boot 5
Novosti

Industrija čeka Boot

U prosincu ćemo znati hoće li se održati Boot Düsseldorf. Svi predstavnici iz industrije priželjkuju da se sajam održi, jer će podići moral neophodan za staro normalno poslovanje.

Organizatori sajma u Düsseldorfu održali su virtualnu konferenciju koju je pratilo 115 pratitelja. Na virtualnoj konferenciji su govorili kada će biti donesena finalna odluka o održavanju, odnosno o neodržavanju sajma, a uz očekivana pitanja programa i sigurnosti. Putem Zoom Video konferencije su se uključili brojni akteri iz nautičke industrije, koji su govorili o važnosti postojanja i prisutnosti izlagača na sajmovima, o novim pojavama na tržištu, te o protekloj nautičkoj sezoni, brodogradnji i prodaji novih plovila.

Odgovor na pitanje hoće li sajma definitivno biti nećemo znati do prvog tjedna u prosincu, do kada organizatori Boot Düsseldorfa mole izlagače za strpljenje. Sugerirali su izlagačima da ne započinju zahtjevni transport velikih jahti dok se ne zna finalna odluka.

Sajam će se prostirati na ukupno 17 paviljona počevši s motornim brodicama, preko jahti i do superjahti, od prvog do devetog paviljona. U četvrtom će biti naglasak na inovacijama i električnoj propulziji, u petom na velikim superjahtama, u šestom motorne jahte, od kojih će mnoge imati svjetsku premijeru. Očekuje se i dolazak 34 metara duge superjahte brodogradilišta Sanlorenzo, no još nisu potvrdili hoće li brod uopće stati u paviljon. U sedmom paviljon bit će smještena umjetnost s tematikom nautike i mora, a bit će izloženi i radovi poznatih dizajnera interijera jahti.

Raste interes za edukaciju

Paviljon 7a rezerviran je za ronjenje, s novim bazenom, vodene sportove i zabava na vodi, a nastavlja se i u paviljonu 8a, gdje će biti izloženi najnoviji primjerci iz segmenta surfa, wind foilinga i slično. U paviljonima 9 i 10 nalazit će se manji motorni brodovi, gumenjaci, tenderi, izvanbrodski motori, električni motori itd., u paviljonu 11 nautička i ostala oprema, dodaci za brodice i jahte, ronilačka oprema. U 12. paviljonu se nastavlja ponuda ronilačke opreme, a tamo će štandove imati ronilački centri i destinacije za ronjenje.

U paviljonu 13 smjestit će se izlagači chartera i marina, u 14. vodeni turizam, veslački program, a u 15. jedriličarski klubovi, škole, programi, paneli i radionice. Za posljednji paviljon, kažu organizatori, raste interes posljednjih godina, te će ubuduće nastojati ponuditi čim više sadržaja u tom segmentu.

Osim jedrenja, brojne radionice na kojima iskusni nautičari daju savjete kako i što raditi u plovidbi, te druge praktične savjete za vlasnike brodova i charter nautičare. Izlagački program jedrilica smjestit će u paviljone 15., 16. i 17., a dođe li zaista do održavanja sajma, tamo možemo očekivati veliki broj svjetskih premijera, koje se nisu imale priliku izložiti na otkazanom sajmu u Cannesu ove godine.

Brodograditelji iznenađeni tržištem

Nakon izlaganja o Bootu, održana je i panel rasprava o stanju brodogradilišta u kojem su sudjelovali predstavnici brendova Princess Yachts, Sanlorenzo Yachts, Azimut-Benetti, Ferretti Grupe koji su svi redom izjavili kako im je unatoč pandemiji narudžba i prodaja brodova u porastu, te da su jedino tijekom zatvaranja u rano proljeće imali malo zastoja u proizvodnji, no i to su uspjeli premostiti.

Slično su kazali i predstavnici Grupe Beneteau, Hanse Yachts i Bavaria Yachts, od kojih svaki pod sobom ima i nekoliko podbrendova. Porast prodaje je neočekivano veliki, pa je u nekim segmentima, poput brodica duljine od 7 do 10 metara proizvodnja sporija od potražnje. Tu činjenicu pripisuju popularnosti plovidbe kao sigurnog oblika provođenja slobodnog vremena, te trendu novih vlasnika brodova, za koje se svi nadaju da će ih zadržati na tržištu.

Predstavnik European Boating Industry, Philip Easthill, kazao je da je porast u prometu polovnih plovila, što je istaknuo i predsjednik uprave brenda Bavaria, Michael Müller koji je zadovoljan tom činjenicom, jer će dio tih vlasnika kad tad kupiti i nova plovila.

