porti1
MOREPorti

Bruške vale

Teško je u jednome oplovu ili u kopnenom ophodu sve obići i upiti što ove uvale pružaju, zato ćemo ponešto ostaviti za drugu zgodu ili još bolje za vaše istraživanje

 

Tek neznatnih 6 km od grada Hvara smjestilo se malo naselje Brusje. Povezuje ih stara otočka cesta s koje, počevši približno od petog kilometra od Hvara, započinju odvojci koji vode prema sjevernim otočkim uvalama. Prije probijanja ovih cesta i nije bila ni laka ni ugodna “šetnja” do željene uvale. Ipak Brušani su redovito zalazili u te vale, valjda jedini opčinjeni njihovom ljepotom. Svojim posjedima Brušani su preuzeli kontrolu nad uvalama pa su danas poznate pod zbirnim nazivom Bruške vale. Sve su ove uvale otvorene prema sjever-sjeverozapadu do sjeveroistoka. Već prema tome podatku jasno je da u ovim uvalama nemate što tražiti za vrijeme bure. Ipak, njihova ljepota, kristalno čisto more, dobrohotnost stanovništva, iskonski mediteranski otočki ugođaj natjerat će vas da svaki trenutak bez pogibeljne bure iskoristite i zavirite bar u poneku od njih.

porti3

Za vaš sigurni boravak u uvalama morate znati da sjeverozapadnjak, maestral ali i jugo pa i južnjak, oštar, mogu prouzročiti poteškoće pri boravku u njima. Ipak, u iskonsko lijepim uvalama nije boravak tek tako nemoguć. Oštar (S) i jugo (SE) nisu u ljetno doba neka bojazan da bi ti vjetrovi izazvali mrtvo more ili bibavicu kao što to čine zimi. Sjeverozapadnjak, pak, nakon nevere ili prolaza hladne fronte, a maestral, bolje rečeno majštralun u pravim ljetnim danima, tjeraju na oprez. Želite li uživati u otočkoj ljepoti, moguće je i ove poteškoće prebroditi. Krenete li brodom od krajnjeg zapadnog hvarskog rta Pelegrin uz sjevernu otočku obalu prema istoku, prema Starome Gradu, smjenjivat će se uvala za uvalom. (…) Više pročitajte u 266. broju Mora.

Napisao: Marko Vučetić
Snimio: Mladen Šćerbe

porti2

RIB_PRI2
Brodovi i ljudiMORE

Milodar moru

U škarabijicu ribari ubacuju limozinu i tako unaprijed moru “plaćaju” ulov s poniznom željom da bude milostivo

Kad je perzijski vladar Kserkso I. Veliki, rođen 519. pr. Kr., a vladao od 486. do ubojstva 465. pr. Kr. krenuo u osvajanje Grčke, morao je prijeći iz Azije u Europu, a na tom putu prepriječilo mu se more. Odlučio ga je prijeći uz pomoć pontijskog mosta preko tjesnaca Helespont (danas Dardaneli koji povezuju Mramorno i Egejsko more). Most samo što nije bio završen, a strašna oluja i uzburkano more su ga razorili. Kserkso se toliko razljutio na nemilosrdno more da ga je dao bičevati, tri stotine udaraca bičem, lancima okovati i ropskim pečatom ga porobiti. Dakako, nadglednici izgradnje mosta ostali su bez glava. Dok su bičevima udarali, morali su izgovoriti pogrde na račun mora: O gorka vodo, naš te gospodar ovako kažnjava, jer si mu nanijela nepravdu, premda ti on nije učinio nikakvo zlo. Kralj Kserkso prijeći će preko tebe, htjela ti to ili ne htjela; s pravom ti nitko od ljudi ne prinosi nikakvu žrtvu, kad si blatna i preslana rijeka.[1] Kserkso I. Veliki mogao je sebi dopustiti taj ekstravagantni luksuz kažnjavanja mora, ali obični mali smrtnici, pomorci i ribari, tako nešto se nisu usudili ni u snu. (…) Više pročitajte u 265. broju Mora

[1]  Herodot, 2000: Povijest, VII, 32-35., preveo i priredio
Dubravko Škiljan, MH, Zagreb, 900.

