Biograd Boat Show
Novosti

Priprema se 22. BBS

Organizatori su optimistični jer sajam na otvorenom pruža veću mogućnost održavanja unatoč Covidu-19

Kako sada stoje stvari 22. Biograd Boat Show bi se trebao održati od 21. do 25. listopada. Uspiju li organizatori u toj nakani, bit će to jedan od rijetkih održanih jesenskih sajmova. Pripreme za petodnevni događaj su u tijeku i prema procjeni organizatora mogao bi obuhvatiti 80 posto sadržaja u usporedbi s prošlogodišnjim, do sada najuspješnijim sajmom. S obzirom na to da je ove godine većina sajmova otkazano, već i samo održavanje događaja bit će uspjeh.

Organizator BBS-a je Ilirija d.d. koja u vlasništvu ima Marinu Kornati u Biogradu, mjesto gdje se održava sajam, pa su im s te strane logistički potezi brži nego kod sajmova koji zakupljuju javni prostor. Događaj će naravno biti organiziran pod epidemiološkim uvjetima koje propisuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo. To znači da će se morati voditi računa o broju ljudi koji su prisutni na površini sajma u jednom trenutku. Na sajmu će biti i pojačana dezinfekcija ruku i površina koje se koriste ali i raster sajma će biti prilagođen potrebama maksimalne zaštite izlagača i posjetitelja.

Kao i proteklih godina, na sajmu će se održati važni sastanci udruženja iz sektora nautike. Godišnji skup Hrvatskog udruženja marina i Hrvatskog udruženja chartera. Osim toga, prošle godine je pokrenut novi poddogađaj, B2B sajam za charter industriju. Taj je paralelni B2B sajam već prošle godine je koristio inovativnu digitalnu platformu za olakšavanje dogovaranja poslovnih sastanaka. Ove godine će ta platforma uvelike olakšati sprečavanje nastanka gužvi i smanjiti rizik od zaraze. Uz nju će se omogućiti i virtualne konferencije, Zoom sastanci i slični oblici komunikacije.

Ugovori s izlagačima su pripremljeni ali će se do sklapanja pričekati kada epidemiološka situacija bude poznata i povoljna. U slučaju da ipak dođe do otkazivanja, organizator poručuje da će svim izlagačima biti vraćen novac. To uvelike olakšava odluku o prisustvovanju tvrtkama koje su ove godine poslovale sa smanjenim prihodima. Biti prisutan na BBS-u je vrlo važno ne samo za planiranje nove nautičke sezone već i za razgled novih brodova koji se nisu nigdje imali priliku vidjeti.

Foto: Biograd Boat Show

IMG_1606
Novosti

Hrvatska i dalje poželjna nautičarima

Nakon što su neke europkse zemlje stavile Hrvatsku na crvenu listu, situacija u nautici se nije drastično promijenila
Brojke pokazuju da bi posljednji dani ljeta mogli i dalje biti poželjni za plovidbu u Hrvatskoj. Dobro je poznato da je boravak na brodu i plovidba u doba pandemije koronavirusa jedan od najsigurnijih i najjednostavnijih načina održavanja socijalne distance pa je sasvim logično da je nautički turizam u Hrvatskoj poslovao najuspješnije u usporedbi sa hotelima, privatnim smještajem, kampovima pa čak i sa vilama. Rast broja zaraženih u Europskim zemljama, uključujući i Hrvatsku, premda pretežno sa vrlo blagim simptomima, doveo je do znatnih restrikcija kad su u pitanju turistička putovanja.
Italija, Austrija, Slovenija a dijelom i Njemačka, najjača emitivna područja kad je hrvatski turizam u pitanju, uvele su različite mjere za turiste koji se u ove zemlje vraćaju iz Hrvatske i nekih drugih mediteranskih zemalja. Uglavnom se to svodi na obvezno testiranje, određenu samoizolaciju ili preporuku da se ne odlazi u neke zemlje ili regije. Naravno, to je izazvalo značajan povratak turista iz tih zemalja pa neke jadranske regije, poput opatijske, u samo par dana bilježe pad do 70% kad su talijanski, austrijski, slovenski ili njemački turisti u pitanju.
Pad od 20 posto
No, to se očito ne događa kad je nautika u pitanju. Svi koji su ovih dana plovili Jadranom a u te spadamo i mi svjedoci su da je na moru i dalje prilično veliki broj brodova bez razlike da li se radi o rivama na otocima, sidrištima ili marinama. To potvrđuju i podatci koje smo dobili od Ministarstva mora i koji se odnose na čarter. Prošli tjedan, što praktično znači u subotu 22. kolovoza, nakon proglašenja svih restriktivnih mjera spomenutih zemalja, na čarter plovila se prema crew listama ukrcalo 15300 stranih i 2200 domaćih nautičara.
To je uistinu oko 4000 nautičara (odnosno 20%) manje nego li tjedan prije ali taj pad je i dalje barem tri puta manji nego kad je o klasičnim kopnenim oblicima turizma riječ. Ukupno se tako kad je nautika u pitanju plovidba zadržava na nekih 60-tak% od prošlogodišnjih brojki što je rezultat bez premca na Mediteranu. Dodamo li tomu da brojke zaraženih u Hrvatskoj posljednjih par dana opadaju pa se možemo nadati i boljoj epidemiološkoj situaciji dosta je razloga za optimizam kad se radi o nautičkom turizmu. A dobro znamo da nautička sezona traje sve do kraja listopada i da su pred nama općenito dva mjeseca kad je najljepše ploviti.
IMG_1620 2020-08-19 09.11.12 2020-08-19 15.32.48
DSC_9537 – kopija
Novosti

Nautika iznad očekivanja

Službeni podaci Ministarstva mora pokazuju da je prva polovica kolovoza svega četvrtinu slabija od 2019. godine

Nautika je, kao što se i predviđalo ostvarila bolje rezultate u turizmu, u odnosu na ostale sektore. Tomu pridonosi činjenica da je nautičarima jednostavnije pridrižavati se propisanih mjera opreza, zbog same prirode izoliranosti tijekom boravka na plovilu, pa se gosti osjećaju sigurnije zbog manje izloženosti. Unatoč snažnom udaru na gospodarstvo i psihološki pritisak, nautika je pokazala svoju prednost.

