Novosti

Grčka ulaže u infrastrukturu

Iz EU fondova planiraju investirati 160 milijuna eura za unaprijeđenje i digitalizaciju turističkih luka do kraja 2025. godine

Grčko ministarstvo Turizma u čijoj je nadležnosti nautika i luke je prioritiziralo turističke luke i planiraju uložiti 160 milijuna eura iz EU plana za oporavak i otpornost (RRF) za pokrivanje poslova povezanih s infrastrukturom i digitalizacijom u naredne tri godine, obavijestila je glavna tajnica za turizam Olympia Anastasopoulou. Tijekom govora održanog početkom tjedna na 7. Delphi ekonomskom forumu u centralnoj Grčkoj, Anastasopoulou je kazala da je bi projekt obnove grčkih turističkih luka trebao biti gotov do prosinca 2025. godine. Grčka je za potrebe osnaživanja turizma ukupno osigurala 320 milijuna eura iz fondova RRF.

Anastasopoulou Olympia

„Nažalost, u Grčkoj je operativno samo 37 od ukupno 168 turističkih luka. Želimo to promijeniti… Sada ćemo obnoviti grčku nacionalnu politiku i promijeniti legislativu u svrhu pojednostavljenja i ubrzavanja procedura,“ kazala je glavna tajnica za turizam.
Prema njenim riječima, tim se amandmanima cilja na produljenje turističke sezone, poticanje razvoja nove energetski efikasne infrastrukture, racionalizaciju regulatornih i operativnih okvira kako bi se pojednostavili i ubrzali postupci prostornih planova i licenciranja, te uvođenje novih standarda i shema za upravljanje turizmom.

Projektom se predviđa poboljšanje infrastrukture za dostizanje naprednih tržišnih zahtjeva i održavanje kompetitivnosti, certifikacija zelenih marina bazirano prema nacionalnim standardima, digitalizacija svih objekata i usluga turističkih luka i nadogradnja postojećih objekata kako bi bili pristupačni svim posjetiteljima,

Anastasopoulou je dodala da će RRF Grčkoj pružati financijski alat potreban za stvaranje visokih standarda infrastrukture za nautički turizam i jahting. Očekuje se da će iz RRF-a imati benefite i drugi oblici turizma poput aktivnosti na otvorenom, povezanih s planinarenjem, zdravstveni turizam, wellness, ronilački, gastronomski i agroturizam. Veliki dio odnosi na osiguravanje pristupačnosti plaža za osobe s invaliditetom. Tijekom foruma, Anastasopoulou je Grčku okarakterizirala najprivlačnijom nautičkom destinacijom u Europi. „Turizam je nacionalna stvar. Moramo provesti kratkoročnu, srednjoročnu i dugoročnu nacionalnu strategiju do 2030. godine,“ zaključila je Anastasopoulou.

 

Piše: Teo Marević
Foto: Pixabay / Minstarstvo turizma Grčke

DSC_8696
Novosti

Podaci potvrdili predviđanja

Da nije bilo pandemije, 2020. bila bi jedna od najboljih godina. Tranzit pao 70,1 posto, a ukupan pad prihoda luka nautičkog turizma iznosi 11,6 posto.

Objavljeni su podaci državnog zavoda za statistiku Nautički turizam – kapaciteti i poslovanje luka nautičkog turizma u 2020. godini, koji obuhvaća 185 luka nautičkog turizma. Od toga 82 marine na morskoj obali Hrvatske, među kojima i 18 suhih marina, te 79 sidrišta, 11 privezišta i 13 odlagališta za plovila. Ukupni kapacitet je 18 625 vezova.

U lukama nautičkog turizma je do kraja 2020. godine na stalnom vezu bilo 14312 plovila, što je 0,4 posto više no godinu ranije, od čega je u moru bilo njih 83,3 posto, a samo na kopnu 16,7 posto plovila. Najviše je bilo motornih brodica 47,6 posto, slijede jedrilice s udjelom 47,3 posto, te ostala plovila kojih je 5,1 posto.

Najviše plovila bilo je pod njemačkom zastavom, bilježi se 16,2 posto, zatim pod austrijskom 15,5 posto, te pod slovenskom 5,1 posto i talijanskom 3,2 posto. Zabilježen je blagi porast plovila pod njemačkom i slovenskom zastavom, te blagi pad broja austrijskih, hrvatskih i talijanskih plovila u odnosu na godinu ranije.

Točnije, najveći porast od 45,2 posto zabilježen je u Šibensko-kninskoj županiji, u Istarskoj 15,1 posto, Zadarskoj 7,7 posto, u Primorsko-goranskoj  6,6 posto, Splitsko-dalmatinskoj za 6,3, te u Dubrovačko-neretvanskoj za 5,3 posto. Jedino je Istarska županija zabilježila porast broja plovila sa stalnim vezom u moru, odnosno 2,6 posto, dok je Primorsko-goranska ostala na istoj razini, dok je u ostalima bilo manje nego 2019. godine.