Napisao i snimio: Marko Vučetić

RIB_PRI1

alacarte1
À LA CARTEMORE

À la carte Konoba Dubovica

U kultnoj hvarskoj uvali s pogledom na ljetnikovac Kasandrića i kulaf gostili smo se tek ulovljenim molićima, kozicama i lignjicama. Sve to, a i ulje i vino u kojem su plivali, ulovili su i proizveli Lovrinčevići

Zašto ovoga nema više, zapitao sam se kad je uljuđeni gospodin Ante Bibić na naš stol iznio platu friganih molića, lignjica i kozica i dodao još dvije zdjelice salate. Već ranije došao je vrč s pola litra domaćeg bijelog vina, posudica s ledom i boca mineralne. Sve je bilo toliko svježe i slatko da smo lizali prste i pomazali pjate. A vino, kupaža bogdanuše, maraštine, prča i kuća svježe i opojno s mirisima hvarskih trava i voćki samo je klizilo i zaokruživalo cjelinu. A ta cjelina je priča za sebe. Sjedimo ispred konobe Dubovica, koja je to u doslovnom smislu riječi, pod strehom za jednim od nekoliko drvenih stolova, u kultnoj hvarskoj uvali s pogledom na kulaf i Kasandrićeve dvore odakle dopiru zvuci Mendelssohnovih klavirskih koncerata dok se plažom razmiljelo nešto mlađeg svijeta, više ženskih nego muških, zaostalih s ovim dugim po svemu neobičnim ljetom.

alacarte3

Nisam ovdje odavno bio, zapravo otkad se sagradila nova cesta i tunel što Hvar spajaju sa Starim Gradom, a uvala umjesto isključivo brodom postala dostupna i onima što dolaze autom pa se posljednjih četiristotinjak metara spuste pješice do žala. Kako ni Ive Kasandrić, vlasnik ljetnikovca, nije baš najugodnije društvo a obalu ljeti od rta Pelegrin do Svete Nedilje napučuje milijun brodova, zapravo me prolazila volja doći. Sve dok mi prijatelj Marko Vučetić nije spomenuo da je ovog ljeta bio kod Šimeta, svog školskog druga i dobro se proveo, onako po domaću. OK, doći ćemo onda i mi, ali kad padne gužva jer mi se drukčije ne da. Marko je odmah predložio da dođemo kad je čitava obitelj u jematvi ponad Pišćene pa možemo pomoći i onda zajedno obidvati. Dogovoreno, ali kako to obično biva, dok smo se dovukli iz Zagreba sve bijelo je bilo obrano.

Naravno, nije mi niti na pamet palo da do Dubovice dođem drukčije nego brodom, usidrim pa gumenjakom na kraj. Kako nema gužve u vali je sve isto k’o i lani, što bi kazao pjesnik. Kasandrićev ljetnikovac na stijeni, ruševne zidine posjeda obitelji Matković, Šimina konoba, kuća njegovog brata, kapelica Kasandrića, malo šikare, maslinici, vinograd, vila Benedeta i kućica pred kojom ljeti Ivan Levak vodi mali beach bar. Posjed u Dubovici kupio je još Šimin djed 1937. godine jer su ponad susjedne uvale Pišćena imali veliki vinograd. Kasnije je to naslijedio otac, a barba je kupio susjednu kuću. Danas su, što nasljedstvom što kupnjom vlasnici te dvije kuće Šime i njegov brat. Šimu sam zatekao u dvoru iza kuće u kojoj je ljetna kuhinja iz koje zahvaljujući rukama njegove žene Mire izlazi sve što dolazi na stolove. Pitam ga što ima, a on odgovara: „Najdraže nam je reći da nema“, pa nastavljam igru.

