lastovo1
MOREOtoci

Lastovo otok zvijezda

Zbog udaljenosti i izoliranosti, ali i prije desetljeća instalirane ekološke rasvjete, Lastovo je jedna od najboljih lokacija za noćno promatranje neba u Europi

Pučinska izoliranost Lastova mogla bi postati prednost tog našega najudaljenijeg stalno naseljenog otoka, jer ove je godine na inicijativu lokalne Turističke zajednice, a u suradnji s Općinom Lastovo, Parkom prirode Lastovsko otočje, osnovnom školom i predstavnicima privatnog sektora obnovljen projekt „Lastovo — otok zvijezda“.

Široj javnosti malo je poznato kako je Lastovo zbog svoje pozicije specifično po iznimno bistrom nebu, jedinstvenom u Europi, te se čak i usred naseljenih područja bez ikakve opreme može uživati u spektakularnim nebeskim prizorima. Ta kvaliteta Carskoga otoka, koja bi se uz malo promišljanja lako mogla pretočiti u cjelogodišnji, održivo-razvojni turistički adut, prepoznata je još prije desetak godina, kada je na Lastovu, na inicijativu astronoma iz Hrvatske i Slovenije, priređeno nekoliko značajnih međunarodnih skupova o Parkovima tamnoga neba.

lastovo2

Općina Lastovo nakon toga je prva u Hrvatskoj prilagodila javnu rasvjetu ekološkim zahtjevima za zaštitu noćnog neba, a u narednim godinama Hrvatski astronomski savez nastavio je s organizacijom astronomskih radionica i motrenja te predavanja o svjetlosnom onečišćenju. No, zbog raznih razloga taj projekt je zamro. Usprkos sjajnom potencijalu te velikom interesu astronoma iz cijeloga svijeta, Lastovo nije tada dobilo status Međunarodnog parka tamnog neba, prorijedile su se astronomske aktivnosti, a stalo se i s ulaganjem u infrastrukturu. Sve do ove godine. (…) Više pročitajte u 259. broju Mora.

lastovo3

svjetionici1
FeljtonMORE

Povijest svjetioničarstva na istočnoj obali Jadrana, feljton (4).

Nakon što su u funkciju stavljeni svjetionici Savudrija, Trst i Porer valjalo je pomorcima osigurati sigurnu plovidbu noću i na srednjem i južnom Jadranu. Grade se svjetionici na Dugom otoku i Lastovu, a potom i na punti Oštra.

Giuseppe Sforzi projektira nakon Porera i svjetionik koji treba aktivirati na sjeverozapadu Dugog otoka. Na lokaciji Punta Bjanka u blizini uvale Pantera i naselja Veli Rat izgrađena je napredna varijanta svjetionika u Savudriji. Već iskusni graditelj svjetionika još gradi pod utjecajem Nobilea pa ovaj objekt ima sličnu vitku, ali nešto višu, gotovo trideset i sedam metara visoku kulu. Poučen mentorovom pogreškom u planiranju stambenog prostora pri gradnji Savudrije, smješta cjelokupan prostor s tri stana u isti objekt, čime svakako dobiva skladniju arhitekturu. Šternu smješta s vanjske strane, nasred velike popločene površine za prikupljanje kišnice.

svjtionici3

Lanterna Punta Bjanka ili Veli rat upaljena je na Silvestrovo 1848. godine i imala je prvi Fresnel aparat postavljen na Jadranu. Zbog još svjetionički needuciranog domaćeg kadra dovedeni su s tršćanske lanterne svjetioničari Lorenzo Zanolla i Alessandro Alessandri. Na toj je lokaciji svjetionik doista bio potreban – već iduće godine svjetioničari su spasili talijanske brodolomce.

Dvadesetak godina kasnije će nasuprot ulazu, prema šterni, biti izgrađena kapelica za vjersku utjehu svjetioničarima i njihovim obiteljima. Njenom je izgradnjom na specifičan način zatvoren prostor popločanog skupljališta kišnice. Istovremeno se gradi mol u uvali Sušica i put do nje. Duž novog puta posađena su stabla, koja će za stotinjak godina stvoriti intimnu stazu od svjetionika do svjetioničke barke. (…) Više pročitajte u novom broju Mora.

svjetionice2
feljton1
FeljtonMORE

U prvim desetljećima prošlog stoljeća u svrhu poboljšanja plovidbenog pravca Južni Jadran − Trst izgrađeni su svjetionici Porer i Skriževa na Lastovu. Prvotno drven, Porer je davne 1833. izgorio te 1846. poprimio današnji izgled. U Dalmaciji prvo provizorno svjetlo zasjalo je 1839. na Lastovu

Projekt tršćanske lanterne potpuno je iscrpio arhitekta Pertscha koji je tijekom karijere izradio brojne projekte za građevine u Trstu. Uz gradski svjetionik, najpoznatiji su dovršenje Teatro Nuovo i fasada crkve S. Nicolo, te naravno svjetionička zgrada uz Nobileovu lanternu kod Savudrije. Lanterna je kasnije pružala i sekundarne usluge. Tako je dugi niz godina s lanterne davan signal podneva sa zvukom topa i paljenjem svjetla na 5 minuta. Signal aktivacijskog mehanizma je dolazio iz obližnje C. K. Accademia di Comercio e Nautica na lanternu strujnim putem. Još jedna služba je bila signalizacija barometra na živinoj skali na jarbolu postavljenom duž kule lanterne, odnosno na njenoj NE strani prema gradu. Čuvali su i barut s brodova u tranzitu. Lanterna je bila simbol grada Trsta dugi niz godina.

Prvotni plan za izgradnju triju svjetionika na istarskom poluotoku bližio se 1831. godine finalizaciji. Nakon savudrijske i tršćanske lanterne (gdje su radovi bili pri kraju) trebalo je pokrenuti radove i na jugu istarskog poluotoka. Nobile je još 1816. godine odredio Fenolegu za lokaciju novog svjetionika, no mnogi nisu bili uvjereni da je to najbolji izbor.

Više pročitajte u novom broju Mora.

feljton3