Grčka | Magazin More

Grčka ulaže u infrastrukturu

Iz EU fondova planiraju investirati 160 milijuna eura za unaprijeđenje i digitalizaciju turističkih luka do kraja 2025. godine

Grčko ministarstvo Turizma u čijoj je nadležnosti nautika i luke je prioritiziralo turističke luke i planiraju uložiti 160 milijuna eura iz EU plana za oporavak i otpornost (RRF) za pokrivanje poslova povezanih s infrastrukturom i digitalizacijom u naredne tri godine, obavijestila je glavna tajnica za turizam Olympia Anastasopoulou. Tijekom govora održanog početkom tjedna na 7. Delphi ekonomskom forumu u centralnoj Grčkoj, Anastasopoulou je kazala da je bi projekt obnove grčkih turističkih luka trebao biti gotov do prosinca 2025. godine. Grčka je za potrebe osnaživanja turizma ukupno osigurala 320 milijuna eura iz fondova RRF.

„Nažalost, u Grčkoj je operativno samo 37 od ukupno 168 turističkih luka. Želimo to promijeniti… Sada ćemo obnoviti grčku nacionalnu politiku i promijeniti legislativu u svrhu pojednostavljenja i ubrzavanja procedura,“ kazala je glavna tajnica za turizam.
Prema njenim riječima, tim se amandmanima cilja na produljenje turističke sezone, poticanje razvoja nove energetski efikasne infrastrukture, racionalizaciju regulatornih i operativnih okvira kako bi se pojednostavili i ubrzali postupci prostornih planova i licenciranja, te uvođenje novih standarda i shema za upravljanje turizmom.

Projektom se predviđa poboljšanje infrastrukture za dostizanje naprednih tržišnih zahtjeva i održavanje kompetitivnosti, certifikacija zelenih marina bazirano prema nacionalnim standardima, digitalizacija svih objekata i usluga turističkih luka i nadogradnja postojećih objekata kako bi bili pristupačni svim posjetiteljima,

Anastasopoulou je dodala da će RRF Grčkoj pružati financijski alat potreban za stvaranje visokih standarda infrastrukture za nautički turizam i jahting. Očekuje se da će iz RRF-a imati benefite i drugi oblici turizma poput aktivnosti na otvorenom, povezanih s planinarenjem, zdravstveni turizam, wellness, ronilački, gastronomski i agroturizam. Veliki dio odnosi na osiguravanje pristupačnosti plaža za osobe s invaliditetom. Tijekom foruma, Anastasopoulou je Grčku okarakterizirala najprivlačnijom nautičkom destinacijom u Europi. „Turizam je nacionalna stvar. Moramo provesti kratkoročnu, srednjoročnu i dugoročnu nacionalnu strategiju do 2030. godine,“ zaključila je Anastasopoulou.

Piše: Teo Marević
Foto: Pixabay / Minstarstvo turizma Grčke

MORE Reportaže

Kovidirana odisejada

Umjesto u flotili The Golden Odysseya Sweet Sue, Japec i Dan do Grčke su otplovili sami

Interesi nacrta naše Zlatne odisejade od Pirana do Jonskih otoka (vidi More broj 258, stranica 39) sukobili su se s interesima organizatora nacrta Covid-19. Kako su kumovi Covida puno snažniji od naših, nismo imali nikakve šanse. Dogovori s obalnim gradovima u Sloveniji, Hrvatskoj, Italiji i Grčkoj zbog nedoumica vezanih na lockoute, blokade, ograničenja, zastrašivanja, i novih istina o toj bolesti svakog novog dana nisu bili mogući. Ovako smo morali odgoditi taj jedriličarski rally na 2022. (nada umire posljednja — hope dies last).

A tko nas može spriječiti da opet, trinaesti put (hmm…) uzastopce, otplovimo po brazdi koju je za sobom ostavio Jazon s Argom i za njim Odisej? Kad čitaš o preprekama, suprotnim magičnim silama i preokretima sudbine s kojima su se morali sukobiti naši junaci da bi doplovili do sretnog kraja, jasno je da je Covid u usporedbi s tim prava sitnica. Znači: idemo!

