investicije | Magazin More

Candela investira u proizvodnju

Tvrtka koja je redefinirala elektropogon u brodicama, osigurala 24 milijuna eura investicije za povećanje i unaprjeđenje proizvodnje

Švedska tvrtka, koja je otkrila ključ uspjeha za brze brodice s elektropogonom na relativno velike daljine. Nakon što je svijetu predstavila model Candela C7 te dokazala što je moguće postići s njihovom tehnologijom, ove godine je predstavila novi model, C8, koji za razliku od prethodnog namijenjen masovnoj proizvodnji. Pa će unatoč tomu što je veća brodica, brža i s više mogućnosti, koštati otprilike isto kao i prethodni model, a sve zahvaljujući masovnoj proizvodnji.

Brodogradilište je još ovog ljeta najavilo da za potrebe gradnje C8 i njihovog najavljenog modela Candela P-30 namijenjenog za javni prijevoz, gradi novi proizvodni pogon. Sada je tvrtka osigurala i 24 milijuna eura investitora EQT Ventures. Riječ je tvrtki koja raspolaže fondom od 566 milijuna eura namijenjenim rizičnim ulaganjima u tehnološke kompanije s potencijalom rasta u EU i SAD-u rasponu od 3 i 75 milijuna eura.

U brodogradilište je ranije investirao i poznati poduzetnik Chris Anderson, kustos TED Talks, te osnivač medijske kompanije Future Publishing. Investicije će iskoristiti za trostruko povećanje odjela za istraživanje i razvoj, te automatizaciju proizvodnje, kao i povećanje proizvodnje.

Prelazak na elektropogon brodica neće biti jednostavan put, a ključna zapreka je nedovoljno kapaciteta za skladištenje električne energije. Elektromotori su superiorni nad motorima koje koriste gorivo u svakom smislu, osim što još uvijek nije riješen problem dometa. Tu je Candela pronašla recept za uspjeh. Umjesto da su se fokusirali na povećanje baterija, optimizirali su brodicu tako da troši 80 posto manje energije. To su postigli zahvaljujući foilovima koje kontrolira kompjuter i tako ju čini jednostavnom i sigurnom za upravljanje.

Tvrtku je 2014. osnovao Gustav Hasselskog, a krajem 2016. porinut je prototip Candela C7 koji je postizao rezultat 50 nautičkih milja dometa pri brzini od 22 čvora. Serijska proizvodnja započela je 2019. i iste godine postala najprodavanija brodica na elektropogon u Europi. Ove godine najavljen je novi model C8, namijenjen za masovnu proizvodnju, a u razvoju je i Candela za javni prijevoz. U tri mjeseca od predstavljanja, kompanija je zaključila gotovo 100 narudžbi novog modela Candela C8.

Novosti

Beneteau širi kapacitete u Portugalu

Francuski div preuzeo još jednu proizvodnu lokaciju u Portugalu, gdje je najavljeno grupiranje brodogradnje malih motornjaka

Francuska Grupa Beneteau, na proljeće je preuzela većinski udio brodogradilišta Starfisher na sjeveru Portugala, uz samu granicu sa Španjolskom. Prije Francuza, to je napravila i najveća američka nautička grupacija Brunswick. Jučer je objavljeno da je Grupa Beneteau preuzela još jedan proizvodni pogon čime je završeno planirano ulaganje u širenje kapaciteta.

Samo nekoliko mjeseci nakon što su kupili Starfisher, brodogradilište u Vila Nova de Cerveira, Grupa Beneteau je dodatno osnažila svoju portugalsku industrijsku bazu preuzimanjem Rodman Lusitania. Radi se o proizvodnom pogonu površine 60 tisuća kvadratnih metara, s 20 tisuća m2 natkrivenog prostora. Lokacija je Gandra, 8 kilometara od Starfishera.

Za razliku od prvog pogona, Starfishera koji je bio u punom radnom pogonu u trenutku preuzimanja, brodogradilište Rodman Lusitania je bilo ispražnjeno, koje je Rodman koristio prije nego je španjolsko brodogradilište vratilo svoju proizvodnju u Španjolsku.

Groupe Beneteau će pogone Starfisher i Roman Lusitania spojiti u jedinstvenu strukturu, GB Portugal. Taj će se krak francuskog giganta baviti proizvodnjom motornjaka do 40 stopa duljine, te će prema procjenama zapošljavati ukupno 700 radnika. Godišnje će proizvoditi oko 1000 primjeraka, uglavnom pod brendovima Beneteau i Jeanneau. Predsjednik uprave grupe, Jerome de Metz, objasnio je ove poteze “kako smo najavili u našem ‘Let’s Go Beyond!’ strateškom planu, grupa Beneteau nastavlja organizirati svoju industrijsku aktivnost prema vrsti veličini plovila. Ovo preuzimanje će nam omogućiti konsolidiranje našeg poslovanja u Portugalu, kako bi odgovorili na vrlo dinamično tržište malih motornih brodova, namijenjenih lokalnoj plovidbi i dnevnoj plovidbi. Ovo preuzimanje će zamijeniti pogone u Poljskoj i Americi, posvećene tom segmentu, gdje nam nedostaje kapaciteta proizvodnje. Brodice srednje veličine, do 60 stopa, proizvode se u Francuskoj, dok se veliki primjerci od 60 do 80 stopa proizvode u Francuskoj i Italiji,” kazao je za francuski Yachting Art Magazine.

