Nauticka sezona
Novosti

Najava nautičke sezone

Ponovo se bukiraju jedrilice i motorna plovila u charteru. Strane turiste možemo očekivati u drugom tjednu lipnja, a vlasnike plovila u Hrvatskoj već ovog vikenda.

Zahvaljujući povoljnoj epidemiološkoj situaciji i činjenici da je odmor na brodu sam po sebi jedan oblik izolacije, raste interes nautičara za plovidbu u Hrvatskoj. Prema informacijama koje svakodnevno stižu u redakciju Mora, intenzivirala se komunikacija vlasnika plovila s marinama i charter kompanijama u Hrvatskoj, pa ovog vikenda možemo očekivati prve dolaske.

Proteklog vikenda kada su počele popuštati mjere, ponovo je započeo i booking jedrilica i motornih jahti u hrvatskim čarterima. Slutnje da bi mogao krenuti prvi val nautičkog turizma opravdala je i izjava ministra turizma Garija Capellija koji je preksinoć kazao kako se praktički već može ploviti i u čarteraškim plovilima. Iako se radi na tome, granice još ipak nisu otvorene u turističke svrhe, pa će se na dolazak gostiju čarteraša pričekati do dodatnog popuštanja mjera.

Prema informacijama kojim raspolažemo prvi val bukiranih jedrilica i motornih jahti je za drugi tjedan u lipnju, oko Tijelova i kasnije. Kao što smo jučer pisali, uskoro se očekuju i upute za rad čarter tvrtki koje su na prijedlog Udruženja chartera upućene nadležnim ministarstvima turizma i mora, te epidemiolozima koji bi trebali odobriti čitav proces.

silhouette-photography-of-boat-on-water-during-sunset-1118874
KlimaMORE

Sve su češće rekordno visoke temperature zraka, razdoblja vrućina, toplinski valovi, bujične poplave, suše i šumski požari

Napisao: Marko Vučetić
Snimke: Unsplash, Aleksandar Gospić

Prema najnovijim istraživanjima grupe američkih i kineskih znanstvenika objavljenim u Advances in Atmospheric Sciences (siječanj 2020.) oceani su se, u proteklih 25 godina, zagrijali za „sićušnih“ 0,075 °C! Zar je to neka vijest? Okrenimo pilu naopako! Pokušajmo ovako. Što mislite koliko je trebalo utrošiti energije da bi se oceani zagrijali ni za nepunu desetinku (0,1 °C) stupnja? Tko bi uspio „potpaliti vatru“ ispod oceanskih „kotlova“ i dovoljno je dugo održavati da bi se taj volumen vode barem za tu desetinku stupnja zagrijao? Prema proračunu koji su znanstvenici ponudili, pokazuje se da je potrebna energija od oko 228×109 TJ (teradžula). Ako je atomska bomba bačena na Hirošimu oslobodila energiju oko 63 TJ onda nije teško izračunati koliko je takvih bombi „bačeno“ u proteklih 25 godina! Začudit ćete se koliko nula ima taj broj! Dakako „bombe“ su bačene u obliku onečišćenja (stakleničkih plinova) ispuštenog u atmosferu koje je „zarobilo“ toplinsku energiju. Treba znati da oceani apsorbiraju više od 90 % viška energije koja se nakuplja u klimatskom sustavu kao rezultat povećanih koncentracija stakleničkih plinova.

Zagrijani Jadran

Zagrijali su se oceani, a što je s Jadranom? Dakako sve je povezano! Oni koji mogu usporediti kupanje u Jadranu od prije 25 godina, neki i još prije, s kupanjem na početku 21. stoljeća pa onda i s kupanjem pred kraj drugog desetljeća ovoga stoljeća, sigurno su zamijetili bitnu razliku. Kad je temperatura mora prije 25, 30 godina bila oko 25 °C nismo se mogli nauživati toploga mora. Toplog kao „lušija“! A danas kad u more ulaze dvadesetogodišnjaci i mlađi, a temperatura mora je 27 °C, 28°C pa i viša, ulaze stisnutih ramena i s obveznim brrrrr! Samo za ilustraciju, na mjernom mjestu pred ulaz u luku Hvar (Mola) na kojem se mjeri temperatura mora od 1957. izmjerena je 11. kolovoza 2017. temperatura mora od 27,8 °C, a 12. kolovoza 2019. u Dubrovniku od čak 28,7 °C. Ne čini li vam se da je već i samo ova promjena zabrinjavajuća? Nije se povećala samo temperatura tankog površinskog sloja mora već su istraživanja pokazala da je ljeti na dubini od 40 m prije 30 godina iznosila 12 °C, a sada već 24 °C!

Razumljivo da su se živi organizmi nenavikli na takvu toplinu povukli u dublje hladnije slojeve, ali jasno je da prostora za povlačenje rapidno nestaje i nažalost ima svoj kraj. I tako dok moguće i niste negodovali zbog sve toplijeg mora ne misleći u taj tren na pogubne posljedice, oko vas su se događale neopazice ili slabo vidljive i druge promjene. Jedna od njih je uzdizanje razine mora s tek oko 3 mm na godinu, ali uz orkansko jugo posljedice su vidljive kao potopljene mnoge rive duž Jadrana. I jugo i bura sve češće pokazuju svoju moć pa je uz orkansko jugo 12. studenoga 2019. zabilježen val rekorder pokraj otočića Sv. Andrija (7 NM zapadno od Dubrovnika) čija je maksimalna visina iznosila, Hmax= 10,87 m. Dotadašnji rekorder bio je val od 10,8 m zabilježen u veljači 1986. na sjevernome Jadranu. (…) Više pročitajte u 252. broju Mora.

ctic_The_Journey_Melting_Ice