„Imate li pomfrit?“
„Nimomo!“
„Imate li špagete?“
„Nimomo!“
„Imate li rižot?“
„Nimomo!“
„Dobro, a šta ipak imate?“
„A ono što smo ulovili jutros!“
„Onda to, i malo biloga.“

Tako je otprilike išla narudžba one pjatance s početka ove priče. Ne znam je li Šimina konoba relikt prohujalih vremena ili nagovještaj nekih budućih — vjerojatno prije prvo nego drugo — ali siguran sam da je takvih kao on malo, a trebalo bi ih biti puno više želimo li ostati svoji i na toj nesretnoj turističkoj karti svijeta nešto značiti. (…) Više pročitajte u 262. broju Mora.

Piše: Braslav Karlić
Snimio: Mladen Šćerbe

alacarte2

samoborci1
DogađanjaMORE

Jedrima u planine

Treću godinu zaredom samoborski jedriličarski klub organizira regatu kojoj je cilj u tjedan dana spojiti 100 milja plovidbe s 1 miljom planinarskih uspona

Samobor i Samoborsko gorje dobro su poznati po brojnim planinarskim stazama, domovima, planinarskoj kulturi, ljubiteljima prirode i društva i svega dobrog što uz to ide. Manje je poznato da od 2001. godine podno tih brega postoji Jedriličarski klub Samobor. Najbrojniji kontinentalni jedriličarski klub u Hrvata i jedan od najvećih u Hrvatskoj. Klub broji preko 100 članova, pasioniranih ljubitelja mora i jedrenja, štovatelja kulture, prirodnih ljepota i zdravog načina života.

Znajući da nas ima dosta koji jedrimo, ali i vrlo često planinarimo, predložio sam da povežemo te dvije naše strasti. Godine 2018. održali smo 1. Jedriličarsko-planinarski rally 101 milja mora i planina. Tada smo si zadali nepisano pravilo da u tih tjedan dana moramo spojiti 100 horizontalnih — plavih milja plovidbe s 1 zelenom — vertikalnom miljom planinarskih uspona. U toj prvoj epizodi jedrili smo do Visa, Hvara i Brača, čiji su najviši vrhovi u zbroju dali milju uspona. Iduće 2019. godine tu stotinu i jednu milju pronašli smo u jedrenju do Brača, Hvara i Lastova.

Naši jadranski otoci svojim brojem i raznovrsnošću te položajem i konfiguracijom daju mnoštvo mogućnosti u kojima se može u 7 dana složiti 101 milja za jedriličare koji bi planinarili i planinare koji bi jedrili. Jedrenje kao oblik plovidbe pri tome neznatno i najmanje šteti okolišu pa je savršen izbor za povezivanje otoka i u kontekstu ove jedriličarsko-planinarske ideje. (…) Više pročitajte u 257. broju Mora.

samoborci2
samoborci3

VI S KA
Novosti

Završila 76. Pa(V)iška regata

Unatoč pandemijskog  godini, koja je bila i razlog za prebacivanje Viške regate na otok Hvar, na startnoj liniji se našlo 93 jedrilice.

Pobjednik 76 Viške regate ORC Overall bio je skiper Stipe Gašpić s “Green Pepperom” Salonom 34 ,  slijedio ga je Denis Vukas u “Dubrovniku” Enavigo 38, a treći je bio skiper Karlo Kuret u “All 4 one” Salona 42R. Najbrži brod prve etape od Splita do Starog Grada bio je MAREUS 3, s kormilarom Lukom Jerčićem iz  JK Split. Pobjednik prve etape po ORC-u bio je brod Dubrovnik, s kormilarom Denisom Vukasom iz JK Orsan, Dubrovnik.