BOOT 3 – kopija

boot 2 – kopija

intervju1
IntervjuMORE

Intervju Paško Klisović

Kroz dva i pol mjeseca lockdowna ukupan broj otkaza u nautici je bio puno manji nego u kopnenom turizmu, ali je bilo dosta odgađanja. Kritična tržišta bila su avionska, Skandinavija, Engleska, Francuska, SAD

Paška Klisovića poznajem duže od dvadeset godina, otkad je počeo raditi u NCP čarteru Gorana Prgina i partnera. Teško bi mi bilo reći koliko smo puta razgovarali i družili se u Kremiku, Mandalini ili na nautičkim sajmovima. Međutim, siguran sam da nikad nije bio bolji trenutak od sadašnjeg da ga pozovem i razgovaramo za More. Osim što već godinamaintervju2 vodi vrlo uspješnu čarter kompaniju NCP i Mare, ne pripada onima koji će se zadovoljiti dobrim poslovnim rezultatima tvrtke kojoj je direktor. Itekako ga zanima širi kontekst u kojem djeluje, trendovi na tržištu, održivost i opstojnost onoga čime se bavi pa je 2018. godine izabran za predsjednika Udruženja čarteraša pri Hrvatskoj gospodarskoj komori koja već godinama nastoji artikulirati interes ovog važnog, ali i krhkog dijela nautičke industrije u Hrvatskoj. Jer, kako dobro znamo, kroz poslovanje čarter kompanija prelama se sve dobro i loše u hrvatskoj nautici. Uključujući i naš tradicionalno nekontroliran razvoj koji često onemogućuje postizanje onih rezultata koji bi se realno mogli postići u jednom od najpoželjnijih odredišta za plovidbu u svijetu, a ponekad i prijeti narušavanjem one nužne prirodne ravnoteže koja je itekako važna za opstojnost ove djelatnosti. U takvim okolnostima zatekla ga je pandemija Covida-19 koja je na prvu prijetila otpuhnuti ovu sezonu u nepovrat. Koja se onda od sredine lipnja počela ozbiljno zahuktavati da bi se opet prije desetak dana nad nju počeli nadvijati tmurniji oblaci nizozemskim uvođenjem samoizolacije za njihove građane koji se vraćaju iz Hrvatske. Zbog toga je i tvrtka našeg sugovornika doživjela neke otkaze, odnosno odgode već ugovorenih i plaćenih najmova.

U hrvatskom čarteru ostvaruje se vrlo veliki promet, preko 300 milijuna eura godišnje. Otprilike trećinu ukupnog nautičkog prometa na različite načine generira čarter. Međutim, on je osjetljiv na sve što se događa u okruženju i izložen je više nego što bi realno trebao biti. (…) Više pročitajte u novom, 255. broju Mora.

intervju3

cantiere del pardo
Novosti

Dug oporavak

Uspijemo li spasiti industriju, bit će potrebno dugo vremena za oporavak. Potežu se prvi koraci, ipak i dalje bez zajedničkog djelovanja na razini EU.

Brojke novozaraženih u većini europskih zemalja se polako smanjuju i usporavaju. Istovremeno, smo sve svjesniji koliki je utjecaj imalo nekoliko tjedana zatvaranja, te koliko će oporavak industrija biti dug i mukotrpan. Stoga je potrebno dobro pripremiti se na novi način rada, koji će kad-tad doći na dnevni red.

Nautička industrija prema podacima European Boating Industry sačinjena je od 32 tisuće tvrtki, s 280 tisuća direktno zaposlenih, od kojih 95 posto čine male i srednje-velike tvrtke. Za njih je utjecaj zastoja kritičan zbog velikih investicija koje su tipične za početak godine, u pripremi za ljetnu sezonu, kao i likvidnost. Oko 48 milijuna građana EU godišnje se na neki način bavi vodenim sportovima, od kojih 36 milijuna plovi. Značaj indirektnog lančanog utjecaja je ključan za ostale industrije u regijama gdje se odvija kretanje tih ljudi, naročito na obalama mora, rijeka i jezera.

EBI je iznijela smjernice kako pomoći sektoru, koje uključuju direktne uplate, pozajmice, odgode plaćanja poreza i davanja, pomoć za smanjenje radnih sati, smanjene iznosa koncesija. Navode i važnost kooperacije banaka, vlada i industrije da odgode vraćanje pozajmica, te koordiniranu pomoć tvrtkama čije se glavne aktivnosti međunarodnog karaktera na području EU. Također ističu važnost otvorenog prometa roba i sirovina za proizvodnju.

Naša susjedna zemlja, Italija, jedna je od država svijeta s najjačom nautičkom industrijom, čija proizvodnja doseže ozbiljan udio u godišnjem državnom proračun. Istovremeno, to je država koja je izrazito snažno pogođena velikim brojem smrtnih slučajeva koronavirusa i ogromnim brojem zaraženih. Ipak najveći dio oboljelih je u sjevernoj Italiji, dok je jug Italije u ovoj pošasti koliko-toliko dobro prošao, a dok je sjever bio paraliziran, brodogradilišta na jugu su ostala otvorena pod posebnim mjerama rada i mjesec dana nakon izbijanja pandemije.

Kao i svaka industrija, ovise o lancu dionika, pa je svaki segment te industrije pogođen. Prošli tjedan održan je sastanak delegacije talijanskog udruženja Confindustria Nautica sa zamjenikom premijera, senatorom Mariom Turcom, te s Giancarlom Defaziom, generalnim direktorom agencije Investitalia, koju je talijanski premijer Giuseppe Conte ovlastio za ponovo pokretanje investicija s naglaskom na talijanski Jug.

