mediteran | Magazin More

Još jedna marina u lancu

Jedan od najvećih lanaca marina, D-Marin, ulaže 15 milijuna eura u novu marinu na jugozapadu Grčke

Prije dva mjeseca međunarodni lanac marina je na popis uvrstio tri španjolske marine partnerskim ugovorom, a novom će koncesijom u Grčkoj ubuduće moći upisati još jednu marinu u svoj portfelj.

Grčka agencija za privatizaciju objavila je u četvrtak preferiranog investitora za koncesiju za marinu u lučkom gradu Pylosu na krajnjem jugozapadu Grčke. Prema priopćenju Helenskog fonda za razvoj imovine (HRADF), kako se službeno naziva fond za privatizaciju, upravni odbor fonda proglasio je grupu koja se sastoji od tvrtki D Marinas Hellas Single Member S.A. – Tourist Enterprises of Messinia S.A. kao preferiranog investitora za dodjelu prava na korištenje i razvoj marine u Pylosu na 40 godina.

Ukupna vrijednost sporazuma za razvoj marine iznosi 1,5 milijuna eura i uključuje jednokratni iznos od 550.000 eura koji se plaća početkom koncesije, plus postotak od godišnjeg bruto prihoda marine. HRADF je objasnio da se ugovorom koncesionar obvezao uložiti oko 15 milijuna eura u narednim godinama za nadogradnju infrastrukture i operativnih kapaciteta marine Pylos. Trenutno D-Marin ima u vlasništvu ili upravlja sa 19 marina na Mediteranu i Bliskom istoku, od čega i 4 marine u Hrvatskoj – Borik, Dalmacija, Mandalina i Tribunj.

Marina u Pylosu nalazi se uz lukobran gradske luke Pylos unutar zaljeva Navarino, strateški važne nautičke pozicije transmediteranske rute. Trenutno marina raspolaže s kapacitetom za vez oko 130 jahti do 30 m dužine. Kopneni dio marine prostire se na 32 tisuće četvornih metara, dok se površina morskog dijela marine prostire na 85 tisuća četvornih metara. Plan proširenja odobren je još krajem 2018. godine, s namjerom da se ulaganjem modernizira ponuda i razvije infrastruktura za nautički turizam i popratne usluge, te za rekreaciju i kulturne aktivnosti.

Piše: Teo Marević
Foto: HRADF

Meteorologija MORE

Sredozemni ciklon – Madicane

Zašto se među brojnim ciklonama u nekom trenutku i na određenom području umjesto ciklone formira Medicane? Sredozemno more okruženo je kopnom, ponegdje visokim planinama, a takva orografija pospješuje uzdizanje toplog, nestabilnog i vlažnog zraka.

Iako se Sredozemno more čini krotko a plovidba njime ugodna i poželjna, mnogi su ipak iskusili i njegovu drugu stranu meteorološkog lica. Dakako, mnogima su poznati učinci nevera, orkanskih udara vjetra, prvenstveno juga i bure na Jadranu, kao i drugih vjetrova na Sredozemnom moru. U idiličnoj plovidbi Jadranom i Sredozemnim morem, pogotovo onoj ljetnoj plovidbi, zaboravlja se na opasnosti koje nam, za sada možemo samo nagađati s velikom vjerojatnošću, donose klimatske promjene. Satelitske snimke osamdesetih godina prošloga stoljeća omogućile su “otkriće” atmosferskih struktura koje uvelike podsjećaju na tropski ciklon. Kako se ne radi o tropskom području, ne može biti govora o tropskom ciklonu, točnije bi bilo reći da se radi o “izvantropskom ciklonu”, a i razarajući učinak im je manji nego onim tropskim tvorevinama. Ipak, nije sve baš tako jednostavno ni bezazleno. Ovi sredozemni cikloni nazvani su Medicanes što je kovanica od Mediteran i uragan odnosno hurricane po uzoru na tropski ciklon koji se razvija u uragan odnosno hurrican (u zapadnom Tihom oceanu tajfun).