Ali kad te netko toliko ljubazan i toliko srdačan kao naš dugogodišnji prijatelj Braslav zamoli da o tome napišeš putopis, onda imaš problem. Jedriličarski putopisi su težak posao. Pročitao sam ih nekoliko stotina i samo dva su mi ostala u dobroj uspomeni. Prvi je napisao Joshua Slocum, koji je sa svojom Spray prvi sam oplovio svijet davne 1895. godine. Njegov humor, smisao za pisanje i ironiju (u Punta Arenasu ispred Horna dobri “Austrijanac” Grubić prodao mu je pušku s preporukom da svakog Indijanca kojeg vidi na obali odmah ubije…) i neizmjerna ljubav prema moru, plovidbi i brodovima zarazno se širi iz svakog retka te knjige. Kako Joshua sam kaže: brod leti kao ptica po valovima, jedra su puna, valovi me blago guraju u mojem smjeru, sunce me obasjava i još nikad nisam bio toliko sretan…

Druga odlična uspomena je Besa Jože Horvata. Vrstan pisac, ali more je doživio drukčije: jedra mlataraju, motor tutnji, valovi udaraju, vjetar fijuče… Kada su ga optužili da je kapitalist, jer sredinom šezdesetih godina želi “jahtom” oploviti svijet, čitatelj Vjesnika u srijedu ohrabrio ga je: „Druže Horvatu, nemojte se sekirati. Ovi idioti bi najradije vidjeli da se vaš brod proda, da se kupi pet hiljada bureka i da se to podijeli i pojede…“ (…) Više pročitajte u novom, 261. broju Mora.

Napisao i snimio: Japec Jakopin

Novosti

Marinetek radi punom parom

Tvrtka iz Šibenika čije poslovanje s plutajućim pontonima nije vezano samo za hrvatsku obalu, već za Mediteran

Nautički biznis nisu samo plovila, charter i iznajmljivanje, već i oprema za infrastrukturu. U Hrvatskoj postoji nekoliko tvrtki koje proizvode kvalitetnu opremu za nautičku infrastrukturu, a jedna od najznačajnijih je svakako Marinetek Adriatic d.o.o. čiji su pontoni privezani uz brojne rive nautičkih luka i marina u Hrvatskoj, ali i inozemstvu. Tijekom prošle godine Marinetek je napravio velik posao na Malti, dopremom 6 novih valobranskih pontona tipa M3820BRS za gat A duljine 120 m, pristupni most, sidreni materijal za sidrenje gata i muringa, te dodatnu pripadajuću opremu. Ove godine napravljena je druga faza rekonstrukcije povijesne nautičke lokacije u Gardens Yacht marini, gdje su 1962. godine prve vezove za jahte napravili britanski i malteški inženjeri. Sada je došlo vrijeme za obnovu i širenje ponude, za što je angažiran Marinetek iz Šibenika.

Osim revitalizacije starog parka u Ta’Xbiexu, marina će ponuditi i najkvalitetniju uslugu s ukupno 126 mjesta za jahte do 50 m duljine. Većina vezova formirat će se uz tri plutajuća gata instalirana u Marxamxetto Harbour, Lazareto Creek. Za potrebe druge faze, početkom svibnja ove godine je Marinetek isporučila dodatnih 13 betonskih plutajućih pontona, tipa M3312HD (5 kom) i M3315HD (8 kom) s pripadajućom opremom, od kojih će se formirati plutajući gatovi B i C. Iz Marineteka poručuju kako je proizvodnja pontona trajala je 3 tjedna, a instalaciju će obaviti sam investitor, uz nadzor Marinetekovog supervizora i djelatnika.

Marinetek pontoni za Flisvos marinu u Grčkoj

Mali, ali vrlo simpatičan projekt isporučen je jednoj od najpoznatijih nautičkih marina u Grčkoj, marini Flisvos u južnoj atenskoj luci Palaio Faliro. Pristanište dugo 18 metara, koje se sastoji od dva betonska plutajuća pontona, kraće je od većine jahti u marini Flisvos, a instalirano je i opremljeno za smještaj malih jahti do 15 metara. Cijeli projekt realiziran je zajedno s Armos Precast, novim Marinetekovim partnerom u Grčkoj, koji je uz nadzor šibenske tvrtke radio instalaciju pontona. Ovaj projekt su Šibenčani komentirali da je, nadaju se, prvi u daljnjoj dugoročnoj suradnji Armosa i Marineteka.

Flisvos marina vodeća je nautička marina u Grčkoj, te je postala matična luka za vlasnike mega jahti kojima je destinacija istočni Mediteran. Marina je s vremenom postala referentna točka za grčki morski turizam, ali i za stanovnike poluotoka Atike, gdje i brojni lokalni stanovnici rado provode vrijeme. Ta marina broji ukupno 303 veza, od kojih je više od pola namijenjeno za smještaj jahti duljih od 30 m.

