nautika
Novosti

Nautika i klimatske promjene

Međunarodno vijeće nautičkih udruženja ICOMIA objavilo je deklaraciju o klimatskim promjenama kojom pozivaju na hitno djelovanje

Deklaracijom ICOMIA obvezuje svoje članice da podupiru održivu nautičku industriju, te da pripremaju sektor na razumne korake s ciljem ublažavanja prijetnji i rizika povezanih s klimatskim promjenama. Organizacija je prije mjesec dana osnovala novi Odbor za održivost, a danas je objavljena ICOMIA-ina deklaracija o klimatskim promjenama. U 39 točaka navode uznapredovanje klimatskih promjena, te koji nas izazovi čekaju u budućnosti poput podizanja razine mora, ekstremnih oluja, poplave itd. Radi se o problemima koje moraju rješavati svi dionici industrije, kako bi pokušali smanjiti emisiju CO2.

Na internetskim stranicama ICOMIA-e objavljeni su dokumenti dostupni za besplatno preuzimanje, a između ostalog navode kako već sada postoji izbor za bolju praksu i kako je posljednjih desetljeća pod utjecajem tržišta, regulacija i predanošću industrije, omogućeno smanjenje utjecaja na okoliš. To je poželjan smjer, ističu, u protivnom nas očekuju vrlo frekventni događaji ekstremnih vremenskih uvjeta što se smatra jednim od ključnih izazova nautičke industrije. U budućnosti se očekuje da će se uz ekstremne vremenske uvjete, podići razina mora, a povećava se i razlika između plime i oseke. Raste i temperatura morske vode, oluje postaju žešće, valovi veći, a poplave i suše sve češvće.

Najavljena je uska suradnja sa svjetskim udruženjem za vodenu prometnu infrastrukturu, PIANC. Nautika i pomorski promet su pod povećalom na globalnoj razini zbog direktnog doticaja s oceanima. Oni čine 71 posto Zemljine površine, odnosno oko 97 posto vode na Zemlji, o čemu direktno i indirektno ovise životi sviju ljudi i ostalih bića na planeti. Prema podacima iznesenim u globalnom izvješću rizika 2020. godine na Svjetskom ekonomskom forumu, ovim tempom nas do kraja stoljeća očekuje prosječno zagrijavanje za 3 stupnja, odnosno dvostruko više nego što se smatra limitom koji bi mogli podnijeti bez socijalnog i ekonomskog mira, te ozbiljnih posljedica za okoliš.

Usporedno s porastom temperature mora iz perioda od 1970. do 1993. i od 1993. do danas, u drugom periodu se porast udvostručio. Do brzog zagrijavanja dolazi zato što mora apsorbiraju goleme količine CO2, što je ujedno i razlog kiseljenja površine oceana. Zbog klimatskih promjena mijenjaju se uvjeti života u prirodi, zbog čega izumiru životinjske vrste, odnosno remeti se hranidbeni lanac, koji je važan za harmoniju života. Prema IPCC-u, ako ne usporimo klimatske promjene, pretpostavlja se da će do 2100. prosječni porast globalne razine mora biti između 0.61 i 1.1 m, odnosno srednje vrijednosti 0,85 m, dok crnji scenarij pretpostavlja porast između 2 i 2,5 metra.

Navedena predviđanja direktno se odnose na plovidbu, ali i na obalnu infrastrukturu, koja će zbog jačeg djelovanja mora nedvojbeno erodirati. Podizanje razine mora će potopiti velik broj naseljenih područja. Očekuje se da će zbog podizanja razine mora nastati problem s opskrbom pitkom vodom, te će utjecati na svakodnevicu milijuna ljudi. Časopis Nature, nedavno je objavio i studiju koja ukazuje na brže grijanje ušća plimnih rijeka, napominje se u dokumentaciji ICOMIA-ine deklaracije. Dokaze za postojanje klimatskih promjena više ne trebamo tražiti u knjigama i brojkama, one su sve vidljivije golim okom, a u posljednjim desetljećima redovito se iz godine u godinu obaraju različiti rekordi ekstremnih uvjeta.

Piše: Teo Marević
Foto: Arhiva More

????????????????????????????????????
Novosti

Na radnom doručku sajma Boot u Düsseldorfu, predstavnici EU i EK najavili su veliki zaokret u tretiranju industrije, te da će EU sufinancirati privatni sektor da ih potakne na ekološke promjene.

Na sajmu Boot u Düsseldorfu koji je trenutno svjetski centar nautičkih zbivanja, svakodnevno se odvija velik broj zanimljivih pojedinačnih događaja. Kako prenosi International Boat Industry, tijekom radnog doručka predstavnici Europske Unije su predstavili smjernice strategije za klimatske promjene u nautičkom sektoru. Nastojanje je da do 2050. godine 27 zemalja EU postane klimatski neutralno, a izazov je okarakteriziran kao nešto s čime se čovječanstvo do sada nije susrelo.

Voditelj klimatskih poslova Odjela za ekologiju Europske Komisije, Artur Runge-Metzger kazao je da se pritom misli na to da više neće biti emisije plinova koji uzrokuju efekt staklenika. Cilj je stvoriti čistu, održivu ekonomiju, poboljšati bioraznolikost, srezati zagađenje i usvojiti Europski klimatski zakon koji će svijetu predstaviti prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine. Prvih 50 legislativa predloženo je svim vladama EU, a stupit će na snagu u ožujku.