Najbrži brod druge etape Stari Grad – Split, bio je Molo Longo s kormilarom Rajkom Kujundžićem  iz JK Galeb, Kostrena, dok je pobjednik druge etape bio Green Pepper s kormilarom Stipom Gašpićem iz JK Split. Ove godine organizatori su nudili i online praćenje regate u realnom vremenu putem aplikacije Kwindoo. Iako je aplikacija vrlo precizna, ona nije službeno mjerilo regate, niti su svi sudionici bili obvezni imati aplikaciju.

U luci je odjedren jedan od planiranih dva plova regate Luka Pharos, zbog slabog vjetra. Organizatori se zahvaljuju gradonačelniku Staroga Grada Antoniju Škarpi i mještanima na dobrodošlici i gostoprimstvu, te svim sudionicima,kao i lučkoj upravi SDŽ. Na Facebook stranici Viške regate, organizatori ističu posebnu zahvalu umjetniku i pasioniranom jedriličaru Andru Tadiću – Šilo, koji je izradio nagrade za najbolje na subotnjoj regati Luka Pharos.

Foto: Viška Regata / Facebook

Paiska regata ilust
Novosti

Startala je Pa(V)iška regata

Uz lagani sjeveroistočnjak, startala je 76. Viška regata, koja se ove godine, iznimno odvija na ruti do Starog Grada.

Regatu možete pratiti online u realnom vremenu, putem aplikacije Kwindoo. Iako je aplikacija vrlo precizna, ona nije službeno mjerilo regate, napominju organizatori, niti su svi sudionici obvezni imati aplikaciju. Start regate pomaknut je za sat vremena na zahtjev jedriličarskih ekipa, kako bi svi stigli na vrijeme i opušteno startali.

Prema meteorološkim podacima DHMZ-a, sjeveroistočni vjetar puše brzinom od 4 čvora, a temperatura zraka u Splitu iznosi 16,8 Celzijevih stupnjeva uz umjerenu naoblaku. Ponovimo, 76. Viška regata se ove godine održava na ruti do Starog Grada, kojeg još zovu Paiz, stoga je regata prigodno nazvana Pa(V)iška. Stari Grad je za sve sudionike osigurao besplatan vez u gradskoj luci i sidrištu. Natjecatelji ne moraju platiti ni naknadu Županijskoj lučkoj upravi SDŽ.

Marko Vučetić izložba meteoroloških knjiga GK Hvar
Novosti

Znanje u knjigama, neznanje u praksi

U prostorijama GK Hvar otvorena je izložba meteoroloških knjiga iz zbirke meteorologa, ribara, putopisca i gastronoma, autora magazina More, Marka Vučetića.

U prostorijama Gradske knjižnice i čitaonice Hvar otvorena je izložba meteoroloških knjiga iz zbirke meteorologa, Hvaranina, našeg autora Marka Vučetića. Na izložbi je prikazan dio zbirke, i to knjige pisane na hrvatskom jeziku i od hrvatskih meteorologa. Brojnim naslovima je izdavač Državni hidrometeorološki zavor, kao i neke druge ustanove koje imaju potrebu za meteorološkim produktima, među kojima je i magazin More. Uz izložbu održano je i prigodno predavanje „Znanje u knjigama, neznanje u praksi“ tijekom kojega je predavač ukazao na potrebu kontinuiranog praćenja stručne literature jer u suprotnom neznanje i pogreške susreću se u na svakom koraku.

Marko Vučetić je meteorolog, ribar, putopisac i gastronom, koji u svaki broj Mora udahne doživljaje iz Portića i plovidbe, a u prošlom, jubilarnom broju Mora osvrnuo se na  25 godina klimatskih promjena. Marko zna što govori, iza njega je više stotina  znanstvenih radova, tisuće članaka u magazinima i novinama, ali i nataloženo obiteljsko iskustvo u kojem je poznavanje vremenskih prilika znalo i život značiti.

Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju
Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju
Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju
Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju
Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju
Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju
Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju
Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju

Foto: Gradska knjižnica i čitaonica Hvar