paško web
Novosti

Novo udruženje i stari izazovi

Marine i charteri od prošlog tjedna objedinjeni u Udruženje nautičkog turizma. Za predsjednika je izabran Paško Klisović, a danas je održana i prva video konferencija vijeća.

Umjesto dvaju udruženja hrvatske gospodarske komore, za marine i charter, prošlog četvrtka je u Splitu radi štednje osnovano zajedničko Udruženje nautičkog turizma. Novo udruženje ima devetero članova vijeća, a na mjestu predsjednika vijeća izmjenjivat će se predstavnici iz segmenta marina i chartera s mandatom u trajanju od dvije godine.

Vijeće Udruženja nautičkog turizma čine po četiri predstavnika marina i četiri predstavnika chartera, te Živko Šikić iz marine Hramina, čija uloga objedinjuje oba segmenta industrije. Nakon glasovanja o predstavnicima pojedinih grana industrije, izvlačenjem papirića je prvo predsjedanje Udruženjem dopalo segment charter-a, odnosno njihovog dosadašnjeg predstavnika Paška Klisovića iz tvrtke Nautički centar Pina i Mare (NCP Charter). Njegov zamjenik je dosadašnji predsjednik Udruženja marina, Sean Lisjak iz tvrtke Tehnomont (Marina Veruda).

Klisović je tom prilikom izjavio da će i dalje raditi na jačanju uloge nautičkog turizma kao perjanice hrvatskog turizma u što mora biti snažno usmjerena i službena politika i legislativa oba resorna ministarstva, Ministarstva turizma i sporta i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. „Jedan od glavnih prioriteta u mom mandatu svakako će biti povlačenje što više dostupnih sredstava kroz NPOO i rad na Strategiji razvoja turizma RH 2030. kako bi stvorili pretpostavke za ekološku, ekonomsku i socijalnu održivost nautičkog turizma.”

Radna snaga i koncesije

Članovi su na sjednici ukazali na gorući problem radne snage s kojima se suočava čarter, ali i drugi sektori. “Radimo na implementaciji rješenja kao što su markice za povremeno zapošljavanje u turizmu, ali i drugih modela olakšavanja zapošljavanja, to je jedan od ključnih prioriteta HGK u idućem razdoblju, baš kao što je to i Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama za koji je započela radna skupina u Ministarstvu s izradom,” rekao je potpredsjednik HGK, Dragan Kovačević.

U radnoj skupini za izradu novog i dugo očekivanog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama HGK ima predstavnika. „Tražimo da se u izmjenama Zakona predvidi zaštita ulaganja i dosadašnjim koncesionarima omogući nastavak ili produženje koncesije bez obveze novih natječaja, naravno ako su ispunili sve preuzete obveze iz dotadašnjeg koncesijskog ugovora”, istaknuo je ključne zahtjeve Sean Lisjak, zamjenik predsjednika Udruženja nautičkog turizma, ujedno i predsjednik Grupacije marina. „S postojećim stanjem, izostaju ozbiljnije investicije radi te neizvjesnosti što će se dogoditi istekom koncesije, srozava se naša kvaliteta, šarolikost usluge, opremljenost i polako postajemo nekonkurentni u odnosu na mediteransko okruženje,” zaključio je Lisjak.

Da novo udruženje ima mnogo posla potvrđuje i činjenica da je već danas održana i prva zoom sjednica na kojoj se raspravljalo o najboljim načinima iskazivanja stavova i interesa nautičkog sektora prilikom izrade Strategije hrvatskog turizma koja je u tijeku.

Foto: Arhiva More

DSC_0079
Novosti

Kvaliteta ispred kvantitete

Na sajmu u Biogradu održane su skupštine udruženja marina, čartera, turističkih brodara i male brodogradnje HGK, a raspravljalo se o aktualnostima iz branši.

Sjednicu udruženja marina obilježila je rasprava o koncesijskim naknadama za ovlaštenike koncesije koji imaju sklopljene ugovore o potkoncesijama. Razgovaralo se i o požarima u marinama koji se nažalost nerijetko događaju. Marine su specifične kada je u pitanju požar iz više razloga. Gustoća privezanih brodova, u pravilu napravljenih od zapaljivih materijala na kojima se nalazi i barem jedan tank s gorivom, plinske boce, a sve to u kombinaciji sa strujom, vodom, ljudskom rukom ali i drugim čimbenicima predstavljaju rizik od zapaljenja te otežavaju mogućnost gašenja.