Poznato je da su nad Sredozemljem aktivna brojna ciklogeneska područja, osobito u zimskom razdoblju. Zašto se među brojnim ciklonama u određenom trenutku i na određenom području stvore umjesto ciklone (područje niskoga tlaka zraka) Medicane odnosno sredozemni ciklon nije baš u potpunosti jasno. Razlika između “obične” ciklone i Medicanea je u toploj odnosno hladnoj “jezgri”. Naime, središte ciklone je hladnije od njenih rubnih područja, a energiju dobiva zbog temperaturnog gradijenta (horizontalna razlika u temperaturi zraka) dok je kod Medicanea središte, “oko” toplije, a energiju dobiva zbog konvekcije (uzlazno, vertikalno strujanje) toplog i vlažnog zraka. Uzdižući se u toplom i vlažnom zraku dolazi do kondenzacije, vodena para prelazi u kapljice vode. U procesu prelaska vode iz višeg u niže energetsko stanje oslobađa se ogromna količina energije koja još samo pospješuje započete procese. Ovi procesi su poznati iz olujnih oblaka kumulonimbusa koji donose nevere poznate i na Jadranu. Međutim u Medicaneu cijeli se oblačni sustav koji se uglavnom sastoji od kumulonimbusa vrti oko središta odnosno “oka” ciklona. (…)

Prijetnja i na Jadranu?

A što je za očekivati na našem dijelu Jadrana? U prirodnim znanostima najpogubnije je omalovažiti i zanemariti mogućnosti prirode. Reći da je nemoguće da se neka meteorološka pojava dogoditi na Jadranu je nerazumno, bez obzira koliko nam se u ovome trenutku čini da smo u pravu. Što će donijeti klimatske promjene i kako će se priroda “posložiti” i kako će odreagirati, to nitko sa sigurnošću ne zna! Medicanea na Jadranu nema, ali nije baš sve čisto. Za većinu Medicanea zabilježen je radijus od 70 do 200 km, njihovo trajanje je između 12 sati i 5 dana, a prijeđe između 700 do 3000 km. Iz ovih brojki jasno je da se Medicane i ne mora razviti na Jadranu, a da ga ipak može zahvatiti! Uzduž istočne obale Jadrana planinski je lanac Dinarida, istina ne tako visok kao Alpe, Apenini, Pirineji ili planine Krete, Sicilije ili Korzike, ali u danom trenutku kad se okolnosti “poslože” i Velebit ili Biokovo ili čak Vidova gora su dovoljni. Naime, za naše pojmove, biblijski potopi događali su se na Jadranu. (…) Više pročitajte u novom, 261. broju Mora.

Piše: Marko Vučetić

MORE Ribarski jelovnik

Kapari, začin Mediterana

Rastu u pukotinama stijena pustih otoka, rastu i na starim zidovima ili, od čega se konzervatorima diže kosa na glavi, na starim zidinama primorskih gradova, po zidinama tvrđava, crkvi i palača

Uglavnom sredinom svibnja, nekada malo prije, nekada malo kasnije, počinje berba kapara. Ovako rečeno čovjek bi pomislio da u to doba započinje berba plodova, ali ne! Počinje berba još tvrdih, majušnih, neotvorenih cvjetnih pupova. To je začin koji simbolizira pravi Mediteran, zemljopisno ali i kulinarski. Plovite li Jadranom, srednjom i južnom Dalmacijom, na pustim otocima gdje se gnijezde još samo galebovi, naići ćete na polegle grmove kojima na vrškovima jednogodišnjih izboja izrastaju cvjetni pupovi. Vjerojatno su se neki već počeli otvarati, a neki i otvorili, u rijetko lijep i mirišljav cvijet. Kapari rastu u pukotinama stijena pustih otoka, rastu i na starim zidovima ili, od čega se konzervatorima diže kosa na glavi, na starim zidinama primorskih gradova, po zidinama tvrđava, crkvi i palača. Pojedini grmovi u dalmatinskim mjestima imaju svoje “vlasnike” pa ih mještani i nazivaju po imenu ili nadimku “vlasnika”.

Ako ćete se sami okušati u konzerviranju kapara, onda berite samo one što manje, još niti ne raspukle, a nikako ne one imalo otvorene. Nekada su se u berbu kapara znale zaputiti cijele porodice što im je ujedno bio i cjelodnevni izlet, ali i cjelodnevno izlaganje Suncu. Kao rezultat neprimjerene zaštite od izravnog Sunčevog zračenja i još kože nakon zime nenavikle na nemilosrdno Sunce, znalo je biti i više neprospavanih noći pa i liječničkih intervencija. No bilo je i nekih koji su doista neprimjereno s kaparima postupali te trgali cijele grmove (kaparocid!) pa ih u vreće kući odnosili da bi u hladovini pobrali pupove. Nadam se da bi danas, u ovakvom slučaju, zaslužili primjerenu kaznu! (…) Više pročitajte u novom, 261. broju Mora.

