La pon
Novosti

Izgorjela legendarna Le Phocéa

Posada je srećom spašena, no svojedobno najveća jedrilica na svijetu je izgorjela

Vijest koja će u Maleziji proći kao svaka druga, u Francuskoj će ljubiteljima brodogradnje i klasičnih jedrilica izmamiti suzu. Superjahta Le Phocéa izgrađena je 1976. godine i gotovo tri desetljeća nosila titulu najveće superjahte s jedrima. Ovaj mitski jedrenjak s četiri golema jarbola visoka i po 72 metra bila je u vlasništvu legendarnog francuskog jedriličara Alaina Colasa koji je dvije godine nakon gradnje Le Phocéa (originalno Club Méditerranée) nestao na moru tijekom prve regate Route du Rhum, a njegovo tijelo i trimaran Manureva nikada nisu pronađeni.

Incident se dogodio u blizini luke Bass Harbor, Kuah, u malezijskom arhipelagu Langkawi, a zahvaljujući brzoj reakciji spasitelja, sedmero članova posade je spašeno. Kada je sagrađena, spadala je u revolucionarne jedrilice ponajviše zbog brzine. U povoljnim uvjetima, Club Méditerranée je mogla dostizati brzine od oko 30 čvorova, a njen prvi vlasnik, Alain Colas njome je stigao drugi u offshore regati English Transat 1976. godine, u kojoj je pobijedio Éric Tabarly.

Club Méditerranée, kasnije Le Phocéa dizajnirao je Michel Bigouin, kasnije je napravio i Pen Duick IV, te Pen Duick V, druge dvije legendarne jedrilice u vlasništvu Érica Tabarlya. Njena druga faza joj je donijela još veću slavu, kada ju je 1982. kupio Bernard Tapie, poznati francuski političar, poduzetnik, vlasnik nogometnih klubova, povremeni glumac, strastveni jedriličar itd. On ju je pretvorio u luksuznu jahtu, ali je pritom pazio da zadrži dobre performanske koje postiže pod jedrom. Preimenovao ju je najprije u La Vie Claire, kasnije u Phocéa. Tapie je na jahtu dovodio brojne zvijezde nogometa, filma, a na njoj je organizirao i vlastito vjenčanje.

Bernard Tapie, da bi dokazao da je La Phocéa najbrža prekooceanska jedrilica, ponovo je prelazio Atlantik, te uspio u svom naumu postavivši rekord 1988. godine. On je osobno bio na brodu, kao i televizijska ekipa. Legenda kaže da je naredio posadi da drži kurs unatoč oluji koja im se nalazila na putu. La Phocéa je tijekom 1990-ih služila i kao studio za snimanje jedne od najgledanijih francuskih televizijskih emisija sportskog kanala Téléfoot.

Tapie je 1996. proglasio bankrot, pa je jahtu 1997. kupila Mouna Ayoub poznata francuska poduzetnica libanonskog porijekla, tada supruga saudijskog princa. Platila ju je 5,56 milijuna eura, te uložila još 18,25 milijuna eura. U njenom vlasništvu je ostala 13 godina, kada ju je prodala francuskom multimilijarderu Xavieru Nielu, najpoznatijeg po poslovima telekomunikacija čiju je “težinu” prošle godine Forbes procijenio na 9,1 milijarda američkih dolara.

Šteta na Phocéa se čini ogromna, a po pisanju francuskih medija nepovratno je uništena. Za sad nije poznato puno detalja, ali je prema izjavama lokalnih vlasti, jak vjetar otežao gašenje požara.

Piše: Teo Marević
Screenshot: YouTube

DJI_0012
BusinessMORE

Zašto je naša obala postala najjače bareboat čarter odredište i kako se to dogodilo kazuje nam šest aktera tog procesa

Napisao: Lari Lulić
Foto: Marin Srzić, arhiva More

S flotom od 4378 službeno registriranih brodova lani, Hrvatska čarter flota najveća je na svijetu te čini impresivnih 40 posto svjetske čarter flote, a prema podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, djelatnošću iznajmljivanja brodova na Jadranu aktivno se bavi 930 tvrtki. O svim aspektima razvoja našeg najpropulzivnijeg turističkog sektora revno smo izvještavali od prvih brojeva naše revije 1995. godine, od vremena kada je čarter zbog rata bio na koljenima i dok je Jadranom, i to isključivo na njegovom sjeveru, krstarilo tek nekoliko stotina brodova. U obljetničkom broju odlučili smo stoga dati retrospektivu razvoja te djelatnosti, ispitati koji su faktori bili presudni da Jadran postane najjača svjetska čarter destinacija te pokušati procijeniti gdje su granice rasta i u kojemu bi se smjeru čarter mogao ili trebao razvijati. U potrazi za tim odgovorima obratili smo se šestorici veterana čarter biznisa u Hrvatskoj koji su, svaki na svoj način, obilježili taj sektor, često postavljali nove standarde u poslovanju te u proteklih 25 godina izgradili uspješne tvrtke s respektabilnim flotama.