Marinetek je za potrebe ovog projekta proizveo i isporučio 2 pontona tipa M2409AC koji su čeličnim vodilicama i vertikalnim šinama pričvršćeni na postojeći obalni zid marine. Hodna površina pontona je obložena WPC (drveno-plastični kompozit) podnicom i priveznim bitvama od nehrđajućeg čelika, koji cijeloj konstrukciji daju dodatni luksuzni ugođaj.

Potpisan ugovor o dobavi i montaži plutajućih gatova u Športskoj luci Brigi

Poslovi ne staju. Početkom ožujka potpisan je ugovor o dobavi i montaži plutajućih gatova u Športskoj luci Brigi-Lokvice, kojim je definirana izgradnja luke posebne namjene smještene istočno od središta Grada Trogira. Uloga Marineteka je izrada i isporuka plutajućih pontona dok su radovi na sidrenom sustavu plovila i gatova prepušteni investitoru, Pomorsko športskoj udruzi “Lokvice”.

Radi se o izvođenju radova u sklopu gradnje športske lučice s kapacitetom od 198 vezova raspoređenih na 5 gatova. Unutar zaštićenog dijela luke planirana je postava plutajućih pontona na koje će se, prema uputama investitora, omogućiti privez isključivo plovila do maksimalno III. kategorije. Marinetek će u tu svrhu isporučiti ukupno 21 ponton All Concrete tipa M2409AC i M2412AC, koji su idealni za prihvat brodova u marinama ili za formiranje samostalnih gatova, te predstavljaju najnoviju generaciju Marinetek betonskih plutajućih pontona.

Unatoč značajnim promjenama na tržištu i odgodama planiranih velikih investicijskih projekata uzrokovanih pandemijom virusa, poslovanje Marinetek društva je i dalje stabilno i pozitivno, poručuju iz tvrtke. Njihova lista referenci i zadovoljnih klijenata najveća im je garancija i sigurnost budućim partnerima da će sve prihvaćene poslove izvršiti kvalitetno i u zadanim rokovima.

Predstavnici PŠU Lokvice Vinko Buble i Branko Matas sa voditeljem prodaje Marineteka Zoranom Cvitanom prilikom potpisa Ugovora

Piše: Teo Marević
Foto: Marinetek

Novosti

Grčka uvodi e-charter

Nova online usluga eliminira beskrajnu papirologiju i pomaže u borbi protiv ilegalnog čartera.

Ovom će uslugom riješiti problem beskrajnih redova, papirologije, skratiti dugotrajan proces i lišiti potrebu za radom velikog broja službenika u grčkoj obalnoj straži koji su zaposleni na birokratskim pozicijama.

U siječnju je održan sastanak u grčkom Ministarstvu brodarstva na kojem su sudjelovala nadležna tijela i predstavnici profesionalnih nautičkih udruženja u Grčkoj radi stvaranja sporazuma o e-charter usluzi. U kombinaciji sa sustavom e-registar koji je aktivan od 2018. godine koji je objedinio sve upise privatnih i komercijalnih plovila u Grčkoj, usluga e-charter će olakšati kontrolu chartera.

Država će tako bolje zaštiti industriju od nelojalne konkurencije i ilegalnog chartera. E-charter uslugu razvija grčki Neovisni odjel za informatiku Glavnog tajništva luka, u suradnji s Upravom za pomorska ulaganja i pomorski turizam i Ministarstvom financija.

Grčka je glavni konkurent hrvatskom nautičkom turizmu, a posljednjih godina pokazuju da su spremni brzo reagirati na situaciju na tržištu što je ključno za razvoj industrije. Hrvatska je 2020. godine uvela digitalizirani upisnik, a u sljedećim mjesecima trebali bi prvi puta saznati stvarno stanje s plovilima u Hrvatskoj. Takav registar bit će temelj za daljnje uvođenje digitalnih usluga u pomorstvu.

Foto: Ludovic De Witte / Pixabay
Piše: Teo Marević

Novosti

Grčka se otvara

Grčki charter kreće s operativnim radom za strane turiste od 15.lipnja.