Tekst i fotografija: Marko Vučetić

Novosti

Najduža mediteranska regata

Najduža jadranska regata

RoundItaly Genova -Trieste s rutom od preko 1100 milja zvuči primamljivo i za jedriličare koji ganjaju rekorde

Prije nekoliko dana počele su prijave za 53. izdanje najveće odnosno najbrojnije regate na svijetu, Barcolana u Trstu. Jučer je najavljena i najduža regata na Mediteranu, koja će povezati dvije talijanske prijestolnice nautike, plovidbe i plovila – Genovu i Trst. Regata RoundItaly Genova – Trieste je nova regata čiji će start biti prvog dana sajma Salone Nautico di Genova, 16. rujna ove godine, a cilj će biti ispred trga Piazza dell’Unità d’Italia u Trstu. Predviđa se da će prvi dolasci u cilj biti točno u vrijeme održavanja desetodnevne Barcolane od 1. do 10. listopada.

RoundItaly Genova -Trieste bit će najduža regata bez prestanka na Mediteranu tijekom koje će jedriličari morati savladati zahtjevnu rutu od oko 1130 milja, a ujedno se očekuje definiranje rekorda na udaljenosti između dvaju talijanskih gradova. Na otprilike pola kruga oko Italije jedrilice će prolaziti kroz Mesinski tjesnac između Calabrije i Sicilije, gdje će gledatelji moći uživati u pogledu na offshore “regatne mašine” u prolazu oko talijanske čizme.

Ideju su pokrenuli jedriličarsko društvo Barcola e Grignano iz Trsta i Yacht Club Italiano, uz potporu nautičkog udruženja Fincantieri. Italija je posljednjih godina dobila niz novih atraktivnih jedriličarskih događaja, pa se u Italiji jedrio dio europskih ruta Ocean Race, na jugu čizme u gradu Taranto se jedrila jedna od serija regata SailGP-a, a tu je i atraktivna liga u nastajanju Persico 69F koja se jedri na više lokacija u Italiji, europskih i svjetskih prvenstava malih klasa, te niz drugih tradicionalnih regata, kupova različitih klasa i ostalih jedriličarskih događaja.

“Rođena je nova, velika regata” – komentirao je predsjednik jedriličarskog društva Barcola i Grignano (SVBG), Mitja Gialuz. Ideja je nastala prema prošlogodišnjoj virtualnoj regati koja se održala u virtualnoj ruti od Genove do Trsta u organizaciji SVBG-a, YCI-a, Salone Nautico i Barcolane, a u kojoj je sudjelovalo preko 21 tisuća e-jedriličara iz cijelog svijeta. “Ruta je bila toliko fascinantna, a izazov toliko zanimljiv sa sportske točke gledišta, da smo je htjeli prevesti iz virtualnog u stvarni svijet. Ovo je jedna od novih ruta kojima će Barcolana putovati ove godine, zamišljena zajedno s Yacht Club Italiano kao znak suradnje i u želji za udruživanjem radi povećanja kulture i razvoja offshore projekta jedrenja u Italiji.”

Predsjednik Yacht Club Italiano, Gerolamo Bianchi okarakterizirao je ovu regatu kao vezu s Trstom, koja se još više učvrstila osjećajima i predanošću zajedničkog trasiranja nove rute i ujedinjenja dvaju gradova, koja su morskim putem vrlo udaljeni, a dijele sličan DNK i kulturu. “Ova regata bit će jedinstvena na Mediteranu, puna prolaza koji su ‘podmukli’ i fascinantni, a prije svega kamen temeljac rute koja će biti privlačna i lovcima na rekorde,” kazao je Bianchi. “Nakon bratimljenja Millevele i Barcolane prošle godine u zajedničkom nastupu mješovite posade SVBG i YCI na Persico 69F kupu, suradnja se nastavlja dalje od formalnog i jača prijateljski i timski duh dvaju gradova i klubova.” Nakon najave regate, podršku ovoj regati su dali i predstavnici različitih klubova, klasa, udruženja i organizatora manjih offshore regata.

Piše: Teo Marević
Foto: YCI / SVBG

Novosti

Marinetek radi punom parom

Tvrtka iz Šibenika čije poslovanje s plutajućim pontonima nije vezano samo za hrvatsku obalu, već za Mediteran

Nautički biznis nisu samo plovila, charter i iznajmljivanje, već i oprema za infrastrukturu. U Hrvatskoj postoji nekoliko tvrtki koje proizvode kvalitetnu opremu za nautičku infrastrukturu, a jedna od najznačajnijih je svakako Marinetek Adriatic d.o.o. čiji su pontoni privezani uz brojne rive nautičkih luka i marina u Hrvatskoj, ali i inozemstvu. Tijekom prošle godine Marinetek je napravio velik posao na Malti, dopremom 6 novih valobranskih pontona tipa M3820BRS za gat A duljine 120 m, pristupni most, sidreni materijal za sidrenje gata i muringa, te dodatnu pripadajuću opremu. Ove godine napravljena je druga faza rekonstrukcije povijesne nautičke lokacije u Gardens Yacht marini, gdje su 1962. godine prve vezove za jahte napravili britanski i malteški inženjeri. Sada je došlo vrijeme za obnovu i širenje ponude, za što je angažiran Marinetek iz Šibenika.