Radi prevencije požara važno je educirati uprave i djelatnike marina, uvesti požarne protokole i održavanje vježbi. Bitno je i opremanje marina, uspostavljanje suradnje s lokalnim vatrogasnim društvima i postajama, te održavanje opreme za gašenje i osiguravanje požarišta. Isto tako, razgovaralo se o problemu nerazumijevanja problematike požara u marini, te o važnosti educiranja sudaca o specifičnostima požara na tim lokacijama, koji zbog predrasudama o marinama donose neobjektivne sudačke odluke. Predsjednik udruženja marina, Sean Lisjak, također je naglasio važnost donošenja reformskih mjera da bi se u potpunosti mogla iskoristiti sredstva koja su u njihovoj djelatnosti dostupna kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Dobra godina

Čarteraši iza sebe imaju odličnu sezonu, bolju od svih optimističnih prognoza. S obzirom na to da su sada problemi koje je nametnula pandemija sada prošli, čarteraši se vraćaju starim izazovima i problematici – vršnom opterećenju smjene gostiju subotom i nedostatkom radne snage. Predsjednik udruženja chartera Paško Klisović vidi rješenje u modelu povremenog zapošljavanja po uzoru na model markica koji se primjenjuje u poljoprivredi, primjerice kod sezonskih berbi.

Istaknuo je i to da unatoč dobrim brojkama, rekordna 2019. godina ne bi trebala biti cilj niti benchmark za naredne godine, već da žele težiti novom načinu poslovanja s manjim brojem noćenja i dolazaka, a većim prihodom po plovilu i održivim poslovanjem. Drugim riječima, žele težiti kvaliteti, a ne kvantiteti. Problem prevelikog broja charter brodica Klisović ističe već godinama, a to se odražava i na dumping cijene, te na ukupnu nautiku i pomorski promet. Razgovaralo se i o poziciji čartera u novoj Strategiji razvoja turizma do 2030. godine i sredstvima koje se očekuju kroz NPOO.

Brodari i mala brodogradnja

Na skupštini udruženja turističkih brodara, predsjednik udruženja Ante Rakuljić kazao je kako su nakon konstruktivne sjednice izašli s konkretnim zaključcima koje žele realizirati do iduće sezone. Govorilo se i o dosadašnjim problemima ljetnih i zimskih vezova. Ministarstvo je na ovoj sjednici prvi puta najavilo da se sprema revizija direktive EU vezane uz energente, i mogućnost ukidanja plavog dizela kakvog sada poznajemo 2023. godine.

Uz plovila domaćih brodograditelja, na sajmu se predstavilo i Udruženje male brodogradnje HGK te je tim povodom održana i sjednica Udruženja. Istaknuta je nužnost praćenja i primjene napredne tehnologije za napredovanje na globalnom tržištu, poput 3D tehnologije i naprednih materijala na organskoj bazi. Predsjednik udruženja, Boris Vukušić objasnio je da 3D tehnologija omogućava skeniranje linija trupa i izradu prototipova novih plovila i maketa za sajmove. Neke je dijelove moguće i 3D printati u malim serijama. Plovila izrađena od organskih materijala, primjerice smole, su reciklabilna te je potrebno poticati proizvodnju takvih plovila. Od ključnih poticaja koja su potrebna djelatnosti, istaknuti su i poticaji za plovila na elektropogon.

DSC_2925
Novosti

Čarteraši ipak do potpora

Hrvatski zavod za zapošljavanje promijenio odluku

Prije dvadesetak dana Hrvatski zavod za zapošljavanje odbio je zahtjev Udruge čartera pri HGK koja je tražila da se za njih napravi izuzetak kakav je napravljen ugostiteljima koji mogu birati obračun po pojedinom mjesecu ili kumulativno kako im bolje odgovara. Time bi im se omogućilo ostvarivanje potpore za očuvanje radnih mjesta za listopad, studeni i prosinac na temelju pada prihoda u ljetnim mjesecima. Sada, nakon razbuktavanja pandemije konačno je došlo do promjene te odluke i prihvaćanja zahtjeva čarteraša.