Uspoređujući podatke iz tablice s brojem izdanih prijava dolazaka stranih jahti i brodica, te izvršenih produženja za razdoblje od 1. do 13. kolovoza 2019. u odnosu na isto razdoblje ove godine, ukupni pad je 25 posto. Najviše izdanih i produljenih dozvola imaju lučke uprave u Rijeci i u Puli, kao i prošle godine. Nešto veći pad bilježi se kod prijava dolazaka jahti, odnosno rekreativnih plovila duljih od 24 metra. Njih je ove godine bilo 221, dok je prošle godine bilo 385, odnosno 42,6 posto manje. Sličan je postotak pada i kod brodica, 39,41 posto, odnosno 2464 prošle i 1493 ove godine.

Ipak stanje pokazuje da stranci nisu izgubili povjerenje u Hrvatsku, pa je postotak pada produženja u odnosu na 2019. godinu znatno manji. Također, produljeno je 4073 dozvola za brodice, čime je pad u odnosu na lani 19,43 posto, dok je kod jahti taj pad gotovo beznačajan, samo 0,95 posto. Prema subotnjoj izjavi ministrice turizma Nikoline Brnjac, objavljenoj u Slobodnoj Dalmaciji, da je do sad hrvatska ostvarila više od 60 posto ukupnih turističkih rezultata od lani, možemo reći da ukupna slika nije crna kao što se predviđalo u ožujku. Tada su predviđanja za ukupna turistička ostvarenja u odnosu na lani bila između 30 i 50 posto.

sajmovi
MORESajmovi

Sudibna nautičkih sajmova

Svaka čast virtualnoj stvarnosti, ali najbolji oblik promocije novih brodova je kad mogući kupac stupi na palubu

Iako još uvijek pod malim upitnikom, sve je izglednije da bi se nautički sajmovi na otvorenom mogli uspješno održati unatoč problematici javnog okupljanja i činjenici da su neki od najpoznatijih, poput onoga u Southamptonu, Monacu ili Barceloni, otkazani.
Najnovija potvrda koja ide na ruku francuskim sajmovima je ona Francka Riestera, delegata Ministarstva vanjskih poslova i ekonomske privlačnosti, koji je 28. srpnja izjavio da javnost može odahnuti i da će se od 1. rujna ići prema ublažavanju mjera.
Ovo će zasigurno ohrabriti organizatore sajmova u Cannesu i La Rochelleu koji su najavljeni za rujan. Uz njih, tek nekoliko važnijih sajmova nisu odgođeni za iduću godinu. Organizatori sajmova koji još idu prema nepromijenjenom rasporedu održavanja, predviđaju da će pad posjećenosti biti između 20 i 30 posto.
Gotovo sva velika brodogradilišta već su potvrdila nastup na nekom od sajmova, iako je izvjesno da neće svi ići na sve sajmove, već biraju koji im više odgovara. Brodogradilišta i proizvođači opreme trebaju sajmove za predstavljanje novih modela kojih ove godine ima mnogo. Tradicionalno, većina većih brodogradilišta premijere čuva za Cannes, te nešto manje za Genovu.  Izlažu se i nešto manje flote, odnosno uglavnom samo najnovija plovila ili flagshipovi. (…) Više pročitajte u novom, 255. broju Mora.

 

intervju1
IntervjuMORE

Intervju Paško Klisović

Kroz dva i pol mjeseca lockdowna ukupan broj otkaza u nautici je bio puno manji nego u kopnenom turizmu, ali je bilo dosta odgađanja. Kritična tržišta bila su avionska, Skandinavija, Engleska, Francuska, SAD

Paška Klisovića poznajem duže od dvadeset godina, otkad je počeo raditi u NCP čarteru Gorana Prgina i partnera. Teško bi mi bilo reći koliko smo puta razgovarali i družili se u Kremiku, Mandalini ili na nautičkim sajmovima. Međutim, siguran sam da nikad nije bio bolji trenutak od sadašnjeg da ga pozovem i razgovaramo za More. Osim što već godinamaintervju2 vodi vrlo uspješnu čarter kompaniju NCP i Mare, ne pripada onima koji će se zadovoljiti dobrim poslovnim rezultatima tvrtke kojoj je direktor. Itekako ga zanima širi kontekst u kojem djeluje, trendovi na tržištu, održivost i opstojnost onoga čime se bavi pa je 2018. godine izabran za predsjednika Udruženja čarteraša pri Hrvatskoj gospodarskoj komori koja već godinama nastoji artikulirati interes ovog važnog, ali i krhkog dijela nautičke industrije u Hrvatskoj. Jer, kako dobro znamo, kroz poslovanje čarter kompanija prelama se sve dobro i loše u hrvatskoj nautici. Uključujući i naš tradicionalno nekontroliran razvoj koji često onemogućuje postizanje onih rezultata koji bi se realno mogli postići u jednom od najpoželjnijih odredišta za plovidbu u svijetu, a ponekad i prijeti narušavanjem one nužne prirodne ravnoteže koja je itekako važna za opstojnost ove djelatnosti. U takvim okolnostima zatekla ga je pandemija Covida-19 koja je na prvu prijetila otpuhnuti ovu sezonu u nepovrat. Koja se onda od sredine lipnja počela ozbiljno zahuktavati da bi se opet prije desetak dana nad nju počeli nadvijati tmurniji oblaci nizozemskim uvođenjem samoizolacije za njihove građane koji se vraćaju iz Hrvatske. Zbog toga je i tvrtka našeg sugovornika doživjela neke otkaze, odnosno odgode već ugovorenih i plaćenih najmova.