Još 4. svibnja u Grčkoj su popustile mjere ograničenja kretanja unutar države, a od tada se ova mediteranska zemlja uspješno nosi s pandemijom Covid-19, pa je postepeno započelo vraćanje uobičajenim poslova nešto ranije od prvih očekivanja. Tome su išle u prilog i vremenske prilike, odnosno natprosječno više temperaturne za svibanj, između 37 i 40 stupnjeva Celzijevih.

Škole, dućani, plaže i sakralni objekti su već otvoreni, a od danas se otvaraju restorani, barovi kao i redovne linije među otocima. Što se tiče nautičkog turizma, od danas je započela plovidba unutar grčkih teritorijalnih voda. Sva plovila koja su se u Grčkoj nalazila prije nastupanja restrikcija zbog Covid-19, sada mogu uobičajeno ploviti unutar granica, između luka.

Bez testiranja i karantene

Grčka turistička sezona za će početi 15. lipnja, posljedično s datumom otvaranja sezonskih hotela, dok hoteli s cjelogodišnjim poslovanjem, započinju s radom od 1. lipnja. Uz hotele, od 15. lipnja započinje i charter sezona za strane turiste. Od tog dana kreću i međunarodni letovi povezani s Grčkom iz 20 zemalja s pozitivnom epidemiološkom situacijom, počevši sa zračnom lukom u Ateni. Strani gosti koji će dolaziti u Grčku neće se morati testirati na Covid-19, a za njih neće biti niti obvezne karantene.

Putnici koji dolaze u Grčku, jedino će se morati pridržavati uputa zračnih kompanija i zračnih luka, kao i općenitih preporuka i mjera koje su gotovo pa univerzalne u svim zemljama, održavanje međusobne distance i pojačane higijenske navike. Strani posjetitelji u Grčkoj bit će obvezni napraviti test ako za to bude potrebe, prema protokolu koje će uskoro objaviti njihov nacionalni zdravstveni sustav. Od 1. lipnja, sve grčke zračne luke otvorit će se međunarodnom zračnom prometu, osim za zemlje koje još uvijek imaju visoki negativni stupanj epidemioloških pokazatelja.

Foto: Dana Tentis

Novosti

Spori povratak proizvodnje

Mjesec dana jakih napora u suzbijanju širenja i liječenju od virusa Covid-19, dvije najpogođenije zemlje počinju razmišljati o postupnom popuštanju mjera.

Španjolska i Italija uspjele su dovesti broj novozaraženih i smrtnih slučajeva pod kontrolu, a sada zajedničkim snagama i uz pomoć EU razmatraju modele oporavka ekonomije. Oko 35 posto ukupnog broja umrlih u svijetu uzrokovanih Covidom-19 odnosi se na te dvije mediteranske zemlje. To je rezultat spore reakcije na epidemiju, zatim nepridržavanja propisanih mjera, manjka opreme za testiranje, starosti populacije i socijalne kulture koja je izražena u tim zemljama.
Kako se stanje polako stabilizira, te su zemlje počele najavljivati popuštanje mjera, i to postupno u regijama gdje je stanje relativno dobro. Talijansko nautičko udruženje UCINA najavljuje da će popuštanje najprije krenuti u regijama Ligurija, Toskana, Lazio, odnosno obuhvatit će dobar dio zapadne obale, od Savone do Napolija, te regiju Marke na jadranskoj obali, istočno od Rima.

Povratak u brodogradilišta

Kako prenosi International Boating Industry, mnoga brodogradilišta za popravke i brodogradnju novih plovila postupno se otvaraju ovih dana. U Francuskoj će karantena biti na snazi do 11. svibnja, nakon čega se očekuje popuštanje mjera. Brodogradilišta u Grčkoj su otvorena, dok u hrvatskoj servisna brodogradilišta rade s većim mjerama opreza. Iako su trenutno u Italiji zatvorena sva brodogradilišta, UCINA je u subotu izvijestila da su u pregovorima s talijanskom vladom oko popuštanja mjera za luke, charter tvrtke, servise i jedriličarske škole.
Početkom proteklog tjedna pisali smo kako je talijansko udruženje u suradnji s tvrtkama iz industrije napravila detaljan plan za ekonomsku pomoć nautičkoj industriji koja i jednim djelom ovisi o javnim garancijama, a istovremeno se kroz nju generira velik broj poreza i davanja državi. Sada najavljuju kako o tom planu intenzivno razgovaraju s vlastima, te da će uključivanje pojedinih poslova i regija svakako pomoći da se pokrene protok novaca.