Tako će najveći dio hrvatskih čarter kompanija ostvariti potporu za očuvanje radnih mjesta u iznosu od 4000 kuna te pripadajuća davanja za mjesece studeni i prosinac s isplatom u prosincu i siječnju. Nažalost, mogućnost isplate potpore za listopad, radi ranije negativne odluke, „prohujala je s vihorom“. Ipak, svaka pomoć je dobrodošla i omogućit će čarterašima da lakše prebrode kraj godine nadajući se da će već za koji mjesec ozbiljnije krenuti rezervacije a s njima i uplate za najam sljedeće sezone koje bi im mogle poboljšati stanje na računima.

IMG_0144

CHARTER
Novosti

Sastanak udruženja i ministarstva

Konačno je održan sastanak predstavnika nautičkog sektora s predstavnicima nadležnih ministarstava, te se očekuje prihvaćanje nekih prijedloga mjera pomoći iz struke.

Održana je videokonferencija Ministarstva mora i Ministarstva turizma zajedno s predstavnicima Udruženja marina I Udruženja čarteraša, a prema priopćenju na stranici Ministarstva turizma daje se naslutiti da bi Vlada RH mogla prihvatiti prijedloge struke kako bi se spasila ta grana nautičke industrije. Jedan od ključnih prijedloga, o čemu smo već pisali, je da se marine oslobode plaćanja koncesija za korištenje pomorskog dobra, a da se ta mjera prelije na to da se čarteraške tvrtke oslobode plaćanja vezova u marinama, u kojima su zakonski obvezni držati svoja plovila.

Podsjetimo, nautički turizam i mjere pomoći tom sektoru izostale su u prva dva kruga pomoći  iako se od početka krize pričalo o paketu pomoći sektoru turizma, čiji se dobar dio tiče nautike i nautičkog turizma. Zatim su predstavnici Udruženja marina i Udruženja čartera inzistirali da se na neki način pomogne tim tvrtkama i podsjetili ministarstva na ozbiljan prihod koji proizlazi od gostiju nautičara, te predložili niz mjera pomoći od kojih će neki, izgledno, biti prihvaćeni.

Problem leži i u tome što čarteraši imaju gotovo jednake fiksne troškove, a zbog trenutne situacije nemaju nikakve prihode te je pitanje kada će ih i kako početi ostvarivati. Jedan od prijedloga čarteraša je upravo da se, nakon popuštanja mjera, za ljetnu turističku sezonu pripreme posebni uvjeti za goste nautičare, koji su po prirodi plovidbe na neki način izolirani. Za sada su mjere pomoći bile generalne, odnosile su se na sve tvrtke općenito, no neki su sektori zbog specifičnosti posla pogođeni su više od drugih, te im se mora dodatno pomoći kako bi zadržali zaposlene i osigurali likvidnost tvrtki.

Rasterećenje tvrtki

Državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver naglasio je, stoji u priopćenju, kako se već u prvom setu mjera mislilo na nautički turizam te su u tom kontekstu donesene mjere poput odgode primjene novog Pravilnika o brodicama, čamcima i jahtama u pogledu zahtjeva za opremanjem, kao i datuma primjene odredbi o obaveznoj opremi kako bi se nautički sektor gospodarstva rasteretio dodatnih ulaganja u ovoj sezoni.

Dodaju da se privremeno produljuju valjanosti svjedodžbi i drugih isprava u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi te je dana preporuka lučkim upravama za odgodu plaćanja stalnog dijela koncesijskih naknada i pristojbi za korištenje operativne obale u lukama otvorenima za javni promet. Državni tajnik Ministarstva turizma Tonči Glavina ističe kako su dva ministarstva u stalnoj komunikaciji kako bi pronašli odgovarajuće načine pomoći nautičkom turizmu, te da je u pripremi i novi set mjera za nautički sektor.