Očekivano, zbog pandemije Covid-19 je u 2020. zabilježen veliki pad plovila u tranzitu u odnosu na godinu ranije, čak 40,7 posto. Tijekom cijele prošle godine ukupno je zabilježeno 121.536 plovila u tranzitu. Znakovito je to što je u siječnju i veljači 2020. broj plovila u tranzitu porastao usporedno s istim periodom 2019., dok podaci od ožujka do prosinca govore o padu.

Podsjećamo, u ožujku prošle godine uvedena je zabrana kretanja između općina zbog uvođenja strogih epidemioloških mjera, pa je za taj mjesec usporedno s 2019. godinom zabilježen pad od 70,1 posto. U travnju je pad bio još veći, čak 96,4 posto, te u svibnju 92,6 što govori da je praktički cijela predsezona tranzita izostala.

Prema vrsti plovila u tranzitu, najviše je bilo jedrilica, njih 59,8 posto, zatim motornih brodica 33,6 posto i ostalih 6,6 posto. Kroz čitavu 2020. godinu u tranzitu je bilo 45,9 posto manje jedrilica, te 32,3 posto manje motornih brodica i 35,5 posto manje ostalih plovila.

Većina tranzita činila su plovila iz Hrvatske, 46 posto, zatim iz njemačke 14,3 posto, iz Italije 11,4 posto, iz Austrije 8 posto, te iz Slovenije 6,4 posto, što čini 86,1 posto ukupnog broja plovila u tranzitu prošle godine. Prema zastavama država pod kojim plove, postoci su gotovo pa isti.

Ukupni prihodi luka nautičkog turizma manji su za 11,6 posto u odnosu na 2019. godinu, te je ostvareno 812 milijuna kuna. Od toga je 598 milijuna kuna bilo ostvareno od iznajmljivanja vezova, što je 73,7 posto od ukupno ostvarenog prihoda. U odnosu na 2019. ukupan prihod pao je za 11,6 posto, a prihod od iznajmljivanja vezova za 8,2 posto.

U svim su županijama pali ukupni prihodi u 2020. u odnosu na 2019., i to kako slijedi: u Dubrovačko-neretvanskoj županiji za 23,3 posto, Splitsko-dalmatinskoj za 17,4 posto, Istarskoj za 15,0 posto, Šibensko-kninskoj za 10,9 posto, Zadarskoj za 6,4 posto i Primorsko-goranskoj za 2,6 posto.

DSC_9352

Piše: Teo Marević

DSC_5758
Novosti

Ostanite doma

Pravila plovidbe u Hrvatskoj za vrijeme mjera ograničenog kretanja radi pandemije koronavirusa.

Kao i druge zemlje, Hrvatska je privremeno zabranila, odnosno ograničila prelazak osoba preko svih graničnih prijelaza, uključujući morske. Plovilu koje dolazi iz inozemnih voda zabranjeno je pristajanje u bilo kojoj luci, osim ako za to nema posebnu dozvolu. Plovilo se u slučaju dolaska do granice, mora okrenuti i napustiti Republiku Hrvatsku pomorskim putem. U takvim okolnostima kad plovidba nautičara praktično ne postoji niti strani nautičari koji brodice imaju u hrvatskim marinama i lučicama mogu do njih doći, nautičare koji bi se zatekli u plovidbi ukoliko stožer civilne zaštite procjeni iznimno se može primiti na obalu. I to, ako za to postoji opravdan razlog i ako za to postoje predviđeni uvjeti adekvatnog smještaja za karantenu osoba koje se iskrcaju na kopno. U istim okolnostima, vrijedi i pravilo da stožer civilne zaštite može pomoći opskrbiti plovilo potrebnim sadržajem kao što je gorivo, hrana, voda i lijekovi.

Za nautičare, državljane drugih zemalja koji imaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj i koji se trenutno nalaze u Hrvatskoj vrijede svi propisi kao i za državljane Hrvatske. Prema trenutačno važećim propisima mjera za suzbijanje širenja koronavirusa, nitko u Republici Hrvatskoj ne može napustiti mjesto prebivališta bez valjanog dokumenta. U narodu postoji uzrečica „Stavi prst u more i povezan si s cijelim svijetom“, što nažalost trenutačno ne vrijedi, jer se nalazimo vremenu gdje s barkom ne možemo biti povezani s drugom općinom, osim ako za to nemamo posebnu dozvolu – propusnicu.

To znači da ako imate barku u luci koja se nalazi u općini gdje vam je prebivalište, možete isploviti na more, ali ne možete pristati nigdje van te općine. Pritom također vrijede pravila o propisanoj fizičkoj udaljenosti među ljudima, kako na otvorenom, tako i u zatvorenom prostoru. S obzirom na to da su zabranjena sva javna okupljanja i organizirana okupljanja bilo kakve vrste, na moru se ne mogu događati regate, kao niti sportski treninzi.