Španjolska slijedi Italiju

Iz Španjolskog nautičkog udruženja još nema objavljenih konkretnih planova i najava vezanih uz popuštanje mjera, no prema pisanju IBI-ja i u toj se zemlji očekuje slično odvijanje ponovnog pokretanja brodogradnje i ostalih poslova kao i u Italiji.
Što se tiče Francuske, tamo je na snazi vrlo stroga karantena, a kretanja su moguća samo u lokalnim gabaritima, s posebnim dozvolama. Ipak kako se situacija oko virusa Covid-19 u toj zemlji također stabilizira, polako su i brodogradilišta počela s radovima. Kako prenosi Caribbean Multihull, radnici brodogradilišta Founatine Pajot dobrovoljno se vraćaju na posao u dozvoljenim gabaritima, a među dobavljačima i dealerima postoji jaka želja da nastave raditi koliko mogu. Za pretpostaviti je da je slična situacija i u drugim brodogradilištima za koje još nema informacija.

Novosti

Grčka smanjuje papirologiju

U grčkoj se provodi reforma birokracije za nautičare i čarteraše, a istovremeno kazne za prekršitelje odredbi rastu dvostruko ili trostruko u nekim slučajevima.

Grčka je najavila pojednostavljenu papirologiju za nautičare, a pojednostavljenje bi trebalo nastupiti u travnju. Dok s jedne strane olakšava plovidbu i komercijalno poslovanje, kažnjavanje prekršitelja će se višestruko postrožiti. Ova reforma odnosi se na plovila za rekreativnu upotrebu koja plove pod zastavama članica Europske unije. Plovilima s EU zastavom bit će omogućena slobodna plovidba s manje birokracije, a formalnosti će se obavljati putem online platformi. Više neće biti potreban certifikat za privatna plovila, DEKPA. Primjenjivat će se jedino pravila šengenskog sporazuma, uključujući crew listu i prijavu putnika.

Što se tiče komercijalnih plovila, s važećom licencom – lista putnika i čarteraški sporazum će se potpisivati elektroničkim putem i razlikovat će se kod onih koji imaju unaprijed dogovoren itinerar od onih koji nemaju. Također, na snagu će stupiti nove kazne za ilegalne čarteraše. Plovila koja u grčkim vodama budu podvrnuta ilegalnom čarteru morat će platiti kaznu do 200 tisuća eura. Sve druge kazne uključujući one za oglašavanje, ukrcavanje i iskrcavanje bez grčke čarteraške dozvole, bit će poduplane ili čak tri puta veće u nekim slučajevima.

Još od održavanja svjetske konferencije ICOMIA-e u Ateni, grčka vlada ne prestaje s konkretnim koracima u jačanju grčkog nautičkog i morskog turizma.

Grčki ministar pomorstva i otoka, Ioannis Plakiotakis, nedavno je otvorio 16. Athens Boat Show, koji se održao od 27. studenog do 1. prosinca na mjestu bivšeg olimpijskog kompleksa Fencing Centre u Ellinikonu na atenskoj rivijeri. Uz ministra bio je i glavni tajnik njegova kabineta Evangelos Kyriazopoulus, kao i voditelj helenske obalne straže, vice admiral Theodoros Kliaris.
Ministar je izrazio volju i namjeru vlade i obalne straže koji podržavaju posebno nautički oblik turizma, sudjelovao je u raspravi s posjetiteljima i izlagačima sajma, te ih u obraćanju pozvao da se uključe u izradu novog zakona o morskom turizmu u Grčkoj.

Ministar Plakiotakis je kazao „U potrazi smo za različitim opcijama kojima bismo pokrili vaš segment industrije i šireg dijela nautičkog turizma, koji je strateški prioritet ove vlade. To je industrija koja može značajno doprinijeti razvoju naše nacionalne ekonomije i u pravu ste kad kažete da nam (Grčkoj) vjetar puše u leđa,“ prenosi International Boat Industry, „Vlada je već pokazala da zaista podupire poduzetništvo u morskom turizmu.“ Zakon je trenutno u fazi savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.
Ovo je samo nastavak ozbiljne predanosti Grčke da preuzme vodstvo u nautičkom turizmu na Mediteranu, o čemu pišemo već dulje vrijeme. Ako grčka vlada zaista posluša poduzetnike i u skladu sa strukom donese zakon koji ide još na ruku nautičkom turizmu, Hrvatska će se naći u još ozbiljnijem zaostatku.