Piše: Teo Marević
Foto: RBS Marine

Brodogradnja MORE

Investicije za konkurentnost

Iskra je u šibensko brodogradilište u dvije godine uložila oko 20 milijuna eura. Žele zadržati domaće ljude i pamet te privući one koji su sreću pronašli u stranim brodogradilištima.

Šibensko brodogradilište godinama je generiralo gubitke, a otkad je prije dvije godine vlasništvo preuzela slovenska Iskra, dogodile su se temeljite promjene. Podmireni su nagomilani dugovi te je napravljena rekonstrukcija poslovanja i neprestano se ulaže u infrastrukturu, modernizaciju i jača se konkurentnost na suvremenom tržištu. Posljednje u nizu je narudžba novog suvremenog doka kojim će se otvoriti nove mogućnosti i konkurentnost brodogradilišta. To je ujedno i najveće pojedinačno ulaganje u šibensku brodogradnju u posljednjih 100 godina.

Prije godinu dana pisali smo o gradnji prvih hrvatskih brodova za hitne medicinske intervencije, koji se grade u Iskri te u pulskom Technomontu. U proljeće ove godine, u Moru smo pisali o velikom poslu s Norvežanima, a dio te priče je i Iskra brodogradilište Šibenik, uz Cro No Mar i pulsko brodogradilište. Međutim, Iskra proizvodi te obavlja poslove remonta i drugih brodova. U travnju smo na webu More pisali o dovršenom remontu na megajahti, jedrilici Burrasca.

O tome što sada rade i koji su planovi, razgovarali smo s članom uprave Iskra brodogradilišta Šibenik, Slovencem i dalmatinskim zetom, Alešom Ekarom. “Stalo nam je do toga da stvorimo snažno i konkurentno brodogradilište s ugodnom atmosferom za rad, ne samo da zaustavimo odlazak domaće tehničke inteligencije u inozemstvo, već da se vraćaju ovamo”, kazao nam je Ekar.

Želja im je parirati najrazvijenijim norveškim, nizozemskim i talijanskim brodogradilištima, a svjesni činjenice da bi visoko obrazovani i ambiciozni mladi kadrovi mogli naći bolje uvjete u inozemstvu, žele stvoriti zdravu platformu i dobre uvjete u Šibeniku. Jedan od načina je i stvaranje ugodne atmosfere, sa suvremenim prostorijama, koje ne samo da su uz bok najboljim, već primjer drugim brodogradilištima. Pogoni i uredi smješteni su na prostoru bivše vojne infrastrukture, a tek nedavno su se preselili u nove uredske prostorije u potpuno obnovljenoj zgradi nekadašnje kantine. (…) Više pročitajte u 263. broju Mora.

Piše: Teo Marević
Foto: Stanko Ferić i Teo Marević

Kamara opskura MORE

Dobro mjesto za umiranje

‘A nama se nekako čini da svi koji kupuju te svoje kuće ili zemlje koje koriste misec dana, nisu ništa donili, nego da su odnili sa sobom nešto naše.’

Nekako smo jutros zamišljeni, šetamo sami rivicom ispod kuće prije nego što se napuni dičurlijom i radošću turista koji probijaju uši tako da bi se čovik najradije ubio. Pokušavamo shvatiti sve one puste pametne glave koje su se izredale sa svojim elaboratima o spašavanju otoka ova zadnja tri dana. Litnja. Ponekad bi nam se učinilo da su cilu zimu proveli u mistu, a digod i da su se motali po našoj kužini i miješali nam se u život. Sve oni znaju bolje od nas, i koliko je hektara pod lozom i koliko je pod maslinama, koliko je poticaja dosad došlo na otok i koliko je stranaca kupilo ili izgradilo kuće sa zatvorenim škurama i još za ne virovat, šta će ti investitori dobroga donit otoku.

Jer očito je, kažu, da se bilježi enormno velik broj ljudi koji su investirali u otok i ovdje imaju svoje nekretnine, napredak je i ditetu vidljiv. Barem onoj nekolicini dice koja su još ostala u osnovnoj školi, a koja bi se lako mogla uskoro zatvorit, ali ne zato što neće više biti potrebe za obrazovanjem u svijetu gdje svi sve već unaprijed znaju, nego zato što ih jednostavno neće više biti na škoju. A nama se nekako čini da svi koji kupuju te svoje kuće ili zemlje koje koriste misec dana, nisu ništa donili, nego da su odnili sa sobom nešto naše. (…) Više pročitajte u novom, 261. broju Mora.

