je nautički sektor jedan od pogođenijih zbog mjera zaustavljanja proizvodnje, a naročito turizma.

Do sastanka je došlo nakon što je prošlog tjedna udruženje premijeru uputilo detaljan plan za ponovo aktiviranje aktivnosti nautičkog sektora, kojeg je nautički sektor priredio u suradnji s gospodarskom komorom proteklih tjedana. Istraživanje za izradu plana je napravljeno prema statističkim podacima anketa provedenih među kompanijama iz nautičke industrije, podijeljene na 9 segmenata (brodovi, plovila i brodogradnja, pneumatska plovila, jedrilice, motori, dijelovi i oprema, servisi, čarteri i luke, trgovci i mreža).

Plan zahtjeva modularno, progresivno i kontrolirano (ponovno) pokretanje aktivnosti, ne kao težnja industrije, nego prema rezultatu i preciznim podacima ekonomskog predviđanja na progresivni efekt zaštite gospodarstva u narednim tjednima. To se posebno odnosi na posljedice držanja plana isporuke, te na ugovore s podizvođačima u brodogradnji, proizvođačima opreme, te proizvodnju u 2021., zatim na sve servise, čartere, luke i likvidnost različitih tipova kompanija.

Plan analizira i pitanje visokog PDV-a, koji je ključan za industriju koja izvozi 86 posto svoje proizvodnje, a za koju treba državne garancije za financiranje lanca dobave. Prijedlozi udruženja su također upućeni talijanskom Ministarstvu ekonomskog razvoja, infrastrukture i transporta, a predviđaju i potrebu dogovora sa sindikatima, zbog osjetljivosti po pitanju radnika, zdravstvene zaštite, sanitarnog odnosa prema radnom prostoru, to predstavlja drugo poglavlje s kojim se država mora suočiti.

Senator Mario Turco je izjavio kako su svjesni potrebe nautičkog sektora, koji po svojoj prirodi prolazi kroz gubitke zbog pauze u proizvodnji, i koja je danas, kao i drugi industrijski sektori, trpi negativni utjecaj zdravstvene krize. Dodaje kako je njihova dužnost zaštititi sektor koji je vodeći u svijetu, te kako dijeli mišljenje s nekim od prijedloga koji su mu predstavljeni, te će ih predstaviti talijanskoj vladi kako bi zatražio daljnje mjere potpore za likvidnost čitavog lanca nautičke industrije. Predsjednik udruženja Confindustria Nautica, Saverio Cecchi se zahvalio senatoru Turcou na pažljivom slušanju potreba industrije, te kako se nada da će njihov prijedlog naići na prihvaćanje s obzirom na velika davanja te industrije državi.

Foto: Cantieri Del Pardo

 

Novosti

Britansko gospodarstvo i nautika

Britanci su među zadnjima reagirali mjere socijalne distance, ali su među prvima reagirali na gospodarstvo. Vrijeme će pokazati tko je bio u pravu.

Danas je stigla vijest da je britanski premijer Boris Johnson zaražen korona virusom. To je značajno zato što su Britanci među zadnjima u svijetu reagirali na uvođenje mjera socijalne zaštite, ali su među prvima reagirali na mjere za spas gospodarstva. Još prošlog tjedna njihova je vlada za spas svog gospodarstva stavila na raspolaganje 330 milijardi funti. Hoće li efekt krda upaliti, pokazat će vrijeme, no britansko gospodarstvo se neće tako lako slomiti.

Udruženje British marine je zajedno s Upravom za kanale i rijeke, te Obalnom stražom uputilo poruku britanskoj vladi. Pozdravili su već donesene mjere za spas ekonomije. Podsjetimo britanska vlada je prošli tjedan za spas svog gospodarstva namijenila 330 milijardi funti. Tu nisu uračunate mjere koje se tiču socijalno ugroženih, i rezova u davanjima. U poruci British Marinea vladi predlažu mjere kako bi sačuvali industriju. Prva mjera je zaštita obalnog pojasa i jače lobiranje koje su evocirali i kada se dogodio Brexit, a to je da se ribarima iz EU uvedu kvote i dozvole za ribarenje u kanalu.