Osim revitalizacije starog parka u Ta’Xbiexu, marina će ponuditi i najkvalitetniju uslugu s ukupno 126 mjesta za jahte do 50 m duljine. Većina vezova formirat će se uz tri plutajuća gata instalirana u Marxamxetto Harbour, Lazareto Creek. Za potrebe druge faze, početkom svibnja ove godine je Marinetek isporučila dodatnih 13 betonskih plutajućih pontona, tipa M3312HD (5 kom) i M3315HD (8 kom) s pripadajućom opremom, od kojih će se formirati plutajući gatovi B i C. Iz Marineteka poručuju kako je proizvodnja pontona trajala je 3 tjedna, a instalaciju će obaviti sam investitor, uz nadzor Marinetekovog supervizora i djelatnika.

Marinetek pontoni za Flisvos marinu u Grčkoj

Mali, ali vrlo simpatičan projekt isporučen je jednoj od najpoznatijih nautičkih marina u Grčkoj, marini Flisvos u južnoj atenskoj luci Palaio Faliro. Pristanište dugo 18 metara, koje se sastoji od dva betonska plutajuća pontona, kraće je od većine jahti u marini Flisvos, a instalirano je i opremljeno za smještaj malih jahti do 15 metara. Cijeli projekt realiziran je zajedno s Armos Precast, novim Marinetekovim partnerom u Grčkoj, koji je uz nadzor šibenske tvrtke radio instalaciju pontona. Ovaj projekt su Šibenčani komentirali da je, nadaju se, prvi u daljnjoj dugoročnoj suradnji Armosa i Marineteka.

Flisvos marina vodeća je nautička marina u Grčkoj, te je postala matična luka za vlasnike mega jahti kojima je destinacija istočni Mediteran. Marina je s vremenom postala referentna točka za grčki morski turizam, ali i za stanovnike poluotoka Atike, gdje i brojni lokalni stanovnici rado provode vrijeme. Ta marina broji ukupno 303 veza, od kojih je više od pola namijenjeno za smještaj jahti duljih od 30 m.

Marinetek je za potrebe ovog projekta proizveo i isporučio 2 pontona tipa M2409AC koji su čeličnim vodilicama i vertikalnim šinama pričvršćeni na postojeći obalni zid marine. Hodna površina pontona je obložena WPC (drveno-plastični kompozit) podnicom i priveznim bitvama od nehrđajućeg čelika, koji cijeloj konstrukciji daju dodatni luksuzni ugođaj.

Potpisan ugovor o dobavi i montaži plutajućih gatova u Športskoj luci Brigi

Poslovi ne staju. Početkom ožujka potpisan je ugovor o dobavi i montaži plutajućih gatova u Športskoj luci Brigi-Lokvice, kojim je definirana izgradnja luke posebne namjene smještene istočno od središta Grada Trogira. Uloga Marineteka je izrada i isporuka plutajućih pontona dok su radovi na sidrenom sustavu plovila i gatova prepušteni investitoru, Pomorsko športskoj udruzi “Lokvice”.

Radi se o izvođenju radova u sklopu gradnje športske lučice s kapacitetom od 198 vezova raspoređenih na 5 gatova. Unutar zaštićenog dijela luke planirana je postava plutajućih pontona na koje će se, prema uputama investitora, omogućiti privez isključivo plovila do maksimalno III. kategorije. Marinetek će u tu svrhu isporučiti ukupno 21 ponton All Concrete tipa M2409AC i M2412AC, koji su idealni za prihvat brodova u marinama ili za formiranje samostalnih gatova, te predstavljaju najnoviju generaciju Marinetek betonskih plutajućih pontona.

Unatoč značajnim promjenama na tržištu i odgodama planiranih velikih investicijskih projekata uzrokovanih pandemijom virusa, poslovanje Marinetek društva je i dalje stabilno i pozitivno, poručuju iz tvrtke. Njihova lista referenci i zadovoljnih klijenata najveća im je garancija i sigurnost budućim partnerima da će sve prihvaćene poslove izvršiti kvalitetno i u zadanim rokovima.

Predstavnici PŠU Lokvice Vinko Buble i Branko Matas sa voditeljem prodaje Marineteka Zoranom Cvitanom prilikom potpisa Ugovora

Piše: Teo Marević
Foto: Marinetek