TREND1
BrodogradnjaMORE

Nautička industrija prati modu

Trenutno vladaju trendovi rasta u svim segmentima nautičke industrije i vodenih sportova

 

Sad kad smo se uvjerili da je nautika dobro preživjela koronakrizu, ponovno su aktualni stari problemi – nabava, kašnjenje u isporuci, nedostatak radne snage, no ovaj put uz neočekivani globalni bum svih segmenata u nautičkoj industriji. Popularnost plovidbe i vodenih sportova ne jenjava, pa smo odlučili ukratko utvrditi koji sve trendovi vladaju u nautičkoj predsezoni 2022. godine.

TREND2

Oprema i novi proizvodi

Brodice se sve više opremaju kompleksnim elektroničkim i drugim uređajima poput satelitskih uređaja za komunikaciju, radarima, umreženim sustavima, zatim uređajima za produljenje samoodrživosti kao što su solarni paneli, baterije, inverteri i desalinizatori. Snažan uzlet doživljava brodski elektropogon, što prati i široka ponuda baterija. Interes za takvim tipom pogona raste iz više razloga, djelomično zbog pomodnosti, zbog ekološke osvije­štenosti, no primarno zbog prednosti tihog rada motora bez dima, te drugačijeg osjećaja plovidbe i mogućnosti koje pruža u odnosu na benzinski ili dizelski motor. (…) Više pročitajte u 265. broju Mora.

Napisao i snimio: Teo Marević

metstrade 1
Novosti

Mets obnovio koncept

Najveći B2B sajam nautičke industrije Metstrade u Amsterdamu uvodi promjene u izgledu i organizaciji sajma te nove specijalizirane paviljone

Organizatori nizozemskog Metstradea najavljuju promjene pod motom „veći i bolji“, nakon što je prošle godine održan u posebnom aranžmanu zbog tada aktualnih pandemijskih mjera. B2B sajam ugostit će najbolje iz industrije na istom mjestu, RAI Amsterdam od 15. do 17. studenog, a organizatori navode da su prvi indikatori za ovu godinu optimistični. U razgovoru s udruženjima u nautičkoj industriji, uvode se poboljšanja za nacionalne paviljone, a Metstrade u obraćanju medijima navodi da bilježe i neke prijave dionika kojima će ovo biti prvi Mets, posebno iz kategorije izlagača elektro propulzije i tvrtki koje proizvode elektro opremu. Navode da se prema njihovom istraživanju 96 posto posjetitelja i 90 posto izlagača namjerava ponovo doći na sajam.

Glavni tajnik udruženja ICOMIA, Udo Kleinitz komentirao je: „Slijedeći izazove pandemije, ključni dionici industrije i udruženja govore nam da je važnije nego ikad da se dobavljači i kupci povežu sa svojim kolegama iz industrije, s cijelim sektorom koji je prisutan iz cijelog opskrbnog lanca. To je najbolje mjesto za pronalaženje, povezivanje i učenje kako unaprijediti vlastito poslovanje.”

Glavne promjene u izgledu:

mets 2022

Povratak SuperYacht paviljona u hale 9-11

Radi pružanja više prostora SYP će se proširiti na tri paviljona. Kroz intenziviranu ko-operaciju s Holland Yachting Group, u hali 9 će se smjestiti Holland paviljon radi proširenja i dodatnih usluga i predstavljanja snažne nizozemske (domaće) ponude.

Materijali i Talijanski paviljon smjestit će se u hali 12

U ovoj hali bit će fokus na opremu za velike serijske jahte i materijale za gradnju Construction Material Pavilion, te Italian Pavilion, u suradnji s talijanskim udruženjem Confindustria Nautica. Ovim potezom, hala 12 postaje jedno od najpoželjnijih mjesta za posjetitelje koje zanimaju napredne tehnologije i inovativni brodograditelji, navalna arhitektura, te dizajn interijera.