Zatim traže da od 1. travnja sve troškove dozvola, registracija plovila i vezova snosi država u trajanju od godine dana. Iz britanskog nautičkog udruženja poručuju svojim članovima da će i dalje nastaviti lobirati za njih i učiniti sve u njihovoj moći da zaštiti industriju, te pozivaju sve članove da im se obrate ako imaju neko pitanje. To je primjer kako se promptno reagira na stanje, kako bi spriječili kolaps gospodarstva. S druge strane, američki NMMA je samo izvijestio kako je zajedno s National Association of Manufactures, Gospodarskom komorom SAD-a, Outdoor Recreation Roundtable i drugima (koje nisu naveli) uputio apel za pomoć industriji. Iako imamo jednu od najvećih čarteraških flota u svijetu, i veliku bazu marina, u Hrvatskoj još ne postoji stav udruženja iz nautičke industrije prema vladi.

93BEC332-2454-4084-B059-4C07F32AA665
Novosti


Preporuke za nautičare

Hrvatska gospodarska komora izdala je priopćenje s preporukom za postupanje nautičara i luka nautičkog turizma vezano uz epidemiju COVID-19.

U priopćenju stoji da su luke nautičkog turizma otvorene za promet, osim ako nemaju rješenje ili odluku o obustavi rada koju izdaje Stožer Civilne zaštite RH. Nautičari koji plovilom dolaze u RH, obavljaju granične formalnosti na pomorskim graničnim prijelazima. Naravno, uz opće preporuke koje važe i za sva druga javna mjesta, a to je da se izbjegava direktni kontakt i briga o higijeni.

Za osobe koje dolaze iz posebno rizičnih područja, što su u ovom trenutku Kineska provincija Hubei, uključujući grad Wuhan koji se smatra epicentrom koronavirusa, Italija, Okrug Heinsberg u njemačkoj saveznoj državi North Rhine-Westphalia, Južnokorejski grad Daegu i provincija Cheongdo, te Iran, vrijedi dodatna mjera zaštite. Za strane osobe koje dolaze iz tih krajeva treba uputiti u karantenu, dok hrvatski državljani trebaju ići u samoizolaciju.

Strani državljani u posebno rizičnoj skupini odlaze u organiziranu karantenu, o svom trošku. Rješenje o obaveznoj karanteni donosi granični sanitarni inspektor uz obaveznu pratnju prometne policije. U slučaju da te osobe odbiju otići u karantenu, moraju napustiti Republiku Hrvatsku morskim putem. Osobe koje na plovilu dolaze u Republiku Hrvatsku iz drugih rizičnih područja, također se moraju uputiti u samoizolaciju. Ta se područja definiraju prema posljednjem izdanom priopćenju Državnog stožera Civilne zaštite RH.

Dakle za hrvatske državljane koji dolaze u Republiku Hrvatsku morskim putem moraju ići u obaveznu kućnu karantenu, odnosno samoizolaciju, do koje moraju stići najkraćim mogućim putem. Za strane državljane vrijedi isto pravilo, ali osim toga, pri ulasku u Hrvatsku moraju imati dokaz o osiguranom smještaju u RH, do kojeg također moraju stići najkraćim mogućim putem. Ako nemaju spomenuti dokaz, moraju napustiti RH morskim putem.

U slučaju da ispunjavaju sve navedene uvjete i da se stranim državljanima koji su došli u Hrvatsku morskim putem odredi odlazak u samoizolaciju, iz luke graničnog prijelaza se upućuju do luke nautičkog turizma u kojoj su osigurali vez. Pritom valja napomenuti da samoizolacija na plovilu nije moguća, već se za to mora osigurati smještaj na kopnu. Slično je i s osobama za koje se odredi karantena, osim što u tom slučaju moraju plovilom iz luke graničnog prijelaza otići u luku nautičkog turizma koja se nalazi najbliže lokaciji županijskog središta karantene. Također, podrazumijeva se da i u tom slučaju moraju osigurati vez u luci nautičkog turizma.