U hrvatskom čarteru ostvaruje se vrlo veliki promet, preko 300 milijuna eura godišnje. Otprilike trećinu ukupnog nautičkog prometa na različite načine generira čarter. Međutim, on je osjetljiv na sve što se događa u okruženju i izložen je više nego što bi realno trebao biti. (…) Više pročitajte u novom, 255. broju Mora.

intervju3

malalan1
MOREPosjet

Dragocjeno vrijeme u plovidbi

Obitelj Malalan već treću generaciju uspješno gradi ugled vrhunskih urara i draguljara, a veže ih i zajednička i ljubav prema moru i jedrenju

Sredinom lipnja posjetili smo Ljubljanu i tamo se susreli s obitelji Malalan. Ugostili su nas u svom novouređenom draguljarsko-urarskom izložbenom prostoru, proveli nas kroz proizvodni i servisni proces te ispričali svoje dogodovštine s plovidbi Jadranom. Ova vedra obitelj ima i dodatni razlog za osmijeh dok s uzbuđenjem i s posebnim guštom čekaju isporuku njihove nove jedrilice Solaris 55.
Mama Karmen i tata Peter zajedno plove više od tri desetljeća. Na njihovim plovidbama rado im se pridruže starija kći Tjaša, sin Jure i najmlađa kći Ivana, koja jedina od njih nije u obiteljskom biznisu, već je ispekla slastičarski zanat kod čuvenih francuskih chefova. Ivanu nismo imali prilike upoznati, no upoznali smo se s njenim radom, tj. kušali smo njene slastičarske delicije. Sin Jure vodi zagrebačku poslovnicu Malalan i strastveni je urar koji je zanat učio od cijenjenih švicarskih urara. Za svaki mehanizam urari stječu posebnu licencu, a Malalani se mogu pohvaliti ekskluzivnim zastupništvom najluksuznijih brendova kao što su Rolex, Breitling, IWC, Zenith, Maurice Lacroix i Bell & Ross. Ipak, s posebnim ponosom ističu vlastiti draguljarski brend Malalan, koji dizajnira kći Tjaša. Peterov brat Darko drži draguljarnicu u Opicini, dok je drugi brat Milko tamo otvorio prvu optičarsku radionicu.
Prezime Malalan poznato je kao urarsko-draguljarski brend koji je započeo Peterov otac Anton u Trstu u prvoj polovici prošlog stoljeća. (…) Više pročitajte u novom, 255. broju Mora.

malalan2

malalan3

Jedrilica ML
Novosti

Nautika se brzo oporavlja

Unatoč teškom razdoblju, posebno za turizam, nautički segment se najbrže oporavlja. Otvaranjem granica charter doživljava značajan porast, no pitanje je do kada će sve to potrajati.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture se pohvalilo dobrim pokazateljima za nautički promet unatoč pandemiji. Turistički sektor je jedan od prvih koji je osjetio posljedicu pandemije koronavirusa, dok se nautički oblik turizma od početka isticao kao siguran oblik za godišnji odmor. Sada rezultati pokazuju da su predviđanja bila kriva, te su rezultati nautičkog prometa bolji nego što se prvotno očekivalo. U prvoj polovici ove godine zabilježen je pad broja dolazaka  stranih jahti i brodica za 42 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Iako značajan pad, razlika se iz mjeseca u mjesec drastično smanjuje, pa je u lipnju zabilježen 10.821 dolazak, što je 21,45 posto manje nego u lipnju 2019. kada je evidentirano 13.776 dolazaka stranih plovila. Ove je godine zabilježen i značajan broj dolazaka velikih i mega jahti, što u ministarstvu pripisuju sigurnoj destinaciji za odmor. Broj dolazaka jahti duljih od 20 metara u prvoj polovici ove godine je manji za 23,4 posto, odnosno 428 dolazaka u prvoj polovici godine u odnosu na lanjsku prvu polovicu kada je zabilježeno 559 dolazaka. Dolasci plovila većih od 20 metara samo u lipnju je identičan kao i u lipnju 2019., odnosno 219 jahti.

Posljednjih dana bilježimo i sve veći broj novozaraženih u zemlji, pa je ponovo otvoreno pitanje zatvaranja granica sa susjednim državama. Od ponoći Slovenija stavlja Hrvatsku na žutu listu epidemiološki manje sigurnih država. To znači da bi Slovenci pri povratku kući iz Hrvatske mogli od granične policije očekivati pitanje gdje su boravili, a po potrebi i dokazivati mjesto boravka te potkrijepiti svoju rutu dolaska računima, odnosno potvrdom o vlasništvu nekretnine ili plovila u Hrvatskoj.

Očigledna razlika nakon otvaranja granica

Kada je riječ o charteru,  podaci o dolascima strnih i domaćih gostiju na jahte i brodice koje se iznajmljuju, kao i na male brodove za višednevna kružna putovanja, pokazuju da je u prvih šest mjeseci plovilo ukupno 43.250 gostiju, što iznosi tek 20,67 posto od broja dolazaka u istom periodu prošle godine kada je evidentirano 209.206 dolazaka.

Najveći pad bilježi se kod dolazaka gostiju koji su svoj odmor provodili na malim brodovima za kružna putovanja jer se tu u odnosu na prošlu godinu bilježi pad od 98,2 posto, odnosno 30.000 dolazaka manje. To je razumljivo uzmemo li u obzir da je najveći dio tih gostiju dolazilo iz prekooceanskih destinacija koristeći isključivo avionski prijevoz.