Inovacije i pametna tehnologije u Elicium dvorani

Prepoznavanje snažnog rasta u električnoj propulziji i povezanoj opremi, Metstrade vraća I-nnovation Lab, s posebnim fokusom na alternativnu propulziju. Elicioum Ballroom dvorana će simbolično ugostiti ovaj, za sektor vrlo važan segment ‘u srcu sajma’, na istom mjestu gdje će biti izloženi kandidati za DAME Design Awards. Tamo će se naći i Metstrade teatar, koji će provoditi sveobuhvatan obrazovni program za posjetitelje i izlagače. Bit će prisutni raznovrsni panelisti iz industrije, koji će predstaviti i raspraviti teme od kritičnog interesa za rekreativni nautički sektor.

Integrirani Marina & Yard paviljon u hali 5

Nastavak specijaliziranih profila interesa bit će i u hali 5, gdje će cijeli prostor paviljona biti posvećen marinama i brodogradilištima. Prostor će pružiti još više mjesta za potrebe umrežavanja i održavanja sastanaka.

Piše: Teo Marević
Foto: Metstrade / RAI Amsterdam

Aluminij
Novosti

Ukinute carine

Tijekom vikenda u Rimu održan G20 summit, čemu su prethodila snažna lobiranja za ukidanje carina na aluminij i čelik

S jedne strane, Europska unija najavljuje postepeno uvođenje posebnih poreza na proizvode s visokom razinom emisije CO2, a s druge strane, predstavnici industrija oba kontinenta očajnički traže ukidanje carina na uvoz čelika i aluminija. Riječ je o sirovinama bez koje nema niti jedne industrije, a za čiju je proizvodnju potrebno utrošiti goleme količine energije, odnosno visoke razine CO2. Brodogradnja i nautička industrija u tome nisu iznimka, te je zbog carina, ali i drugih problema poput distribucije, njihova cijena skočila i preko 100 posto.

Ranije ove godine je američko nautičko udruženje NMMA objavilo da se izvoz američkih brodograditelja smanjio za 40 posto zbog uvođenja carina na čelik i aluminij 2018. godine, s procijenjenom gubitka više od 400 milijuna američkih dolara. Predstavnici 74 različitih industrijskih sektora, zagovarali su ukidanje carina na sirovinu, u čemu su i uspjeli. U ime nautičke industrije, američku stranu zastupalo je udruženje NMMA, a europsku EBI. Riječ je o Članku 232. koji se odnosi na poseban porez na aluminij i čelik, kojim su Sjedinjene američke države htjele zaštititi nacionalne interese od inozemne konkurencije, prvenstveno ciljajući na Kinu, ali i druga gospodarska i industrijska središta u svijetu.

Europska i američka nautička industrija međusobno ovise jedna o drugoj, te su s obje strane Atlantika proizvođači opreme, brodograditelji i kupci sa zanimanjem očekivali rasplet situacije. Posljednjih 18 mjeseci pandemija je dodatno otežala već opterećen lanac distribucije, pa je zbog cjelokupne situacije cijena sirovina skočila i preko 100 posto. Problemi u opskrbi industrije i dalje su tu, no sada je otklonjena jedna barijera, te su ovim činom EU i SAD napravile korak unaprijed k stabilizaciji proizvodnje, distribucije i trgovine. Dogovor između ostalog uključuje i uvjet da će se unutar dvije godine postići dogovor o dekarbonizaciji proizvodnje čelika i aluminija, s ciljem smanjenja emisije CO2, što će u bliskoj budućnosti ponovo otvoriti prostor za pregovore i zasigurno utjecati na spomenute probleme s kojima se industrije susreću.

Aluminij 2

Foto: Arhiva More

nautika
Novosti

Nautika i klimatske promjene

Međunarodno vijeće nautičkih udruženja ICOMIA objavilo je deklaraciju o klimatskim promjenama kojom pozivaju na hitno djelovanje

Deklaracijom ICOMIA obvezuje svoje članice da podupiru održivu nautičku industriju, te da pripremaju sektor na razumne korake s ciljem ublažavanja prijetnji i rizika povezanih s klimatskim promjenama. Organizacija je prije mjesec dana osnovala novi Odbor za održivost, a danas je objavljena ICOMIA-ina deklaracija o klimatskim promjenama. U 39 točaka navode uznapredovanje klimatskih promjena, te koji nas izazovi čekaju u budućnosti poput podizanja razine mora, ekstremnih oluja, poplave itd. Radi se o problemima koje moraju rješavati svi dionici industrije, kako bi pokušali smanjiti emisiju CO2.