Nakon što upućene osobe privežu plovilo u luci nautičkog turizma, o tome moraju telefonski obavijestiti službu čije kontakte dobiju na graničnom prijelazu. Koncesionar luke nautičkog turizma dužan je prilikom dolaska plovila provjeriti s osobama na plovilu imaju li rješenje o samoizolaciji odnosno o karanteni, te o dolasku plovila obavijestiti postaju granične policije koja je obavila graničnu kontrolu.

Osobe upućene u samoizolaciju odnosno u karantenu moraju si same osigurati prijevoz, isključivo uz pratnju Civilne zaštite koja upravlja karantenom. Zbrinjavanje plovila uključuje osiguranje veza i dezinfekciju plovila. Ako je plovilo čarteraško, za dezinfekciju je zadužena čarteraška tvrtka odnosno posjednik plovila. Provedbu postupka dezinfekcije nadzire koncesionar luke nautičkog turizma.
Uz navedene preporuke i mjere, iz HGK pozivaju sve dionike procesa, da sve aktualnosti vezane uz poslovanje i koronavirus pratite na sljedećim poveznicama:

https://www.hgk.hr/korona

https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/koronavirus-najnoviji-podatci

https://www.koronavirus.hr/

Grčka
Novosti

Grčka smanjuje papirologiju

U grčkoj se provodi reforma birokracije za nautičare i čarteraše, a istovremeno kazne za prekršitelje odredbi rastu dvostruko ili trostruko u nekim slučajevima.

Grčka je najavila pojednostavljenu papirologiju za nautičare, a pojednostavljenje bi trebalo nastupiti u travnju. Dok s jedne strane olakšava plovidbu i komercijalno poslovanje, kažnjavanje prekršitelja će se višestruko postrožiti. Ova reforma odnosi se na plovila za rekreativnu upotrebu koja plove pod zastavama članica Europske unije. Plovilima s EU zastavom bit će omogućena slobodna plovidba s manje birokracije, a formalnosti će se obavljati putem online platformi. Više neće biti potreban certifikat za privatna plovila, DEKPA. Primjenjivat će se jedino pravila šengenskog sporazuma, uključujući crew listu i prijavu putnika.

Što se tiče komercijalnih plovila, s važećom licencom – lista putnika i čarteraški sporazum će se potpisivati elektroničkim putem i razlikovat će se kod onih koji imaju unaprijed dogovoren itinerar od onih koji nemaju. Također, na snagu će stupiti nove kazne za ilegalne čarteraše. Plovila koja u grčkim vodama budu podvrnuta ilegalnom čarteru morat će platiti kaznu do 200 tisuća eura. Sve druge kazne uključujući one za oglašavanje, ukrcavanje i iskrcavanje bez grčke čarteraške dozvole, bit će poduplane ili čak tri puta veće u nekim slučajevima.

More 25
Novosti

Drugog dana sajma Nautika na Zagrebačkom velesajmu, obilježili smo dvadeset i pet godina Mora uz drage suradnike, prijatelje i poslovne partnere.

Sajam ide dalje, a drugog dana Nautike na Zagrebačkom velesajmu, atmosfera je bila slavljenička, barem na štandu Mora, gdje su prijatelji magazina uveličali događaj proslave 25 godina postojanja i izlaska slavljeničkog broja. Događaju su prisustvovali brojni akteri priča i razgovora, partnera i poslovnih suradnika zahvaljujući kojima More živi sve ove godine.

Iako prva dva dana sajma u prolazima između plovila i štandova s opremom nije bilo previše gužve, na štandu Mora u paviljonu broj 10 prometno je od jutra, a brojni vjerni čitatelji rado dijele svoje dojmove o našim publikacijama i komplimente što se tiče redizajna magazina. Jedan nam je čitatelj, priznajemo, imao primjedbu da je ovog mjeseca čekao nekoliko dana više da More stigne na police kioska, no kada je vidio o kakvom je izdanju riječ, bilo mu je drago.