Novosti

Sanlorenzo investira u razvoj

Jedan od vodećih svjetskih brodograditelja za luksuzne jahte potpisao je vrijedan ugovor s investicijskom bankom za program inovacija.

Talijanski brodograditelj superjahti Sanlorenzo potpisao je ugovor s investicijskom bankom Cassa Depositi e Prestiti (CDP) za financiranje investicija u istraživanje razvoja i inovacije. Ugovor vrijedan 10 milijuna eura namijenjen je za period od 2020. do 2022. godine. Ovo potpisivanje ugovora ukazuje da postoji povjerenje investicijske banke Cassa Depositi e Prestiti u nautičku industriju i da brodogradnja luksuznih jahti još uvijek dobro kotira, što je dobar znak za cijeli sektor.

Osim što će ova investicija učvrstiti kompetitivnost Sanlorenza, CDP-ov ugovor svakako će i osigurati radna mjesta i nastavak brodogradnje i svih onih u lancu proizvodnje i poslova nabave opreme i materijala. Sanlorenzo zapošljava oko 480 ljudi, radi s 1500 kvalificiranih malih poslovnih partnera i oslanja se na međunarodnu distribuciju i servisnu mrežu na globalnoj razini.
Kompanija je svrstana među “STAR” tvrtke koje dobro kotiraju na tržištu dionica na elektroničkoj burzi Mercato Telematico Azionario. Sanlorenzo ima proizvodnju u četiri talijanska grada u regiji Liguria – La Spezia, Ameglia, Viareggio i Massa.

Čelnik CDP-a Nunzio Tartaglia kazao je kako je ovim potezom CDP pokazala praktičnu podršku najjačem ekonomskom sektoru te regije – Yachtingu. Dodao je kako je ovo samo nastavak njihovog nastojanja da promoviraju i podržavaju procese u inovaciji, te da će u budućnosti nastaviti podržavati vodeće talijanske izvrsnosti na globalnoj razini. Izvršni direktor Sanlorenza, Massimo Perotti je dodao da su počašćeni imati ovakvog partnera za svoje programe istraživanja, razvoj i inovacije u kojim kontinuirano ulažu značajne resurse. Ističe da u je situacijama drastičnih zaokreta kao što se dogodilo pojavom koronavirusa, Sanlorenzo potvrdio da su stalna ulaganja u inovacije dobra strategija, te da lakše prebrode promjene jer su spremni odgovoriti na izazove s kojima se suočavaju.

Foto: Sanlorenzo / Facebook

Novosti

Kinezi ulažu u marine na Krimu

Vlasti na Krimu planiraju izgraditi ukupno 17 marina u narednim godinama, a navodno postoje zainteresirani investitori iz Kine i Bliskog istoka.

Kineski investitori zainteresirani su za ulaganje u razvijanje nautičkog turizma na Krimskom poluotoku. Prema izjavi ministra turizma tamošnje proruske vlade Alexeyja Chernyaka, Kinezi su spremni uložiti u gradnju 10-ak tamošnjih marina, izvijestili su Krimski mediji. Prema izjavi Chernyaka, još se vode razgovori, i sastavlja lista potencijalnih investitora među kojima ima i kineskih korporacija koje se bave turizmom.

Sve je to u okviru planova generalnog koncepta koje je osmislilo rusko ministarstvo transporta, s ciljem da se razvije nautički promet u Krimu. Prema tom planu ukupno bi u narednim godinama trebalo biti izgrađeno 17 marina diljem poluotoka, a sadašnji glavni grad ruske mornarice, Sevastopol trebao bi postati centar nautičkog turizma u regiji. Chernyak je za planove kazao da je stranim investitorima ovo područje potpuno otvoreno za svjež početak poslovanja i dodaje da nije potrebno ništa razbijati i rekonstruirati, već početi iz početka.

Službeni Krim je stava da su osim kineskih, za spomenute investicije zainteresirani i investitori s Bliskog istoka. Chernyak je također izjavio da će na proljeće iduće godine, krimski parlament potpisati sporazum o nautičkom turizmu zajedno s drugim regijama u susjedstvu, a sličan će se dokument potpisati i na razini Ruske federacije, koja je krajem 2019. godine najavila jača ulaganja u jedrenje kao sport i nautičku industriju. S obzirom na to da dobar dio gospodarstva ovog poluotoka ovisi o turizmu, jasno je da vlasti namjeravaju ozbiljno uložiti u tu industriju. Tim više što su većinu turista prije rata 2014. činili Ukrajinci.