Logično, nakon postepenog otvaranja državnih granica za strane državljane, evidentiran je značajniji broj dolazaka gostiju na jahtama i brodicama koje se iznajmljuju bez posade, takozvani bareboat charter, čije se povećanje na tjednoj razini bilježi za otprilike 10 tisuća dolazaka. Ta se razlika mogla primijetiti golim okom dva vikenda.

Jahte sv juraj

Novi sustav ubrzava procese

Prošlog petka unaprijeđen je i online sustav za kupnju tzv. vinjeta, kako strani gosti ne bi morali nakon graničnog prijelaza i carine kupovati vinjete u županijskim lučkim uspostavama. Ta je usluga sada dostupna online zahvaljujući spajanju dvaju elektronskih platformi eNautika i ePristojbe. To je ujedno i prvi sustav u Hrvatskoj integriran sa sustavom ePristojbi, čime je omogućeno online plaćanje naknade za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja. Kartično plaćanje je brže i sigurnije, što stranim nautičarima ostavlja više vremena za uživanje u godišnjem odmoru provedenom na plovilu.

Uvođenje ovakvih usluga je nastavak digitalizacije u pomorskom sektoru, a uz eNautiku, hrvatskim i stranim građanima su dostupne različite mogućnosti elektronskih usluga kroz ePlovilo i ePomorac. Iz ministarstva poručuju kako će nastaviti uvoditi nove digitalne usluge u svrhu centraliziranog elektronskog Upisnika brodova koji je u punoj primjeni od 1. veljače ove godine. Ističu da je proces upisa i brisanja plovnih objekata sada znatno smanjen, te da od nekadašnjeg prosjeka trajanja 42 dana, sada traje 17 dana, dok je izdavanje dokumenata za brodice skraćeno s 13 dana na prosječno 2 dana.

sezona
BusinessMORE

Kuda plovi čarteraški brod?

Dobra trećina hrvatskog nautičkog prihoda ovisi o čarteru, a proljetni mjeseci otišli su u vjetar

U siječnju je sve izgledalo bajno. Tražio se brod više i očekivali smo najbogatiju sezonu do sada, a onda je dva mjeseca kasnije čitav svijet stao. Pitali smo se kako preživjeti i hoćemo li uopće ikakvu sezonu plovidbe imati. Nadali smo se, naravno, da ćemo zaploviti jer i kad bi pandemija koronavirusa potrajala u onoj snazi kakvom je harala Europom u ožujku i početkom travnja, odlazak na more u (vlastitom) brodu jedan je od najsigurnijih načina održavanja socijalne distance. Srećom po nas, zdravstvene okolnosti počele su se mijenjati nabolje u Hrvatskoj i nekoliko susjednih zemalja pa smo naglo opet obukli brodske hlače i majice te se uputili na more. A što se tamo može susresti, nekoliko stranica kasnije.

U Hrvatskoj je nautika ozbiljan i široko rasprostranjen business koji prometuje više od milijardu eura. I to, unatoč sezonskom karakteru, tijekom čitave godine. Vezovi se, recimo, najčešće naplaćuju tijekom proljeća, čarter avansira kroz prvu polovicu godine, veliki remonti i priprema brodova za sezonu također pa je jasno da je dvomjesečni lockdown isisao ozbiljnu količinu novca iz sektora. Je li to 10 ili 20% godišnjeg prometa ili još više, teško je reći, no brojevi su do sada sigurno tu negdje, a kako mjeseci budu išli, taj će postotak stalno rasti. Kao i obično, nisu u tome svi jednako prošli. Ne treba zaboraviti da ima i onih kojima tijekom tri mjeseca niti jedna kuna nije sjela na račun, osobito među čarter tvrtkama. (…) Više pročitajte u novom, 254. broju Mora ili putem naše mobilne aplikacije Sailing Croatia.

firme1
BusinessMORE

Rad na minimumu

Gospodarstvenici pozdravljaju državnu pomoć i zadržali su optimizam, a sve nade polažu u dobru nautičku sezonu

Da bismo dobili okvirnu sliku o tome što prolaze male i srednje tvrtke u nautičkoj industriji, razgovarali smo s poslovođama tvrtki duž Jadrana. Jasno je da je rez bio dubok i iznenadan, no neočekivano, u razgovorima smo naišli na solidan optimizam.Naravno, ekonomska računica ne trpi previše nade, a kako je kazao jedan od naših sugovornika koji je htio ostati anoniman — ova situacija je odličan poligon da državni aparat ispita do koje granice gospodarstvo može trpjeti, pa da nam pokaže zube čim se oporavi stanje u svijetu.

Gospodarstvenici pozdravljaju državne mjere pomoći u vidu sufinanciranja minimalne plaće radnicima, ali mnogi od njih s kojima smo razgovarali smatraju kako je ovo tek početak, te da će se posljedice dvomjesečnog zastoja rada i usporenog nastavka kretanja tržišta tek osjetiti ujesen, kada se podvuče crta ispod sezonskog računa. (…) Više pročitajte u novom, 254. broju Mora ili putem naše mobilne aplikacije Sailing Croatia.

firme3

Dubai
Novosti

Odgođen svjetski kongres marina

Svjetsko nautičko udruženje ICOMIA izabralo je novu predsjednicu, a sljedeću svjetsku konferenciju marina odgodilo je za 2021. godinu.

Prošle godine u lipnju se u Splitu i u Šibeniku održavao godišnji skup ICOMIA-e i IFBSO-a. Tada je održana konferencija Međunarodnog udruženja marina (IMG), gdje je Hrvatska prvi puta nastupila kao domaćin i nova članica udruženja. Na kongresu se raspravljalo o sljedećoj destinaciji ICOMIA-ine svjetske konferencije marina, pa je nakon izjednačenog broja glasova, u ponovljenom izboru Hrvatska izgubila od Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Veliki nautički događaj koji se trebao održati ove jeseni u Dubaiju, zbog pandemije se odgađa do listopada 2021. godine.  Menadžment događaja trenutačno surađuje s partnerima i govornicima, kako bi iduća konferencija prošla besprijekorno i u sigurnim okolnostima. Domaćini iz Dubaija, najavili su kako rade i na tome da se do kraja godine održi online događaj, a više detalja znat ćemo kroz nekoliko tjedana.