Tijekom sajma Nautika, na štandu možete kupiti More i druge naše publikacije po sniženoj cijeni, a svakako preporučujemo da obiđete sajam koji je ove godine po broju izlagača i ukupne površine, najveći unazad 10 godina. Sajam je otvoren do nedjelje 23. veljače, a najviše posjetitelja tek se očekuje tijekom vikenda.

 

MaxiJena
Brodovi i ljudiMORE

Poznati slovenski dizajner Andrej Justin opisuje kako se mijenjao nautički dizajn u posljednjih 25 godina

Napisao: Andrej Justin
Foto: Arhiva Autora

Kad sam započinjao svoj put kao nautički dizajner, još nije bilo programa za crtanje. Na fakultetu smo sve crtali rukom, a izračune smo također radili na klasičan način. Godine 1990. kupio sam prvi program za projektiranje trupova i optimizaciju performansi, a prvi čamac dizajnirao sam za Elan – motorni čamac Elan 23 Power. S programom sam već napravio linije, ali tu je priči bio kraj. Dobio sam 2D poprečne presjeke, vodene linije i uzdužne presjeke, a zatim sam ih ispisao komad po komad na A4 iglični pisač, složio ih po stolu i precrtao na paus papir. Tako sam nacrtao linije. Za model za izradu kalupa već sam mogao upotrijebiti crtež rebara iz programa. Sve ostalo radio sam na papiru i u 2D-u.

Najveći izazov u tim danima bio je fairing linija trupa. Trupovi plovila složenih su geometrijskih oblika, osobito na jedrilicama. Motorni čamci nešto su jednostavniji, pa je vrlo zahtjevno nacrtati isti objekt u sva tri pogleda. Na ovaj način smanjuješ pogrešku tako da iz presjeka prenosiš udaljenosti u vodene linije i zatim te vodene linije korigiraš, što je prilično dugotrajan i složen posao jer zahtijeva usklađivanje svih točaka u prostoru kako bi se dobile glatke linije. Nakon toga slijedi ponovni izračun istisnine i težišta istisnine, što je tada zahtijevalo mnogo vremena. Bilo je potrebno nekoliko dana kako bi jedan trup bio približno upotrebljiv. S računalom danas testiram 10 trupova u jednom danu i odmah otkrijem koji je brži. Danas si kao dizajner s računalom i programima mnogo slobodniji. Optimizacija prolazi kroz cijeli proces dizajna i možeš utjecati na sve  njegove faze. U posljednjoj fazi također možeš relativno lako zamijeniti cijeli trup. Prije 30 godina morao si iz koncepta odrediti približne dimenzije trupa (težina, dužina, širina…), a ako si ga morao promijeniti, to je značilo mnogo dodatnog posla.  Najprije si morao sve precrtavati, što je u usporedbi s današnjim načinom rada u 3D-u nenormalno mnogo vremena. U 3D-u mijenjaš tijela, a nekada smo mijenjali crte. Međufaza je bila 2D CAD kada si trup radio u programu u 2D-u i pazio samo na to da sve dizajnirano odgovara dimenzijama trupa. To je već značilo znatno manje vremena i napora pri dizajniranju. Na taj način dizajnirao sam 1992. godine jedrilicu Val 302.

FastWave 40 – Viharnik iz 1998. godine, usput rečeno, još osvaja regate, a bio je izrađen od epoksija i PVC pjene, nije još bilo karbona, samo kevlar na izloženim dijelovima i staklo. Jarbol karbonski, vodeni balasti, duboka kobilica. Oko 2000. godine cijela barka projektirala se već u 3D-u. Moja prva barka u cijelosti projektirana u 3D-u bila je Maxi Jena 2002. godine, ali još bez VPP programa (Velocity Prediction Program). Njega sam kupio 2004. godine. Ranije, s jedne su strane bili preskupi, a s druge strane još mnogo manje pouzdani. Maxi Jena je još u velikoj mjeri izrađena korištenjem zdravog razuma. Naravno, crtao sam nagnute vodene linije gledajući kako se volumeni prenose prilikom naginjanja naprijed-natrag. (…) Više pročitajte u 252. broju Mora.