Na internetskim stranicama ICOMIA-e objavljeni su dokumenti dostupni za besplatno preuzimanje, a između ostalog navode kako već sada postoji izbor za bolju praksu i kako je posljednjih desetljeća pod utjecajem tržišta, regulacija i predanošću industrije, omogućeno smanjenje utjecaja na okoliš. To je poželjan smjer, ističu, u protivnom nas očekuju vrlo frekventni događaji ekstremnih vremenskih uvjeta što se smatra jednim od ključnih izazova nautičke industrije. U budućnosti se očekuje da će se uz ekstremne vremenske uvjete, podići razina mora, a povećava se i razlika između plime i oseke. Raste i temperatura morske vode, oluje postaju žešće, valovi veći, a poplave i suše sve češvće.

Najavljena je uska suradnja sa svjetskim udruženjem za vodenu prometnu infrastrukturu, PIANC. Nautika i pomorski promet su pod povećalom na globalnoj razini zbog direktnog doticaja s oceanima. Oni čine 71 posto Zemljine površine, odnosno oko 97 posto vode na Zemlji, o čemu direktno i indirektno ovise životi sviju ljudi i ostalih bića na planeti. Prema podacima iznesenim u globalnom izvješću rizika 2020. godine na Svjetskom ekonomskom forumu, ovim tempom nas do kraja stoljeća očekuje prosječno zagrijavanje za 3 stupnja, odnosno dvostruko više nego što se smatra limitom koji bi mogli podnijeti bez socijalnog i ekonomskog mira, te ozbiljnih posljedica za okoliš.

Usporedno s porastom temperature mora iz perioda od 1970. do 1993. i od 1993. do danas, u drugom periodu se porast udvostručio. Do brzog zagrijavanja dolazi zato što mora apsorbiraju goleme količine CO2, što je ujedno i razlog kiseljenja površine oceana. Zbog klimatskih promjena mijenjaju se uvjeti života u prirodi, zbog čega izumiru životinjske vrste, odnosno remeti se hranidbeni lanac, koji je važan za harmoniju života. Prema IPCC-u, ako ne usporimo klimatske promjene, pretpostavlja se da će do 2100. prosječni porast globalne razine mora biti između 0.61 i 1.1 m, odnosno srednje vrijednosti 0,85 m, dok crnji scenarij pretpostavlja porast između 2 i 2,5 metra.

Navedena predviđanja direktno se odnose na plovidbu, ali i na obalnu infrastrukturu, koja će zbog jačeg djelovanja mora nedvojbeno erodirati. Podizanje razine mora će potopiti velik broj naseljenih područja. Očekuje se da će zbog podizanja razine mora nastati problem s opskrbom pitkom vodom, te će utjecati na svakodnevicu milijuna ljudi. Časopis Nature, nedavno je objavio i studiju koja ukazuje na brže grijanje ušća plimnih rijeka, napominje se u dokumentaciji ICOMIA-ine deklaracije. Dokaze za postojanje klimatskih promjena više ne trebamo tražiti u knjigama i brojkama, one su sve vidljivije golim okom, a u posljednjim desetljećima redovito se iz godine u godinu obaraju različiti rekordi ekstremnih uvjeta.

Piše: Teo Marević
Foto: Arhiva More

brunswick portugal 1
Novosti

Dva diva ulažu u Portugal

Nakon Brunswicka, Grupa Beneteau u pregovorima za investiranje u proizvodnju brodica u Portugalu.

Izbor zemlje kod francuskog brodograditeljskog diva Beneteau je posebno zanimljiv nakon što je najveći svjetski brodograditelj rekreativnih plovila Brunswick također investirao u proizvodne pogone u toj zemlji Europske unije. Vodeći europski brodograditelj, Grupa Beneteau želi ojačati proizvodne kapacitete. Naročito su zainteresirani za brodogradnju segmenta brodica do 35 stopa duljine, koje ovaj teškaš sa sjedištem u pokrajini Vendée pregovara s brodogradilištem Starfisher, koji bi trebao preuzeti značajan udio u kapitalu.