Uz ovu vijest, ICOMIA je sinoć objavila da je u petak 22. svibnja izabrana nova predsjednica ICOMIA-e, Sara Anghel. Dosadašnja zamjenica predsjednika ICOMIA-e iza sebe ima 12-godišnje iskustvo vođenja sjeverno-američkog udruženja nautičke industrije, NMMA, te 25 godina vođenja državnih poslova.

GNcgnfGQ
Novosti

Talijanske upute za plovidbu

U Italiji je plovidba ponovo moguća, a ministarstvo je izdalo upute koje omogućavaju poslovanje charter tvrtkama. Koliko će mjere biti efikasne, pokazat će individualni pristup nautičara.

Prošlog tjedna hrvatsko udruženje marina pri HGK je izdalo upute za poslovanje marina. Istovremeno je najavljeno da će i udruženje chartera učiniti isto, no do danas, nije objavljeno. U međuvremenu je jedna od najpogođenijih zemlja Covid-19 uspjela uspostaviti uvjete i izdala upute za rekreativnu plovidbu i charter.

Talijansko nautičko udruženje UCINA najavilo je nove upute za plovidbu i charter koje je pripremilo talijansko ministarstvo infrastrukture i transporta. Predsjednik UCINA-e Saverio Cecchi je izjavio kako se rezultati poboljšavaju, tako će s ministarstvom raditi i na poboljšavanju uvjeta za plovidbu, te je zadovoljno dodao kako je sada plovidba ponovo moguća.

Strana plovila ne mogu u Italiju

Jučer predvečer je talijansko ministarstvo transporta objavilo upute za marine, rekreativno jedrenje, charter i ronjenje. Upute su nastale u suradnji javnih službi, ministarstva i struke, kao nastavak napora udruženja da ostvari uvjete za nastavak rada. Prvo popuštanje mjera bilo je u travnju, kada je u regijama s povoljnom epidemiološkom situacijom dozvoljeno obavljanje poslova prodaje plovila.

Još uvijek je zabranjeno sasvim slobodno putovanje, među regijama u kojima se situacija s Covid-19 nije u potpunosti stabilizirala, pa su na snazi i opće mjere putovanja. Osim zabrane putovanja među pojedinim regijama, nije dozvoljen ulazak stranih plovila u talijanske vode, a ta će mjera biti na snazi do 3. lipnja. U međuvremenu se i dalje radi na poboljšavanju regulative za plovidbu, naročito u djelu restrikcija usmjerenih prema iskrcavanju posade na kopno i kontaktu s nerezidentnim stanovništvom.

Zbog veliko broja nekoordiniranih ili različitih lokalnih inicijativa dovelo je do legalne nejednakosti u poimanju plovila i doma, pa su uslijedile restrikcije na iskrcavanje nerezidentnih putnika. Iz UCINA-e poručuju kako su uvjereni da će plovidba u punom sjaju uskoro zaživjeti jer rekreativna plovila imaju dobre predispozicije za održavanje udaljenosti, a kretanje se može lako nadzirati već postojećim sustavom.

Testiranje osoblja prije plovidbe

Prema uputama ministarstva, ključnim smatraju individualnu odgovornosti nautičara, te će se vrlo brzo pokazati jesu ili mjere efektne. Opće mjere održavanja dovoljne udaljenosti vrijede za nautičare kao i za rezidencijalne stanovnike, te je odgovornost podjednaka. Kao i kod privatnih plovila, ista pravila vrijede i za nautičare koji plove unajmljenim plovilima bez posade.

Prema uputama, individualne osobe mogu dijeliti sobu samo s osobama iz istog kućanstva. Oprema za osobnu zaštitu se mora obavezno koristiti prilikom prilaska kopnu i vezanju plovila, kao i kod obavljanja bilo kojeg posla na palubi, primjerice prilikom podizanja jedra ili asistiranja. Gosti na plovilu također moraju prakticirati opće mjere socijalnog distanciranja i drugih mjera za prevenciju širenja Covid-19.

Kod unajmljivanja charter plovila s posadom, mjere uključuju i sanitarni tretman svakog predmeta i prostorije nakon upotrebe. Dakako, sve opće mjere i mjere koje vrijede za unajmljivanje plovila bez posade vrijede i u ovom slučaju. Cijelo vrijeme tijekom pristajanja, jedrenja, teglja drugog plovila i svih drugih radnji, obvezno je nošenje osobne zaštite. Zanimljivo je i što svo osoblje na plovilu mora proći testiranje na Covid-19 prije ukrcavanja, a rezultate moraju imati sa sobom, te mjeriti temperaturu svakog dana. Treće strane ne smiju imati pristup charteru.

Foto: UCINA

Novosti

Neočekivano malo stranaca

Na cestama tijekom vikenda zavladale su umjerene gužve, no u marinama je bilo tek po nekoliko desetaka stranih gostiju.

Prošlog tjedna otvorene su granice i očekivano u petak su na ulazu u Hrvatsku nastale kolone. Stranci su po prvi puta od izbijanja pandemije u mogućnosti obići svoja plovila, pa su se gužve očekivale i u hrvatskim marinama. Tijekom vikenda obišli smo Marinu Punat na otoku Krku gdje smo očekivali susresti brojne Slovence i Austrijance, ali ipak iznenadila nas je i dalje vrlo pusta slika na gatovima.

Od zaposlenika marine doznajemo da ih je došlo 50-ak, koji su se izgleda držali uputa i boravili na svojim plovilima, jer ih na gatovima i rivi nismo susreli. Tomu je sigurno doprinijelo i oblačno vrijeme koje nije namamilo velik broj ljudi na vikend plovidbu. U akvatoriju ispred Punta i Krka, tek pokoja lokalna barčica.