Novi set mjera, novi sastanak

Od početka krize predstavnici Udruženja marina i Udruženja čartera komunicirali su da su upravo čarteraši i nautičari onaj vid turizma koji će se, ako se situacija normalizira, biti prvi koji će se aktivirati i da to moramo iskoristiti. Predsjednik Udruženja marina HGK Sean Lisjak istaknuo je kako je nužno da se sama nautika napokon smjesti tamo gdje i pripada – u turizam kako bi mogla koristiti direktne potpore Ministarstva i sredstva namijenjena turističkom sektoru.

Razgovaralo se i ostaloj problematici koja proizlazi iz trenutne situacije izazvane koronavirusom te o prijedlozima rješavanja tih problema, o kojima smo već pisali. Državni tajnici istaknuli su kako su oba ministarstva pripremila prijedloge za popuštanje mjera iz djelokruga svoje nadležnosti, te kako će već tijekom ovog tjedna, u suradnji s Vladom RH, neke od njih biti donesene. U priopćenju najavljuju da će se prije donošenja novog seta mjera organizirati još jedan ovakav sastanak s predstavnicima nautičkog sektora.

phpThumb_generated_thumbnail
Novosti

Idućeg tjedna Marina Kornati u Biogradu ugošćuje najveći hrvatski nautički sajam, Biograd Boat Show, a 21. izdanje već bilježi dobre rezultate. Tjedan dana prije otvorenja sajma, izložbeni prostor je rasprodan. Prošle godine sajam je doživio okruglo izdanje, te postigao svoj maksimum prostora, no tada su organizatori najavili da će se dalje razvijati u kvaliteti. Tih 400-tinjak izlagača ove godine nastupaju s više plovila, opreme i usluga nego do sada, a velika novost je i B2B segment u novom prostoru, četvrtoj izložbenoj dvorani, u sklopu kojeg se održati Croatia Charter Expo. Radi se o dvodnevnom događaju za čarterašku industriju, trenutno jedinom takvom događaju u Hrvatskoj koja je važan dio svjetskog čarteraškog tržišta, a nastao je na inicijativu 30 uspješnih tvrtki u tom poslu. Uz zabavni, gastro i nautički segment, u  sklopu sajma održat će se razna predstavljanja, premijere plovila, okrugli stolovi i slično, dok će Hrvatska gospodarska komora održati 3. godišnje Hrvatske nautičke dane s bogatim kongresnim programom. Značajnost BBS-a je i u tome što označava kraj nautičke sezone, pa se na tom mjestu na raznim konferencijama sumiraju rezultati, a događanju prisustvuju svi važni dionici hrvatske nautičke, turističke i srodne industrije.

70614695_2410789685666137_8153427294656921600_o
Novosti

Sinoć je na Danima hrvatskog turizma u Vinkovcima održana svečana dodjela nagrada Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske  komore. Prvi put Dani hrvatskog turizma održani su u kontinentalnoj Hrvatskoj u pet kontinentalnih županija, gdje je otišao i priličan broj nagrada, a iz Ministarstva turizma poručili su kako namjeravaju ulagati više u kontinentalni turizam i njegove potencijale. Što se tiče nagrada koje su dodijeljene destinacijama i tvrtkama priobalnih mjesta, nagradu za destinaciju godine u kategoriji Odmorišni turizam dobio je Rovinj, za destinaciju godine u kategoriji Zdravlja godine dobio je Mali Lošinj, dok je najboljim Malim mistom na moru proglašen Cavtat. Nagradu za inovaciju godine primio je Interpretacijski centar pomorske baštine otoka Lošinja Loger Nerezinac. Nagrada Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku dodijeljena je charter tvrtki Adriatic Sailing iz Zagreba. Najboljom malom marinom proglašena je ugljanska marina Olive Island, najboljom srednjom marinom proglašena je D-Marin Manadalina Šibenik, dok je nagradu za najbolju veliku marinu dobila D-Marine Dalmacija iz Sukošana. Posebno priznanje za luksuz dobila je nova ACI-jeva marina Rovinj. HTZ-ovu nagradu za najuspješniju destinaciju u kulturnom i gastroturizmu dobila je Opatijska rivijera, a u nautičkom turizmu grad Zadar.