Novosti

Grčka ide korak dalje

Kao što smo već pisali, grčka vlada svjesna je svojih aduta, ali i svojih slabosti, a očito imaju ozbiljnu namjeru poduzeti korake kako bi slabosti okrenuli u svoju korist. Posljednji potez ministra turizma Harryja Theocharisa je najava pojednostavljenja birokracije za male marine s ciljem poboljšanja infrastrukture za nautički turizam. Plan koji trenutno razmatraju odnosi se na periferne marine, osobito na one na manjim otocima, a predviđa pojednostavljivanje procedure dobivanja dozvola, zakonskog okvira i općenito manju birokraciju za konverziju gradskih luka u male marine. Prema najavi ta bi promjena mogla nastupiti već kroz godinu dana. Fundamentalna ideja ovog projekta je da marine dobiju autonomiju i financijski se osamostale, što ima i dvostruku važnost, skidajući teret s javnog proračuna. Važno je napomenuti da će ovakav tip marina biti posebno klasificiran, te će jasno postojati razlika između ovog i klasičnog modela marina, te će morati ispunjavati samo minimalni standard. U ovom trenutku na svakom otoku postoji neka vrsta male lučice ili marine koja može primiti 10 do 20 brodova. Kako prenosi International Boat Industry, gotovo sva mjesta popunjena su lokalnim ribarskim plovilima koja se rijetko koriste i uglavnom ne plaćaju nikakvu naknadu. Najavljeno je da će plan biti implementiran čim zakonski okvir bude spreman, počevši s onim otocima koji imaju komercijalni interes ili onima koji se nalaze na važnijim nautičkim grčkim rutama. O problemu vrlo komplicirane birokracije i nizu drugih problema s kojima se susreće nautička industrija u Hrvatskoj pišemo intenzivno, a pisali smo i prošle godine u broju za listopad i studeni kada je u Grčkoj održana velika svjetska konferencija Međunarodnog udruženja marina, ICOMIA. Tada je već bilo jasno da grčka vlada ima ozbiljne namjere, intenzivno se uključivši u konferenciju, a potom i u aktivaciju smjernica dobivenih na tom skupu. U tom trenutku Hrvatska je još držala vodeću poziciju u tom sektoru turizma. Trenutno su razlike među konkurentnim zemljama sve manje, a dok Turska i Grčka ulažu u svoje gospodarstvo, Hrvatska stoji na mjestu. Iste informacije o trendovima, problematici i kretanju tržišta imalo je i tada i naše ministarstvo, ali se osim najave izrade plana nije dogodilo ništa. Točnije, prema izjavama iz ministarstva u tijeku je izrada plana za Strategiju razvoja nautičkog turizma.

Novosti

Grčki 10-godišnji plan

Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis najavio je da grčka vlada radi na desetogodišnjem planu za turizam. Pritom je izjavio da je turizam najveći sektor u Grčkoj, te da ima neupitne i donekle neiskorištene komparativne prednosti. Ministar turizma Haris Theoharis izjavio je da trebaju desetogodišnji plan za turizam, te da će se u budućnosti fokusirati na kompetitivnost, inovacije i održivost, te da danas u Grčkoj ne može postojati turistički proizvod čiji prioritet nije ekološka osvještenost. Vlada će u suradnji s turističkim sektorom i drugim tijelima raditi na pripremi strateškog plana, a premijer Mitsotakis je pritom istaknuo da se nada suradnji s privatnim sektorom kako bi imali sveobuhvatni pristup potrebama, zahtjevima, identitetu i infrastrukturi. Dodao je da je upravo privatni sektor taj koji je držao zemlju na nogama tijekom gospodarske krize. Sjetimo li se u ovom trenutku što je grčka vlada najavljivala prije manje od godine dana u Ateni tijekom ICOMIA-ine konfrencije, najvećeg međunarodnog udruženja nautičke industrije u svijetu, a potom i najave ulaganja i poticanje ulaganja u infrastrukturu marina na grčkim otocima, za očekivati je da će ovaj plan zaista uključiti privatni sektor i struku u donošenje strateškog plana. Sve ćemo znati za šest mjeseci do kada planiraju dovršiti dokument, koji bi prema najavama, između ostalog trebao regulirati okvir kratkoročnih boravka u zemlji. Premijer Theoharis je najavio i da će unaprijediti turističku edukaciju u zemlji, a cilj im je da podignu ljestvicu na vrh turističke edukacije u svijetu, što je usporedio s njihovim turizmom kao najboljim na svjetskoj razini.