Prvi od njih je Dario Marijan, direktor tvrtke Nava, koja ove godine obilježava 30 godina rada. Marijan je u nautičkom biznisu malo dulje od toga, još 1986. godine zanat je brusio u ACI- ju, gdje je radio prve čartere na popularnim Ticama, a s tim iskustvom početkom 90-ih osnovao je vlastitu tvrtku. Početkom rata čarter u Hrvatskoj gotovo je nestao, nešto gostiju još je dolazilo u Istru pa je Marijan dio brodova preselio u Opatiju. Tvrtka Nava je specifična jer je u čarter ponudi od početka imala motorne brodove. Rad s njima bez kvalitetnog servisa gotovo je nemoguć, što je Marijan prepoznao te je postao zastupnik i distributer Volva za Hrvatsku. Također je pionir s uvođenjem katamarana u čarter ponudu. Toga – danas najpropulzivnijeg segmenta čartera – uhvatio se još 2000. godine kada nitko drugi nije niti razmišljao o tome.

Kada smo preuzeli zastupstvo Lagoona, ta kompanija proizvodila je 36 brodova godišnje i mi smo tada dobili prva dva katamarana. Smijali su mi se u Splitu, govorili da je to za neznalice, ali imao sam viziju i pogodio sam. Danas Lagoon proizvodi 600 brodova godišnje, a katamarani će uskoro činiti 50 posto čarter tržišta. Adut katamarana je što pružaju komfor i prostor koji jedrilica nikad ne može pružiti, a imaju flybridge te time asociraju na motorne jahte. Mislim da će u budućnosti veći udio na tržištu činiti veći motorni katamarani, s četiri ili pet kabina. Danas motorni brod s pet kabina ne možete dobiti ispod 50.000 eura tjedno, dok je kod motornih katamarana cijena samo 30 posto od toga, a pružaju isti, ako ne i veći komfor, kazao je Marijan. (…) Više pročitajte u 252. broju Mora.

DSC_1878

gallery 3
Novosti

Vlasnik triju marina u Hrvatskoj gradi najveću marinu na Bliskom istoku koja bi trebala biti otvorena do rujna 2020. godine, a u konačnici imati kapacitet 1100 vezova.

Tvrtka D-Marine jedna je od tvrtki-kćeri turske grupacije Turkish Dogus Group koja u svom vlasništvu ima najveći lanac marina na Mediteranu, a prostire se u Grčkoj, Turskoj, Crnoj Gori i Hrvatskoj. U zajedničkom pothvatu tvrtki D-Marine, Meraas i Dubai Holding preko svoje tamošnje podružnice D-Marin Dubai upravljat će kompleksom marina Dubai Harbour s 1100 vezova. Suradnja je dogovorena prošle godine, a ono što je trenutno gradilište, krajem iduće godine bit će regionalni centar nautike, najavljuju investitori.

gallery 2

Prilikom najave otvorenja, lider Meraasa i Dubai Holdinga, šeik Ahmed bin Saeed Al Maktoum izjavio je da su ponosni što će se menadžment marine uklopiti u njihov ekosustav. Iako je ekosustav malo nespretan izraz jer ipak je riječ o gradnji umjetnih otoka, Dubai Harbour rasprostirat će se na površini  1.858.061 kvadratnog metra i bit će smješten između prepoznatljivih umjetnih otoka u obliku palmi u samom središtu Dubaija. Dodao je da će to biti mjesto za vlasnike plovila iz cijelog svijeta koji žele svoje sidro spustiti u Emirate, te da će Dubai Harbour učvrstiti status grada s modernom nautičkom infrastrukturom u kojem će biti mjesta za različite mogućnosti i nuditi raznovrsnu ponudu  za različitu klijentelu – od vlasnika plovila do nautičkih tvrtki, sa strateškom lokacijom.

Projekt koji obuhvaća tri odvojene marine – West, East i North, nalazi se na mjestu dosadašnjeg Dubai International Marine Cluba, a u sklopu projekta izgradit će se i terminal za kruzere, restorani, caffe barovi, maloprodaja, te luksuzni smještajni kapaciteti i hotel. U najvećoj marini Bliskog Istoka moći će se vezati superjahte duge i do 160 metara. Marina West nudit će 560 vezova za plovila dužine između 12 i 40 metara, marina East oko 180 vezova za plovila duga od 12 do 160 metara, dok će marina North imati 37 vezova za superjahte do 70 metara duljine.

gal-no