Španjolski brend Starfisher ima svoje proizvodne pogone u Vila Nova de Cerveira, na sjeveru Portugala, u blizini španjolske granice. Pod imenom Starfisher ili ST Boats, ovisno o tržištu, plasiraju motorna plovila otvorenog tipa i s kabinama, namijenjenima za sportski i rekreativni ribolov. Njihovi modeli pokrivaju širok raspon, od malih primjeraka dugih 6,5 m do obiteljskih motornih brodica od 45 stopa. Brodogradilište također gradi i za druge brendove, poput Catalan De Antonio Yachts.

Portugal kao alternativa Poljskoj

Najava Beneteauovih pregovora odzvonila je iz intervjua u kojem je predsjednik grupe Jérôme de Metz kazao kako su u potrazi za novom industrijskom lokacijom grupe, govoreći u kontekstu saturacije poljskog bazena radne snage. Poljska, koja se prometnula u vodeću europsku “tvornicu” brodica, gdje se proizvodi većina Beneteauovih manjih modela, kao i oni iz grupacije američkog konkurenta grupe Brunswick, sada pokazuje znakove nedostatka radne snage.

Portugal bi mogao postati nova baza za proizvodnju rekreativnih plovila u Europskoj uniji. Izbor grupe Beneteau je isplivao nedugo nakon što je Brunswick značajno uložio u svoje proizvodne pogone, koji se također nalaze u istom gradu, Vila Nova de Cerveira. Američka grupacija je pak najavila kako tamo namjerava udvostručiti proizvodnju. Nedostatak radne snage u Poljskoj može se objasniti i ulaganjem drugih europskih brodograditelja u proizvodne pogone u toj zemlji, kao i streloviti rast njihovog domaćeg proizvođača, Silent Yachts, koji su preuzeli nemali dio radne snage.

brunswick portugal

Piše: Teo Marević
Foto: Brunswick Portugal / Facebook

BookingManagerSummit013
Novosti

Najavljen treći charter summit

Najavljeno održavanje trećeg Booking Manager Summita, ove godine u hibridnom – fizičkom i virtualnom izdanju.

Polako se vraćamo prema starom normalnom. Dobra vijest za charter industriju je da se Booking Manager Summit 2021 ove godine održava uživo, u zagrebačkom hotelu Hilton Garden Inn. Treće izdanje summita pod sloganom Shape The Future of Charter održat će se u trodnevnom aranžmanu od 10. do 12. studenog, a za one koji neće moći fizički prisustvovati događaju, organizator, zagrebačka tvrtka MMK omogućila je i virtualno sudjelovanje.

Hibridno izdanje ove godine, trebalo bi utjeloviti ono što su izgradili u posljednja dva summita, a prošlogodišnjim održavanjem virtualnog dokazali su da je moguće uspješno održati konferenciju s treninzima i panelima unatoč izazovima koje donijela 2020. godina.

BMS 2021 nastavlja sa svojom misijom educiranja i osnaživanja charter industrije kroz niz edukativnih predavanja i radionica za praktične vještine u charter poslovanju, kao i savjetima o pravnim poslovima, međunarodnim regulativama, standardu u poslovanju, digitalnom marketingu, prezentaciji itd. Organizatori ističu kako je današnji imperativ svih sudionika turističkog sektora brzo reagirati na promjene u poslovnom okruženju, a yacht charter profesionalci više nego ikad prije trebaju posegnuti za inovativnim, učinkovitim i dugoročnim rješenjima privlačenja gostiju.

Poruka koju šalje organizator dionicima u sektoru je da ova godina cijeloj industriji treba poslužiti za građenje poslovne strategije kojom će osigurati profitabilnu budućnost. Dumping cijena aranžmana na koji su upozoravali proteklih godina, nisu održiva, što se najbolje pokazuje u trenucima krize koju je izazvala pandemija koronavirusa prošle godine. Ističu da kratkoročna rješenja u obliku popusta, kojima se u yacht charter svijetu često služe tvrtke, nisu održiva, a time je u padu i profitabilnost cijele industrije.

Na ovogodišnju konferenciju je najavljen dolazak još više specijaliziranih stručnjaka koji će svoje iskustvo prenijeti na sudionike putem primjera učinkovitog rješavanja svakodnevnih poslovnih situacija i izazova.
Međunarodni predavači s bogatim iskustvom suradnje s velikim svjetskim kompanijama praktično znanje približit će i prenijeti yacht charter svijetu, navodi se u priopćenju. Ovogodišnji cilj Booking Manager Summita je postavljanje čvrstih temelja za budući smjer industrije, od tuda je i proizašao slogan: Shape The Future of Charter.