U Krčkoj luci susreli smo jedan slovenski bračni par koji su uživali, privezani jedrilicom na pustoj rivi. U razgovoru s lokalcima, svi sliježu ramenima i s neizvjesnošću očekuju goste na terasama krčke rive. Rijetkim šetačima uz more, uljepšao je prizor razvučenog latinskog jedra na jarbolu tradicionalne barke, koja se vrtjela unutar i ispred krčke luke tijekom oblačnog subotnjeg popodneva.

1 6
1 2
1 1
1 7
1 3
1 4
1 5 1
UPUTE FOTKA
Novosti

Upute za strane nautičare

Ministarstvo Mora, pomorstva i infrastrukture objavilo je danas niz pojašnjenja i uputa vezanih za pomorce, strane vlasnike plovila i čarteraše koji ulaze u Hrvatsku te o najmu čarter plovila, uplovljavanju i plovidbi u Hrvatskoj. Evo najvažnijih.

Omogućen je ulazak u Hrvatsku i ukrcaj svih stranih državljana članova posada jahti koje su na vezu ili mirovanju u Hrvatskoj bez mjera samoizolacije na tom plovilu. Strani državljani koji su vlasnici jahti i brodica koje se nalaze u Hrvatskoj mogu preći državnu granicu uz predočenje dokumentacije kojom se dokazuje vlasništvo, zakup ili leasing plovila. Uz to moraju posjedovati ugovor o vezu ili potvrdu luke nautičkog turizama o vezu. To vrijedi i za plovila u vlasništvu tvrtki. Uz vlasnike granicu mogu prijeći i članovi obitelji koji se moraju nalaziti na popisu posade i putnika. Najam jahte ili brodice također je mogući razlog dolaska u Hrvatsku a dokazuje se Popisom posade i putnika unesenim u sustav eNautika od strane čarter kompanije ili vlasnika plovnog objekta.

Uplovljavanje brodica i jahti duljine trupa manje od 24 metra u Hrvatsku je i dalje zabranjeno dok je plovidba svim jahtama i brodicama koje se u ovome trenutku nalaze u Hrvatskoj dozvoljena. Tijekom boravka na vezu nužno je spriječiti prelazak posade s jednog plovila na drugo.
Za sve članove posade i nautičare koji dolaze u Hrvatsku preporuča se ograničavanje izlazaka na kopno na najnužnije u prvih 14 dana boravka. U te dana računaju se i dani plovidbe ili boravka na sidrištu prije dolaska u Hrvatsku, provedene bez kontakta s drugim osobama. Svi strani i hrvatski građani koji ulaze u Hrvatsku dužni su se pridržavati općih i posebnih preporuka HZJZ-a.

Upute od ministarstva mora prenosimo u cjelosti:

PROVEDBA ODLUKE O PRIVREMENOJ ZABRANI PRELASKA PREKO GRANIČNIH PRIJELAZA REPUBLIKE HRVATSKE PROMORSTVO I NAUTIKA

Vezano za primjenu Odluke o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 32/20 i 48/20), te Odluke o izmjenama i dopuni iste odluke od 9. svibnja 2020.,nastavno na ranije objavljene preporuke od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dostavljamo dodatna pojašnjenja i upute:Prelazak državne granice hrvatskih i stranih pomoraca

  1. Hrvatski pomorci koji se nakon iskrcaja u bilo kojoj državi svijeta vraćaju u Republiku Hrvatsku ne moraju više provoditi mjeru samoizolacije.
  2. Zadnjim izmjenama omogućen je ukrcaj svih stranih državljana na brodovetrgovačke mornarice i jahte koje se nalaze na vezu, u raspremi ili mirovanju u Republici Hrvatskoj.
  3. Strani državljani, članovi posade nakon što se ukrcaju na brod ili jahtu također ne moraju provoditi mjeru samoizolacije na tom plovnom objektu.
  4. Stranim državljanima članovima posada brodova i jahti koji se već nalaze u lukama Republike Hrvatske omogućit će se ulazak u Republiku Hrvatskusukladno propisima koji reguliraju obavljanje nadzora državne granice.

Pomorskim agentima,koji nakon iskrcaja u Republici Hrvatskoj, organiziraju povratak pomoracaiz trećih država u njihovu domovinu,preporuča se unaprijed osigurati potrebe vizes duljim rokom trajanja. Kod organizacije putovanja dužni su voditi računa o eventualnim ograničenjima u svim tranzitnim državama kako bi povratak bio obavljen u štokraćem vremenskom periodu.