Runge-Metzger je istaknuo da svi sektori ekonomije EU moraju prihvatiti stroža okolišna pravila i uvjete, uključujući i nautički sektor, s oko 32 tisuće tvrtki koje zapošljavaju oko 280 tisuća ljudi.  Predsjednik Europske nautičke industrije s bazom u Briselu, Jean-Pierre Goudant je izjavio da će njegov lobij pomoći EU izgraditi pravne regulative i okvire fondova za održivost u „našoj“ industriji. Oprezan je, dodaje, jer su preko 97 posto nautičkih tvrtki male i srednje tvrtke i da će se EU obvezati financijski pomoći im kako bi mogli nastaviti rasti i stvarati nova radna mjesta.

Diljem EU bi strategija klimatskih promjena na bolje zahtijevala godišnje ulaganje i do 2 posto BDP-a EU idućih 30 godina. Iz samog budžeta Europske unije morat će se izdvojiti 500 milijardi eura kroz naredno desetljeće kako bi se potaknulo privatni sektor na investicije. Pokretanje strategije za promjenu klimatskih uvjeta na bolje uslijedilo je nakon nedavnog otkrića da Europa neće uspjeti postići svoje prethodne ciljeve do 2030. godine, zbog alarmantnog stanja s gubicima u bioraznolikosti, zbog čega se i povećava šansa za pretjeranom konzumacijom prirodnih resursa.

Tijekom doručka su predstavljeni i ekološki prihvatljivi proizvodi, hibridna plovila GreenLine iz Slovenije i La Bella Verda iz Španjolske. Akcijski plan između ostalog zahtjeva pametan dizajn, više korištenje čiste energije, reciklaže. Danas, industrije u Europskoj Uniji koriste samo 12 posto recikliranih materijala. Klimatski zakon EU obvezat će proizvođače da se bore protiv negativnih klimatskih promjena. Također, zahtijevat će veću iskorištenost kontinentalnih voda za transport tereta.

75137221_972983246402829_6215802474658267136_o
Novosti

Švedska aktivistica Greta Thunberg ponovo jedri preko Atlantika kako bi sudjelovala na madridskom skupu COP25.

Greta Thunberg ponovo jedri preko Atlantika i ponovo šalje poruku o transportu s nultom stopom emisije štetnih plinova, ali istovremeno promovira jedrenje kao takvo. Ponudu da zajedri preko hladnog oceana, dobila je od australske obitelji, jedriličarskih zvijezdi društvenih mreža koji putuju  oko svijeta katamaranom i svoja iskustva bilježe kamerom. Velika prašina digla se u javnosti, u medijima i na društvenim mrežama kada je mlada švedska aktivistica prije mjesec dana održala govor na UN-ovu summitu o stanju klime. Tada su je mnogi kritizirali zbog načina na koji je artikulirala svoje izlaganje, u suzama, optuživši svjetske vođe da su joj uništili djetinjstvo i budućnost. Na stranu što mislili o mladoj aktivistici, ono što Greta Thunberg predstavlja je globalni pokret koji ujedinjuje mlade diljem svijeta, a ukazuje na zabrinjavajuće stanje koje donose klimatske promjene. Da se ne radi o lupetanju jedne tinejdžerice, govori i peticija koju je nedavno potpisalo preko 11 tisuća uglednih znanstvenika iz 153 zemlje svijeta s porukom ‘Čovječanstvu prijeti neviđena patnja’, a koju je objavio ugledni znanstveni časopis BioScience izdavača Oxford University Press za American Institut of Biological Sciences.  Koncem kolovoza Thunberg je stigla u New York nakon dvotjedne plovidbe preko Atlantika s timom Malizia II, high-tech regatnom jedrilicom. Po dolasku pred luku, jedrilicu su odvukli Torqeedo električnim brodom s dva vanbrodska Deep Blue 50 kW motora do veza u marinu North Cove na Manhattanu. Nakon govora u UN-u, svi mediji svijeta pričali su o njenom izlaganju, ali malo tko je shvatio poruku koju je ona odaslala, a ponovila ju je i pred Senatom Sjedinjenih Država – ‘Nemojte slušati mene, slušajte znanstvenike. Tu se ne radi o političkom mišljenju, već o znanosti.’ Njen pokret započeo je prošle godine samostalnim štrajkom od škole svakog petka ispred švedskog parlamenta, a prosvjedi su se proširili diljem svijeta i dalje traju. Greta je od kraja kolovoza na turneji po Sjevernoj i Južnoj Americi. Budući da aktivistica ne koristi prijevoz s visokom emisijom ugljičnog dioksida, do sada nije bilo poznato kako se misli vratiti u Europu. Jučer joj je prijevoz ponudila posada katamarana  La Vagabonde dugog 48 stopa, koju čine par Australaca Riley Whitlum, Elayna Carausu sa sinom jednogodišnjakom, te skiperica, Engleskinja Nikki Henderson. Riječ je o posadi koja putuje svijetom i svoje doživljaje prenose putem društvenih mreža, pa su u današnjem svijetu Instagram i YouTube influencera zamijenili ono što su nekoć bili reality televizijske emisije, a njihove priče prenose mediji poput New York Timesa i drugih uglednih medija. Smatrali Gretine poteze predstavom za javnost ili ne, važno je shvatiti poruku koju ona šalje, a pritom joj zahvaliti na promociji ekologije i jedrenja.

77421036_973715806329573_6866255939989667840_o

Fotografije: Greta Thunberg, Facebook