Trenutna globalna situacija ukazuje na to da se turizam nalazi u iznimno zahtjevnom periodu poslovanja. Stoga je ključno, poručuju organizatori, da se znanje primjenjivo u praksi iskoristi za oblikovanje stabilne i profitabilne budućnosti yacht charter industrije. BMS 2021 ugostit će preko 30 internacionalnih predavača poput Andya Prestona i Chrisa Crofta stručnjaka za prodaju, marketing specijalista za yacht charter Bena Taylora, te LinkedIn stručnjakinju Kotryne Kurt, koji će pružiti učinkovite odgovore na sve aktualne izazove, a dinamični paneli analizirat će i segmentirati nove trendove.

Osim edukacije, iznimno važan dio konferencije je i povezivanje svih sudionika s ciljem razmjene iskustava i sklapanja novih partnerstva. Međusobna interakcija i sastanci planiraju se omogućiti uživo u prostranom Booking Manager Summit loungeu smještenom u Garden Inn hotelu, ali i putem unaprijeđene i brze virtualne platforme. Organizatori očekuju da će BMS ove godine kvalitetno prenijeti inovativne ideje i znanja charter profesionalcima, te postaviti temelje za održivu i profitabilnu budućnost industrije. Detaljnije o Booking Manager Summitu 2021 možete pronaći na ovoj poveznici.

Foto: Booking Manager Summit

boot 5
Novosti

Industrija čeka Boot

U prosincu ćemo znati hoće li se održati Boot Düsseldorf. Svi predstavnici iz industrije priželjkuju da se sajam održi, jer će podići moral neophodan za staro normalno poslovanje.

Organizatori sajma u Düsseldorfu održali su virtualnu konferenciju koju je pratilo 115 pratitelja. Na virtualnoj konferenciji su govorili kada će biti donesena finalna odluka o održavanju, odnosno o neodržavanju sajma, a uz očekivana pitanja programa i sigurnosti. Putem Zoom Video konferencije su se uključili brojni akteri iz nautičke industrije, koji su govorili o važnosti postojanja i prisutnosti izlagača na sajmovima, o novim pojavama na tržištu, te o protekloj nautičkoj sezoni, brodogradnji i prodaji novih plovila.

Odgovor na pitanje hoće li sajma definitivno biti nećemo znati do prvog tjedna u prosincu, do kada organizatori Boot Düsseldorfa mole izlagače za strpljenje. Sugerirali su izlagačima da ne započinju zahtjevni transport velikih jahti dok se ne zna finalna odluka.

Sajam će se prostirati na ukupno 17 paviljona počevši s motornim brodicama, preko jahti i do superjahti, od prvog do devetog paviljona. U četvrtom će biti naglasak na inovacijama i električnoj propulziji, u petom na velikim superjahtama, u šestom motorne jahte, od kojih će mnoge imati svjetsku premijeru. Očekuje se i dolazak 34 metara duge superjahte brodogradilišta Sanlorenzo, no još nisu potvrdili hoće li brod uopće stati u paviljon. U sedmom paviljon bit će smještena umjetnost s tematikom nautike i mora, a bit će izloženi i radovi poznatih dizajnera interijera jahti.

Raste interes za edukaciju

Paviljon 7a rezerviran je za ronjenje, s novim bazenom, vodene sportove i zabava na vodi, a nastavlja se i u paviljonu 8a, gdje će biti izloženi najnoviji primjerci iz segmenta surfa, wind foilinga i slično. U paviljonima 9 i 10 nalazit će se manji motorni brodovi, gumenjaci, tenderi, izvanbrodski motori, električni motori itd., u paviljonu 11 nautička i ostala oprema, dodaci za brodice i jahte, ronilačka oprema. U 12. paviljonu se nastavlja ponuda ronilačke opreme, a tamo će štandove imati ronilački centri i destinacije za ronjenje.