Elan22FL-1

kroppp
Novosti

U protekloj godini dogodile su se brojne promjene u svijetu mora, nautike i života na moru. Donosimo kratki pregled godine uz More, koje u veljači puni 25 godina kontinuiranog izlaženja.

Ova godina ostat će zapamćena po mnogim uzbudljivim događajima i novostima iz svijeta nautike, a foilovi i jedrilice timova America’s Cupa definitivno su najatraktivnija senzacija za sve ljubitelje brodogradnje i jedrenja. Hrvatski jedriličari nastavljaju ostvarivati odlične rezultate na natjecanjima, a u sljedećoj godini, između ostalog, očekuju nas i uzbudljivi nastupi na Olimpijskim igrama koje će se održati u Tokiju krajem srpnja i početkom kolovoza.

Što se tiče nautike, ova godina nastavila se kretati po inerciji kao i dosadašnjih, uz ulaganje privatnog sektora i nerazumijevanje birokratskog aparata, zbog čega bi nautički turizam mogao patiti iduće sezone. Ipak, u protekloj godini ostvarena su brojna ulaganja u pomorsku infrastrukturu luka i lučica financirana iz europskih fondova, osobito na sjevernom dijelu Jadrana, čime je ostvaren temelj za bolju komunikaciju otoka s kopnom, a što će neizbježno podići kvalitetu života otočana.

Trendovi i novosti

U praksi su se pojavili i neki novi problemi poput nepriličnog načina sidrenja plovila po sustavu automobilskih parkirališta, pretjerana komercijalizacija sidrenja zbog prevelikog broja koncesioniranih uvala, a tu su i dalje neriješeni problemi sveprisutnog ilegalnog iznajmljivanja komunalnih vezova u nautičke svrhe diljem obale itd. Sve smo svjesniji problema zagađenja i brojne su teme iz ekologije koje su obilježile 2019. godinu, a jedna od njih je masovni pomor periski u čitavom Mediteranu.

Na polju brodogradnje zagazili smo u novo desetljeće i neki trendovi već su vidljivi, a to su jednostavne i grube linije, solidna gradnja, novi materijali, foilovi i svjetlina interijera. Plovila su sve više energetski samostalnija, ali i opterećenija elektronskim i električnim aparatima. Automatizacija, umreženost i sustavi upravljanja provode se na gotovo svakom segmentu – od hardvera palube do razonode.

Četvrt stoljeća Mora

Motori su sve efikasniji, snažniji i brži, a u idućem desetljeću možemo očekivati konačan masovni uzlet uporabe električnog pogona na rekreativnim plovilima, što je već slučaj kod nešto elitnijih primjeraka na tržištu. Pogledamo li cijelo desetljeće unatrag, velika promjena ostvarila se na polju navigacije i komunikacijskih uređaja, što će definitivno doprinijeti sigurnosti plovidbe, a trend sigurnosti prelijeva se i na druge segmente poput opreme za spašavanje i sprječavanje havarija, kao i nezgoda kod zimovanja plovila.

Za More je 2019. bila velika godina, a u 2020. možete očekivati nastavak velikog broja autorskih tekstova iz segmenta nautike, brodogradnje, ekologije, tehnologije, ekonomije, putopisa, te ostalih tema o moru i svemu što pružaju gušti plovidbe. Idući broj Mora koji izlazi u veljači obilježit će 25 godina kontinuiranog postojanja magazina More, odnosno četvrt stoljeća pisane ljubavi prema moru, plovidbi, novostima i baštini iz priobalnog života, plovidbe i neiscrpnog slanog izvora života.