sar1
BrodogradnjaMORE

Sposobni za nemoguće

Temeljita obnova flote lučkih kapetanija i medicinske pomoći na moru za koju godinu bi je trebala dovesti na razinu onih koje posjeduju  skandinavske zemlje ili Velika Britanija poznate po tomu da ne postoje vremenske prilike koje ih mogu spriječiti u izlasku na more

Hrvatska flota za traganje i spašavanje na moru (SAR) u sljedećih će šest godina biti potpuno obnovljena s 39 novih brodova, a sva 34 plovila, odnosno četiri broda i 30 brodica, koja su trenutačno u funkciji, bit će rashodovana i prodana na javnim dražbama. Prve dvije nove gumene brodice sa stakloplastičnim dnom duljine devet metara bit će isporučene i stavljene u funkciju već u srpnju ove godine, a u sljedeće će dvije godine biti obnovljen najveći dio flote. Valja napomenuti kako će ovih dana biti obavljena i primopredaja prve brze aluminijske brodice od 15 metara za hitne medicinske intervencije na moru i otocima koja je proizvedena u šibenskom brodogradilištu Iskra, gdje je prošla i prva testiranja.

sar2

Sjajne su to vijesti, i to osobito s obzirom na činjenicu da je prosječna starost hrvatske flote za traganje i spašavanje 25 godina te da su gotovo svi brodovi koji se trenutačno upotrebljavaju, zastarjeli i u vrlo lošem stanju te s neadekvatnom opremom. Stanje flote zabrinjavajuće je već niz godina, a to je rezultiralo i nekim bizarnim događajima. Naime, pomorski su inspektori prije četiri godine zbog niza nepravilnosti i neadekvatne opreme zabranili isplovljavanje brodova Pojišan i Šibenik, perjanica hrvatske SAR flote. Gotovo cijeli Jadran bio je u jednom razdoblju bez većeg broda kojim se može intervenirati u slučaju havarije ili kakve druge nesreće. (…) Više pročitajte u 270. broju Mora.

Napisao: Lari Lulić
Snimke: Arhiva Mora

SAR
Novosti

Ministarstvo obnavlja flotu

Projekt gradnje 15 brodica od 10 m vrijedan je 54 milijuna kuna. Isporuka prve brodice predviđa se do kraja godine, a ostalih 14 trebale bi biti isporučene do 2025. godine

Objavljena je dokumentacija za Natjecateljski postupak uz pregovore o gradnji novih stakloplastičnih brodica SAR 10 duljine od 9,5 do 10,5 metara za potrebe javne namjene. Njima će upravljati područne jedinice Naručitelja, odnosno lučke kapetanije, a služit će prvenstveno za inspekcijski nadzor sigurnosti plovidbe, traganje i spašavanje i ostale aktivnosti vezane uz nadležnost Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Buduće brodice moraju biti projektirane prema kategoriji B, i zadovoljavati ocjene sukladne B+D ili B+F, sukladno Pravilniku o brodicama, čamcima i jahtama, stoji u dokumentaciji.

Od zahtjeva izdvaja se da pri maksimalnoj brzini motora, brodica mora postizati barem 30 čvorova. U tom režimu rada brodica mora imati domet od minimalno 200 nautičkih milja. Brodica mora biti projektirana tako da može obavljati zadaće na gornjoj granici stanja mora 3 (1,25 m visine vala), pri brzini od 15 čvorova. Mora biti opremljena za rad u rasponu temperature od 0 do 40 Celzijevih stupnjeva, te biti sposobna primiti devetero putnika, ne računajući članove posade. Brodice moraju biti opremljene generatorom električne energije od minimalno 10 kW, te klimatizacijskim uređajem.

Ministarstvo u dokumentaciji navodi da predmet nabave nije podijeljen na grupe zato što naručuju jedan tip brodice, s ciljem standardizacije flote i smanjenja troškova održavanja i obuke posade.

U prvoj fazi predviđa se isporuka jedne brodice do kraja ove godine, zatim u drugoj fazi 4 brodice do kraja 2023., te po 5 brodica do kraja 2024. odnosno 2025. godine. S obzirom na to da smo navikli na odgađanja rokova provedbe natječaja, realno je očekivati da će se planirana isporuka pomaknuti. To uostalom predviđa i objavljena dokumentacija, te da će se u slučaju sklapanja ugovora nakon predviđenog roka, rokovi isporuke pomaknuti za 7 mjeseci od dana sklapanja ugovora, a rokovi isporuke ostalih brodica bit će 12, 24 odnosno 36 mjeseci nakon isporuke prve brodice.

Ponuditelji će uz prijavu na natječaj morati dokazati tehničke sposobnosti i zadovoljiti niz standardnih uvjeta, te dokazati da je u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i tijekom 5 prethodnih godina uredno isporučivao jednu ili više brodica radne ili javne namjene, slične brodici kakvu naručuje Ministarstvo. Dodatni bodovi natječaja dodijelit će onim ponuditeljima koji ponude dulje jamstvo, više od 10,5 m duljine plovila, te onima čiji će pogonski dizelski motori zahtijevati rjeđe servisiranje.