U paviljonu 13 smjestit će se izlagači chartera i marina, u 14. vodeni turizam, veslački program, a u 15. jedriličarski klubovi, škole, programi, paneli i radionice. Za posljednji paviljon, kažu organizatori, raste interes posljednjih godina, te će ubuduće nastojati ponuditi čim više sadržaja u tom segmentu.

Osim jedrenja, brojne radionice na kojima iskusni nautičari daju savjete kako i što raditi u plovidbi, te druge praktične savjete za vlasnike brodova i charter nautičare. Izlagački program jedrilica smjestit će u paviljone 15., 16. i 17., a dođe li zaista do održavanja sajma, tamo možemo očekivati veliki broj svjetskih premijera, koje se nisu imale priliku izložiti na otkazanom sajmu u Cannesu ove godine.

Brodograditelji iznenađeni tržištem

Nakon izlaganja o Bootu, održana je i panel rasprava o stanju brodogradilišta u kojem su sudjelovali predstavnici brendova Princess Yachts, Sanlorenzo Yachts, Azimut-Benetti, Ferretti Grupe koji su svi redom izjavili kako im je unatoč pandemiji narudžba i prodaja brodova u porastu, te da su jedino tijekom zatvaranja u rano proljeće imali malo zastoja u proizvodnji, no i to su uspjeli premostiti.

Slično su kazali i predstavnici Grupe Beneteau, Hanse Yachts i Bavaria Yachts, od kojih svaki pod sobom ima i nekoliko podbrendova. Porast prodaje je neočekivano veliki, pa je u nekim segmentima, poput brodica duljine od 7 do 10 metara proizvodnja sporija od potražnje. Tu činjenicu pripisuju popularnosti plovidbe kao sigurnog oblika provođenja slobodnog vremena, te trendu novih vlasnika brodova, za koje se svi nadaju da će ih zadržati na tržištu.

Predstavnik European Boating Industry, Philip Easthill, kazao je da je porast u prometu polovnih plovila, što je istaknuo i predsjednik uprave brenda Bavaria, Michael Müller koji je zadovoljan tom činjenicom, jer će dio tih vlasnika kad tad kupiti i nova plovila.

BOOT 3 – kopija

boot 2 – kopija

intervju1
IntervjuMORE

Intervju Paško Klisović

Kroz dva i pol mjeseca lockdowna ukupan broj otkaza u nautici je bio puno manji nego u kopnenom turizmu, ali je bilo dosta odgađanja. Kritična tržišta bila su avionska, Skandinavija, Engleska, Francuska, SAD

Paška Klisovića poznajem duže od dvadeset godina, otkad je počeo raditi u NCP čarteru Gorana Prgina i partnera. Teško bi mi bilo reći koliko smo puta razgovarali i družili se u Kremiku, Mandalini ili na nautičkim sajmovima. Međutim, siguran sam da nikad nije bio bolji trenutak od sadašnjeg da ga pozovem i razgovaramo za More. Osim što već godinamaintervju2 vodi vrlo uspješnu čarter kompaniju NCP i Mare, ne pripada onima koji će se zadovoljiti dobrim poslovnim rezultatima tvrtke kojoj je direktor. Itekako ga zanima širi kontekst u kojem djeluje, trendovi na tržištu, održivost i opstojnost onoga čime se bavi pa je 2018. godine izabran za predsjednika Udruženja čarteraša pri Hrvatskoj gospodarskoj komori koja već godinama nastoji artikulirati interes ovog važnog, ali i krhkog dijela nautičke industrije u Hrvatskoj. Jer, kako dobro znamo, kroz poslovanje čarter kompanija prelama se sve dobro i loše u hrvatskoj nautici. Uključujući i naš tradicionalno nekontroliran razvoj koji često onemogućuje postizanje onih rezultata koji bi se realno mogli postići u jednom od najpoželjnijih odredišta za plovidbu u svijetu, a ponekad i prijeti narušavanjem one nužne prirodne ravnoteže koja je itekako važna za opstojnost ove djelatnosti. U takvim okolnostima zatekla ga je pandemija Covida-19 koja je na prvu prijetila otpuhnuti ovu sezonu u nepovrat. Koja se onda od sredine lipnja počela ozbiljno zahuktavati da bi se opet prije desetak dana nad nju počeli nadvijati tmurniji oblaci nizozemskim uvođenjem samoizolacije za njihove građane koji se vraćaju iz Hrvatske. Zbog toga je i tvrtka našeg sugovornika doživjela neke otkaze, odnosno odgode već ugovorenih i plaćenih najmova.