Dolazaka stranih državljana vlasnika jahti i brodica koje se nalaze u Republici Hrvatskoj
  1. Ova uputa se primjenjuje za jahte i brodice na kojima je moguć smještaj i višednevni boravaka.
  2. Strani državljanikoji su vlasnici jahti i brodica koje se nalaze u Republici Hrvatskojmogu preći državnu granicu uz predočenje dokumentacije kojom se dokazuje vlasništvo plovila,dokumentaciju kojom dokazuju da su korisnik plovila (ugovor o zakupu ili ugovor o leasingu). Uz dokumentaciju kojom se dokazuje vlasništvo plovila potrebno je dostaviti ugovor o vezu i/ilipotvrduluke nautičkog turizama da se plovni objekt nalazi na vezu u toj luci.
  3. Za plovilau vlasništvu pravne osobe, strani državljani koji dokažu da su vlasnici pravne osobe ili da su odgovorne osobe u pravnoj osobi, smatrat će se vlasnicima plovila u smislu ovih uputa
  4. Osim vlasnika plovila državnu granicu mogu prijećii članovi njegove uže obitelji. Kada će osim vlasnika na plovilu boraviti i članovi njegove uže obitelji, osim predočenja dokumenata navedenih gore u točki 2.,potrebno je predočiti popunjeni Popis posade i putnika jahte ili brodice za osobne potrebekoji se nalazi u prilogu ove upute. Kako bi se izbjegle neplanirane gužve, marine trebaju potvrditi dolazak u terminu koji je naznačen na obrascu.
Dolazak ostalih stranih državljana
  1. Najam charter plovila, odnosno korištenje usluge smještaja na brodovima, jahtama i brodicama smatra se bitnim gospodarskim razlogomdolaska u Republiku Hrvatsku. Dokazuje se predočenjem Popisa posade i putnika koji je unesen u sustav eNautika od strane charter kompanije ili vlasnika plovnog objekta. Dozvoljen je i status dokumenta „U pripremi“.
  2. Za dolazak predstavnika stranih priznatih organizacija (Lloyd’s Register of Shipping, Bureau Veritas, DNV GL; RINA…) u hrvatska brodogradilišta i luke u svrhu produljenja valjanosti postojećih ili izdavanja novih svjedodžbi brodovima i jahtama dužan je predočiti poziv od strane hrvatskogbrodogradilišta, vlasnika ili agenta broda.
Uplovljavanje i plovidba u Republici Hrvatskoj
  1. Uplovljavanje stranih brodica i jahti duljine trupa manje od 24 metra u Republiku Hrvatsku je i nadalje zabranjeno.
  2. Brodovima koji uplovljavaju u Republiku Hrvatsku radi raspreme (privremenog mirovanja) u hrvatskim lukama odobrit će se uplovljavanje isključivo ukoliko će se na brodu, u najvećem dijeluodobrenog perioda boravka, nalaziti oko 40-50članova posade.

    Po ulasku u Republiku Hrvatsku, svi hrvatski i strani državljani dužni su se držati općih i posebnih Preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za hrvatske i strane državljane koji prelaze državnu granicu i ulaze u Republiku Hrvatsku od 9.svibnja 2020.

    Više podataka o korona virusnoj bolesti i mjerama smanjenja rizika od širenja bolesti nalazi se na mrežnim stranicama HZJZ-a https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije-preporuke/odnosno u kontaktu sa izbranim liječnikom i teritorijalno nadležnim epidemiologom.

  3. Plovidba svim brodovima, jahtama i brodicama kojise u ovom trenutku nalaze u Republici Hrvatskoj je dozvoljena.
  4. Tijekom boravaka na vezu u lukama otvorenim za javni promet i lukama nautičkog turizma nužno je spriječiti prelazak gostiju i članova posade s jednog plovnog objekta na drugi.
    Po ulasku u Republiku Hrvatsku, svi hrvatski i strani državljani dužni su se držati općih i posebnih Preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za hrvatske i strane državljane koji prelaze državnu granicu i ulaze u Republiku Hrvatsku od 9.svibnja 2020.
    Više podataka o korona virusnoj bolesti i mjerama smanjenja rizika od širenja bolesti nalazi se na mrežnim stranicama HZJZ-a https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije-preporuke/odnosno u kontaktu sa izbranim liječnikom i teritorijalno nadležnim epidemiologom.
  5. Za sve plovne objekte koji nemaju ugrađene sustave za automatsku identifikaciju (AIS) ili neki drugi elektronski sustava praćenja plovidbe, preporuča se vođenje evidencije o svim pristajanjima od početka plovidbe do završetka iste.

    Za sve gore navedene članove posade i nautičarepreporuča se ograničavanje izlazaka na kopnona najnužnije u prvih 14 dana boravka u Republici Hrvatskoj. U ovih 14 dana uračunali bi se i dani plovidbe ili boravka na sidrištu prije dolaska u Republiku Hrvatsku, koje su proveli bez kontakta s drugim osobama.

    Osim navedenog,svi hrvatski i strani državljani dužni suse pridržavati se i ostalihepidemiološkihmjeraobjavljenihod strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

    Luke nautičkog turizma, charter kompanije i vlasnici brodova za višednevna kružna putovanja dužnisu prilagoditi svoj rad i pružanje usluga specifičnim preporuka izdanim od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Nauticka sezona
Novosti

Najava nautičke sezone

Ponovo se bukiraju jedrilice i motorna plovila u charteru. Strane turiste možemo očekivati u drugom tjednu lipnja, a vlasnike plovila u Hrvatskoj već ovog vikenda.

Zahvaljujući povoljnoj epidemiološkoj situaciji i činjenici da je odmor na brodu sam po sebi jedan oblik izolacije, raste interes nautičara za plovidbu u Hrvatskoj. Prema informacijama koje svakodnevno stižu u redakciju Mora, intenzivirala se komunikacija vlasnika plovila s marinama i charter kompanijama u Hrvatskoj, pa ovog vikenda možemo očekivati prve dolaske.

Proteklog vikenda kada su počele popuštati mjere, ponovo je započeo i booking jedrilica i motornih jahti u hrvatskim čarterima. Slutnje da bi mogao krenuti prvi val nautičkog turizma opravdala je i izjava ministra turizma Garija Capellija koji je preksinoć kazao kako se praktički već može ploviti i u čarteraškim plovilima. Iako se radi na tome, granice još ipak nisu otvorene u turističke svrhe, pa će se na dolazak gostiju čarteraša pričekati do dodatnog popuštanja mjera.

Prema informacijama kojim raspolažemo prvi val bukiranih jedrilica i motornih jahti je za drugi tjedan u lipnju, oko Tijelova i kasnije. Kao što smo jučer pisali, uskoro se očekuju i upute za rad čarter tvrtki koje su na prijedlog Udruženja chartera upućene nadležnim ministarstvima turizma i mora, te epidemiolozima koji bi trebali odobriti čitav proces.

cantiere del pardo
Novosti

Dug oporavak

Uspijemo li spasiti industriju, bit će potrebno dugo vremena za oporavak. Potežu se prvi koraci, ipak i dalje bez zajedničkog djelovanja na razini EU.