Kako je po prirodi posla u brodogradnji, servisa i turizma običaj da je godišnji obrtaj novca najčešće u travnju, svibnju i lipnju, utjecaj kašnjenja protoka novca od samo nekoliko tjedana je dovoljan da čitava serija aktivnosti za sljedeću godinu kasni, čime je nautički sektor jedan od pogođenijih zbog mjera zaustavljanja proizvodnje, a naročito turizma.

Do sastanka je došlo nakon što je prošlog tjedna udruženje premijeru uputilo detaljan plan za ponovo aktiviranje aktivnosti nautičkog sektora, kojeg je nautički sektor priredio u suradnji s gospodarskom komorom proteklih tjedana. Istraživanje za izradu plana je napravljeno prema statističkim podacima anketa provedenih među kompanijama iz nautičke industrije, podijeljene na 9 segmenata (brodovi, plovila i brodogradnja, pneumatska plovila, jedrilice, motori, dijelovi i oprema, servisi, čarteri i luke, trgovci i mreža).

Plan zahtjeva modularno, progresivno i kontrolirano (ponovno) pokretanje aktivnosti, ne kao težnja industrije, nego prema rezultatu i preciznim podacima ekonomskog predviđanja na progresivni efekt zaštite gospodarstva u narednim tjednima. To se posebno odnosi na posljedice držanja plana isporuke, te na ugovore s podizvođačima u brodogradnji, proizvođačima opreme, te proizvodnju u 2021., zatim na sve servise, čartere, luke i likvidnost različitih tipova kompanija.

Plan analizira i pitanje visokog PDV-a, koji je ključan za industriju koja izvozi 86 posto svoje proizvodnje, a za koju treba državne garancije za financiranje lanca dobave. Prijedlozi udruženja su također upućeni talijanskom Ministarstvu ekonomskog razvoja, infrastrukture i transporta, a predviđaju i potrebu dogovora sa sindikatima, zbog osjetljivosti po pitanju radnika, zdravstvene zaštite, sanitarnog odnosa prema radnom prostoru, to predstavlja drugo poglavlje s kojim se država mora suočiti.

Senator Mario Turco je izjavio kako su svjesni potrebe nautičkog sektora, koji po svojoj prirodi prolazi kroz gubitke zbog pauze u proizvodnji, i koja je danas, kao i drugi industrijski sektori, trpi negativni utjecaj zdravstvene krize. Dodaje kako je njihova dužnost zaštititi sektor koji je vodeći u svijetu, te kako dijeli mišljenje s nekim od prijedloga koji su mu predstavljeni, te će ih predstaviti talijanskoj vladi kako bi zatražio daljnje mjere potpore za likvidnost čitavog lanca nautičke industrije. Predsjednik udruženja Confindustria Nautica, Saverio Cecchi se zahvalio senatoru Turcou na pažljivom slušanju potreba industrije, te kako se nada da će njihov prijedlog naići na prihvaćanje s obzirom na velika davanja te industrije državi.

Foto: Cantieri Del Pardo

 

General Show_-144
Novosti

Na sajmu u Southamptonu koji je još u tijeku, britansko nautičko udruženje British Marine predstavilo je rezultate istraživanja za prošlu godinu. Prema njihovim podacima britanska nautička industrija je u 2018. godini zabilježila porast od 21,3 posto, odnosno ukupno je britanska nautička industrija obrnula 777 milijuna funti. Kako smo već i pisali, Princess i Sunseeker bilježe ozbiljne pozitivne brojke, a ovom velikom rastu svakako doprinosi i pad vrijednosti britanske funte koja je u 3 godine, otkako je izglasan Brexit, pala za oko 20 posto. Ipak British marine bilježi da je najveći doprinos rastu u izvozu plovila s unutarnjim motorom, što je u korelaciji s pozitivnim rezultatima spomenutih brodogradilišta jahti, zatim porast izvoza motornih jahti od 11,4 posto i radnih plovila za 5,5 posto odnosno 1060 komada. Zanimljiv je podatak da je preko 65 posto proizvedenih plovila u Velikoj Britaniji 2018. godine, završio u inozemstvu. Kombiniran britanski izvoz novih i polovnih plovila prošle godine iznosi ukupno 627 milijuna funti, ali nedavno istraživanje među članovima organizacije British Marine pokazalo je da industrija kao cjelina u padu s poslovnom sigurnošću. Na domaćem tržištu uglavnom je stabilno, dok je samo 7 posto kompanija prijavilo rast prihoda posljednjih šest mjeseci. Uz spomenuti uspjeh Sunseeker Internationala i Princess Yachts, još dvije tvrtke, Pearl Yachts i Fairline Yachts objavile su dvoznamenkasti rast prihoda. Brojke su otkrivene na najvećem britanskom nautičkom sajmu u Southamptonu koji se održava od kraja ovog tjedna kada se očekuje rezultat od preko 100 tisuća posjetitelja iz Velike Britanije i inozemstva.

General Show_-90