U hrvatskom čarteru ostvaruje se vrlo veliki promet, preko 300 milijuna eura godišnje. Otprilike trećinu ukupnog nautičkog prometa na različite načine generira čarter. Međutim, on je osjetljiv na sve što se događa u okruženju i izložen je više nego što bi realno trebao biti. (…) Više pročitajte u novom, 255. broju Mora.

intervju3

cantiere del pardo
Novosti

Dug oporavak

Uspijemo li spasiti industriju, bit će potrebno dugo vremena za oporavak. Potežu se prvi koraci, ipak i dalje bez zajedničkog djelovanja na razini EU.

Brojke novozaraženih u većini europskih zemalja se polako smanjuju i usporavaju. Istovremeno, smo sve svjesniji koliki je utjecaj imalo nekoliko tjedana zatvaranja, te koliko će oporavak industrija biti dug i mukotrpan. Stoga je potrebno dobro pripremiti se na novi način rada, koji će kad-tad doći na dnevni red.

Nautička industrija prema podacima European Boating Industry sačinjena je od 32 tisuće tvrtki, s 280 tisuća direktno zaposlenih, od kojih 95 posto čine male i srednje-velike tvrtke. Za njih je utjecaj zastoja kritičan zbog velikih investicija koje su tipične za početak godine, u pripremi za ljetnu sezonu, kao i likvidnost. Oko 48 milijuna građana EU godišnje se na neki način bavi vodenim sportovima, od kojih 36 milijuna plovi. Značaj indirektnog lančanog utjecaja je ključan za ostale industrije u regijama gdje se odvija kretanje tih ljudi, naročito na obalama mora, rijeka i jezera.

EBI je iznijela smjernice kako pomoći sektoru, koje uključuju direktne uplate, pozajmice, odgode plaćanja poreza i davanja, pomoć za smanjenje radnih sati, smanjene iznosa koncesija. Navode i važnost kooperacije banaka, vlada i industrije da odgode vraćanje pozajmica, te koordiniranu pomoć tvrtkama čije se glavne aktivnosti međunarodnog karaktera na području EU. Također ističu važnost otvorenog prometa roba i sirovina za proizvodnju.

Naša susjedna zemlja, Italija, jedna je od država svijeta s najjačom nautičkom industrijom, čija proizvodnja doseže ozbiljan udio u godišnjem državnom proračun. Istovremeno, to je država koja je izrazito snažno pogođena velikim brojem smrtnih slučajeva koronavirusa i ogromnim brojem zaraženih. Ipak najveći dio oboljelih je u sjevernoj Italiji, dok je jug Italije u ovoj pošasti koliko-toliko dobro prošao, a dok je sjever bio paraliziran, brodogradilišta na jugu su ostala otvorena pod posebnim mjerama rada i mjesec dana nakon izbijanja pandemije.

Kao i svaka industrija, ovise o lancu dionika, pa je svaki segment te industrije pogođen. Prošli tjedan održan je sastanak delegacije talijanskog udruženja Confindustria Nautica sa zamjenikom premijera, senatorom Mariom Turcom, te s Giancarlom Defaziom, generalnim direktorom agencije Investitalia, koju je talijanski premijer Giuseppe Conte ovlastio za ponovo pokretanje investicija s naglaskom na talijanski Jug.

Kako je po prirodi posla u brodogradnji, servisa i turizma običaj da je godišnji obrtaj novca najčešće u travnju, svibnju i lipnju, utjecaj kašnjenja protoka novca od samo nekoliko tjedana je dovoljan da čitava serija aktivnosti za sljedeću godinu kasni, čime je nautički sektor jedan od pogođenijih zbog mjera zaustavljanja proizvodnje, a naročito turizma.

Do sastanka je došlo nakon što je prošlog tjedna udruženje premijeru uputilo detaljan plan za ponovo aktiviranje aktivnosti nautičkog sektora, kojeg je nautički sektor priredio u suradnji s gospodarskom komorom proteklih tjedana. Istraživanje za izradu plana je napravljeno prema statističkim podacima anketa provedenih među kompanijama iz nautičke industrije, podijeljene na 9 segmenata (brodovi, plovila i brodogradnja, pneumatska plovila, jedrilice, motori, dijelovi i oprema, servisi, čarteri i luke, trgovci i mreža).