Brojke novozaraženih u većini europskih zemalja se polako smanjuju i usporavaju. Istovremeno, smo sve svjesniji koliki je utjecaj imalo nekoliko tjedana zatvaranja, te koliko će oporavak industrija biti dug i mukotrpan. Stoga je potrebno dobro pripremiti se na novi način rada, koji će kad-tad doći na dnevni red.

Nautička industrija prema podacima European Boating Industry sačinjena je od 32 tisuće tvrtki, s 280 tisuća direktno zaposlenih, od kojih 95 posto čine male i srednje-velike tvrtke. Za njih je utjecaj zastoja kritičan zbog velikih investicija koje su tipične za početak godine, u pripremi za ljetnu sezonu, kao i likvidnost. Oko 48 milijuna građana EU godišnje se na neki način bavi vodenim sportovima, od kojih 36 milijuna plovi. Značaj indirektnog lančanog utjecaja je ključan za ostale industrije u regijama gdje se odvija kretanje tih ljudi, naročito na obalama mora, rijeka i jezera.

EBI je iznijela smjernice kako pomoći sektoru, koje uključuju direktne uplate, pozajmice, odgode plaćanja poreza i davanja, pomoć za smanjenje radnih sati, smanjene iznosa koncesija. Navode i važnost kooperacije banaka, vlada i industrije da odgode vraćanje pozajmica, te koordiniranu pomoć tvrtkama čije se glavne aktivnosti međunarodnog karaktera na području EU. Također ističu važnost otvorenog prometa roba i sirovina za proizvodnju.

Naša susjedna zemlja, Italija, jedna je od država svijeta s najjačom nautičkom industrijom, čija proizvodnja doseže ozbiljan udio u godišnjem državnom proračun. Istovremeno, to je država koja je izrazito snažno pogođena velikim brojem smrtnih slučajeva koronavirusa i ogromnim brojem zaraženih. Ipak najveći dio oboljelih je u sjevernoj Italiji, dok je jug Italije u ovoj pošasti koliko-toliko dobro prošao, a dok je sjever bio paraliziran, brodogradilišta na jugu su ostala otvorena pod posebnim mjerama rada i mjesec dana nakon izbijanja pandemije.

Kao i svaka industrija, ovise o lancu dionika, pa je svaki segment te industrije pogođen. Prošli tjedan održan je sastanak delegacije talijanskog udruženja Confindustria Nautica sa zamjenikom premijera, senatorom Mariom Turcom, te s Giancarlom Defaziom, generalnim direktorom agencije Investitalia, koju je talijanski premijer Giuseppe Conte ovlastio za ponovo pokretanje investicija s naglaskom na talijanski Jug.

Kako je po prirodi posla u brodogradnji, servisa i turizma običaj da je godišnji obrtaj novca najčešće u travnju, svibnju i lipnju, utjecaj kašnjenja protoka novca od samo nekoliko tjedana je dovoljan da čitava serija aktivnosti za sljedeću godinu kasni, čime je nautički sektor jedan od pogođenijih zbog mjera zaustavljanja proizvodnje, a naročito turizma.

Do sastanka je došlo nakon što je prošlog tjedna udruženje premijeru uputilo detaljan plan za ponovo aktiviranje aktivnosti nautičkog sektora, kojeg je nautički sektor priredio u suradnji s gospodarskom komorom proteklih tjedana. Istraživanje za izradu plana je napravljeno prema statističkim podacima anketa provedenih među kompanijama iz nautičke industrije, podijeljene na 9 segmenata (brodovi, plovila i brodogradnja, pneumatska plovila, jedrilice, motori, dijelovi i oprema, servisi, čarteri i luke, trgovci i mreža).

Plan zahtjeva modularno, progresivno i kontrolirano (ponovno) pokretanje aktivnosti, ne kao težnja industrije, nego prema rezultatu i preciznim podacima ekonomskog predviđanja na progresivni efekt zaštite gospodarstva u narednim tjednima. To se posebno odnosi na posljedice držanja plana isporuke, te na ugovore s podizvođačima u brodogradnji, proizvođačima opreme, te proizvodnju u 2021., zatim na sve servise, čartere, luke i likvidnost različitih tipova kompanija.

Plan analizira i pitanje visokog PDV-a, koji je ključan za industriju koja izvozi 86 posto svoje proizvodnje, a za koju treba državne garancije za financiranje lanca dobave. Prijedlozi udruženja su također upućeni talijanskom Ministarstvu ekonomskog razvoja, infrastrukture i transporta, a predviđaju i potrebu dogovora sa sindikatima, zbog osjetljivosti po pitanju radnika, zdravstvene zaštite, sanitarnog odnosa prema radnom prostoru, to predstavlja drugo poglavlje s kojim se država mora suočiti.

Senator Mario Turco je izjavio kako su svjesni potrebe nautičkog sektora, koji po svojoj prirodi prolazi kroz gubitke zbog pauze u proizvodnji, i koja je danas, kao i drugi industrijski sektori, trpi negativni utjecaj zdravstvene krize. Dodaje kako je njihova dužnost zaštititi sektor koji je vodeći u svijetu, te kako dijeli mišljenje s nekim od prijedloga koji su mu predstavljeni, te će ih predstaviti talijanskoj vladi kako bi zatražio daljnje mjere potpore za likvidnost čitavog lanca nautičke industrije. Predsjednik udruženja Confindustria Nautica, Saverio Cecchi se zahvalio senatoru Turcou na pažljivom slušanju potreba industrije, te kako se nada da će njihov prijedlog naići na prihvaćanje s obzirom na velika davanja te industrije državi.

Foto: Cantieri Del Pardo