Piše: Teo Marević
Foto: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

nsl-sigurna-plovidba-2019-pula
Novosti

Ovog ljeta sezona kiselih krastavaca u medijima srećom nije bila ispunjena požarima duž Jadranske obale i u njegovu zaleđu, ali se javnost zato zgražavala nad slučajevima u kojima su glavnu ulogu imala plovila, posada i kupači na Jadranu, uz kršenje propisa i zakona s nažalost tragičnim posljedicama. Čitajući te naslove, pomislio sam ‘čudno da se to ne događa i češće’, jer mi koji smo odrasli i boravimo na moru, pa i oni koji obalu posjećuju jednom godišnje, dobro znamo kakvih sve primjera kršenja zakona ima tik uz more, pa čak i unutar bovicama ograđene javne gradske plaže, te koliko su ti prekršaji ozbiljni i česti. Ipak, čitajući statistiku na kraju ‘Uspješno provedene akcije Sigurnosna plovidba 2019’ koje je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ponosno istaknulo na svojim internetskim stranicama, ne mogu se oteti dojmu da se radi o suludo velikom postotku prekršaja. Od ukupno 382 pregleda različitih kategorija plovila u Akciji, njih 142 zaradilo je prekršajni zapisnik, odnosno čak 35,67 posto plovila zatečeno je u prekršaju. Dakle Uspješno provedena akcija Sigurnosna plovidba 2019 je pokazala da više od trećine plovila ne plovi sukladno zakonu. U objavljenom izvješću piše da su izrečena 142 prekršaja naplaćena u ukupnom iznosu od 260.219,00 kuna, dok su „za brojne uočene manje nedostatke u vidu manjkavosti brodske opreme voditeljima plovila izrečene opomene, te im je ukazano na važnost pridržavanja svih sigurnosnih propisa tijekom plovidbe, ali i obveza tehničke opremljenosti i ispravnosti njihovih plovila, radi osiguranja opće sigurnosti svih sudionika u pomorskome prometu.“ Na nama je da se nadamo da je ‘uspjeh’ iz naslova akcije – rezultat, koji vrišti da se nešto hitno mora promijeniti po tom pitanju.

Ističu u izvješću da je najčešći i najopasniji prekršaj na moru, glisiranje unutar 300 metara od obale, odnosno, prekoračenje najviše dopuštene brzine plovidbe. Dodaju da se radi o iznimno opasnoj radnji za kupače ali i sve ostale sudionike u pomorskom prometu, a obrazloženo je i zašto. Ministarstvo u tom izvješću upozorava da takvo ponašanje, nažalost, ponekad rezultira sudarima plovila i naletima na kupače s tragičnim posljedicama, te se stoga gliserašima u nedopuštenim zonama izriču najviše zakonom dopuštene novčane kazne bez prethodne opomene. Uz glisiranje blizu obale, kao drugi najčešći prekršaj evidentirana je nepotpuna dokumentacija vlasnika plovila, dok se još uvijek u manjem broju bilježe prekršaji i propusti u vidu prekrcanosti plovila, manjkavosti brodske opreme ili nepoznavanje osnovnih propisa i normi u plovidbi morem, piše u izvješću.

Također stoji da prilikom akcije nije zabilježen niti jedan teži slučaj nesreće ili nezgode na moru. Samo dva dana nakon provedene akcije, Sjeverni i Srednji Jadran zahvatilo je olujno nevrijeme, nakon čega je Ministarstvo na svojim internetskim stranicama objavilo iscrpno izvješće o akcijama spašavanja, u kojem se vrlo slikovito, unatoč birokratskom jeziku izvješća, lako iščitava da se radilo o izrazito opasnim uvjetima na moru. Stara poslovica kaže da će iskusni nautičar nevrijeme dočekati u luci, ali i najboljima se dogodi, pa i tada ni najiskusnijima nije bezazleno. Što je dakle s ovih 35,67 posto čija plovila ili plovidba nije u skladu sa zakonom? Kako očekivati da će se broj tragedija i nesreća na moru smanjiti, ako se u mirnom danu trećina plovila morem kreće protuzakonito? Ovim putem apeliramo ne samo na lučke kapetanije i pomorsku policiju, već na zakonodavna tijela da dobro razmotre zatečeno stanje uspješno provedene akcije Sigurnosna plovidba 2019, te da se u budućnosti napravi strategija kako bi statistika sigurnosti u plovidbi bila u razumnim okvirima, jer s trendom rasta broja plovila i prometa naročito u špici turističke sezone, uz ovakvu statistiku ne ginu nam brojni novi tragični naslovi u novoj sezoni kiselih krastavaca.

Piše: Teo Marević

sigurna-plovidba-2019-pula-3

sigurna-plovidba-2019-pula-1