Plan zahtjeva modularno, progresivno i kontrolirano (ponovno) pokretanje aktivnosti, ne kao težnja industrije, nego prema rezultatu i preciznim podacima ekonomskog predviđanja na progresivni efekt zaštite gospodarstva u narednim tjednima. To se posebno odnosi na posljedice držanja plana isporuke, te na ugovore s podizvođačima u brodogradnji, proizvođačima opreme, te proizvodnju u 2021., zatim na sve servise, čartere, luke i likvidnost različitih tipova kompanija.

Plan analizira i pitanje visokog PDV-a, koji je ključan za industriju koja izvozi 86 posto svoje proizvodnje, a za koju treba državne garancije za financiranje lanca dobave. Prijedlozi udruženja su također upućeni talijanskom Ministarstvu ekonomskog razvoja, infrastrukture i transporta, a predviđaju i potrebu dogovora sa sindikatima, zbog osjetljivosti po pitanju radnika, zdravstvene zaštite, sanitarnog odnosa prema radnom prostoru, to predstavlja drugo poglavlje s kojim se država mora suočiti.

Senator Mario Turco je izjavio kako su svjesni potrebe nautičkog sektora, koji po svojoj prirodi prolazi kroz gubitke zbog pauze u proizvodnji, i koja je danas, kao i drugi industrijski sektori, trpi negativni utjecaj zdravstvene krize. Dodaje kako je njihova dužnost zaštititi sektor koji je vodeći u svijetu, te kako dijeli mišljenje s nekim od prijedloga koji su mu predstavljeni, te će ih predstaviti talijanskoj vladi kako bi zatražio daljnje mjere potpore za likvidnost čitavog lanca nautičke industrije. Predsjednik udruženja Confindustria Nautica, Saverio Cecchi se zahvalio senatoru Turcou na pažljivom slušanju potreba industrije, te kako se nada da će njihov prijedlog naići na prihvaćanje s obzirom na velika davanja te industrije državi.

Foto: Cantieri Del Pardo

 

General Show_-144
Novosti

Na sajmu u Southamptonu koji je još u tijeku, britansko nautičko udruženje British Marine predstavilo je rezultate istraživanja za prošlu godinu. Prema njihovim podacima britanska nautička industrija je u 2018. godini zabilježila porast od 21,3 posto, odnosno ukupno je britanska nautička industrija obrnula 777 milijuna funti. Kako smo već i pisali, Princess i Sunseeker bilježe ozbiljne pozitivne brojke, a ovom velikom rastu svakako doprinosi i pad vrijednosti britanske funte koja je u 3 godine, otkako je izglasan Brexit, pala za oko 20 posto. Ipak British marine bilježi da je najveći doprinos rastu u izvozu plovila s unutarnjim motorom, što je u korelaciji s pozitivnim rezultatima spomenutih brodogradilišta jahti, zatim porast izvoza motornih jahti od 11,4 posto i radnih plovila za 5,5 posto odnosno 1060 komada. Zanimljiv je podatak da je preko 65 posto proizvedenih plovila u Velikoj Britaniji 2018. godine, završio u inozemstvu. Kombiniran britanski izvoz novih i polovnih plovila prošle godine iznosi ukupno 627 milijuna funti, ali nedavno istraživanje među članovima organizacije British Marine pokazalo je da industrija kao cjelina u padu s poslovnom sigurnošću. Na domaćem tržištu uglavnom je stabilno, dok je samo 7 posto kompanija prijavilo rast prihoda posljednjih šest mjeseci. Uz spomenuti uspjeh Sunseeker Internationala i Princess Yachts, još dvije tvrtke, Pearl Yachts i Fairline Yachts objavile su dvoznamenkasti rast prihoda. Brojke su otkrivene na najvećem britanskom nautičkom sajmu u Southamptonu koji se održava od kraja ovog tjedna kada se očekuje rezultat od preko 100 tisuća posjetitelja iz Velike Britanije i inozemstva.

General Show_-90