B2B digitalizacija_Konferencija_Blue Growth_Rijeka_foto-Vedran Karuza_Novi list
Novosti

Konferencija Kvarner budućnosti

Govornici na panelima otvorili su teme poput tehnologije vodika, suradnje susjednih zemalja na Jadranu, budućoj marini Porto Baroš, te novim tehnologijama i njihovoj implementaciji

U Rijeci je održana konferencija „Kvarner budućnosti“ u organizaciji Lürssen grupe, tvrtki ACI d.d., Gitone Kvarner d.o.o., ACI-GITONE d.o.o., te Novog lista a glavna tema bila je investicija u buduću marinu u Rijeci, te nautici na Kvarneru općenito. Na konferenciji su govorili predstavnici spomenutih tvrtki, izvršna direktorica Lürssen Design Centra Kvarner Teuta Duletić, član Uprave za financije, korporativno pravo i ljudske resurse ACI-ja Ivan Herak, župan PGŽ-a Zlatko Komadina i savjetnik predsjednika Vlade za nadolazeće investicije, Vladimir Savić.

Održana su tri panela, a na prvom se najviše pažnje posvetilo digitalnoj eri i utjecaju uvođenja digitalnih tehnologija u maritimnu industriju, te o potencijalima nadolazećih tehnologija i njihove implementacije. Bilo je govora o tehnologijama poput digitalnog blizanca, integriranog broda, integriranog i inteligentnog brodogradilišta, pametnih marina, autonomnih plovila i drugih tehnologija koje su u fokusu istraživanja i razvoja od strane znanstvenih institucija u uskoj suradnji s industrijom. Na konferenciji je bilo riječi i o suradnji Lürssen grupacije i Sveučilišta u Rijeci.

Dolina Vodika IT-HR-SLO

Drugi panel otvorio je važna pitanja vezana za korištenje vodika i prednosti razvijanja potencijala vezanog za vodikovu ekonomiju koja je usklađena s ciljevima Europske strategije za vodik. Ključna tema bila je uspostava doline vodika Sjeverni Jadran, iza čega bi zajedničkim snagama stajale Hrvatska, Italija i Slovenija, s ciljem razvoja potencijala za proizvodnju i korištenje vodika dobivenog iz obnovljivih izvora energije. O projektu je govorio Stephen Taylor, koordinator Radne skupine Dolina Vodika IT-HR-SLO i zamjenik direktora Area Science Park u Trstu.,

Konferenciju je zaključio treći panel koji je u fokus stavio buduću ACI marinu Rijeka. Članovi uprave ACI-ja naglasili su kako će ACI marina Rijeka postaviti nove standarde u regiji kad je riječ o izgradnji luka nautičkog turizma. Jedan od ključnih potencijala razvoja vide u razvoju novih tehnologija. ACI marina Rijeka će, prema najavi, biti zelena i potpuno digitalizirana marina, središte razvoja novih tehnologija koje će se u budućnosti primjenjivati u nautičkom turizmu, kako na plovilima tako i u samim marinama. Direktor tvrtke ACI-Gitone, Anđelko Petrinić, najavio je da će početak građevinskih radova biti sredinom iduće godine, ako se sve odvije prema planu. Morski dio marine bi prema njegovim najavama „mogao bi biti otvoren 2024., a cijela marina 2026. godine. Morski dio marine počet će s radom neovisno o kopnenim sadržajima.“

RIJEKA, 10. 06. 2022. - KONFERENCIJA BLUE GROWTH - KVARNER 2030, PLAVI RAST - KVARNER 2030, LURSSEN, ACI, NOVI LIST, GITONE SNIMIO: VEDRAN KARUZA
RIJEKA, 10. 06. 2022. – KONFERENCIJA BLUE GROWTH – KVARNER 2030, PLAVI RAST – KVARNER 2030, LURSSEN, ACI, NOVI LIST, GITONE SNIMIO: VEDRAN KARUZA

Foto: Vedran Karuza / Novi List

aci-1
MOREProjekti

Svom snagom naprijed

Gradnja marine u Rijeci za ACI je događaj koji će obilježiti sljedeće desetljeće

Premda ACI u svoje dvadeset i dvije marine ima tek nešto više od jedne trećine vezova u hrvatskim lukama nautičkog turizma, njegov je utjecaj na nautičku ponudu bio i ostao iznimno velik. Marine su se kod nas gradile i prije negoli je osnovan. Marina Punat je utemeljena prije 57 godina, a tek nešto mlađe su marine Veruda i Kornati u Biogradu. Ali pravi zamah nautičkog turizma krenuo je sredinom osamdesetih godina kad je ACI u roku od osamnaest mjeseci sagradio čak šesnaest posve novih marina i time hrvatsku obalu Jadrana velikim slovima upisao na nautičku kartu Mediterana, istodobno uspostavivši prvi veliki lanac marina u svijetu. I to sa, za ono vrijeme, bogatom ponudom u rasponu od vlastite čarter flote, škole jedrenja, vrhunskih jedriličarskih događanja, restorana, duty free shopova…

Mnogo se toga dogodilo u međuvremenu, gradnjom dvije nove marine potkraj osamdesetih i preuzimanjem marina na Cresu, u Šimunima i Komolcu u prvoj polovici devedesetih godina, zaključen je njegov organski rast. Uslijedile su godine u kojima su se marine proširivale, održavale, ponešto se rušilo i gradilo, ali novih marina nije bilo sve do prije pet godina kad je otvorena ACI marina “Veljko Barbieri” u Slanome. Tri godine kasnije dovršena je temeljita rekonstrukcija, bolje reći praktično nova gradnja, marine u Rovinju koja se preobrazila u najluksuzniju u lancu i namijenjenu većim jahtama. Kako se u međuvremenu yachting temeljito preobrazio velikim povećanjem prosječne dužine brodova, razvojem čartera, sve većim brojem katamarana i megajahti koje plove Jadranom, jasno je da je to samo početak velike prilagodbe novom nautičkom vremenu.

aci-2

A prvi i najvažniji korak dogodio se početkom godine kad je tvrtki ACI-Gitone dodijeljena koncesija za gradnju marine u Porto Barošu u Rijeci. Po mnogočemu je to za ACI događaj koji će mu obilježiti sljedeće desetljeće. Počevši od toga da su u ostvarivanju tog projekta ušli u partnerstvo s Lürssenom, poznatim njemačkim brodogradilištem superjahti koje je i većinski vlasnik opatijskih Liburnia Riviera Hotela, da se prvi put u Hrvatskoj jedan klasičan lučki industrijski prostor prenamjenjuje u marinu i to ponajviše za velike jahte, da je riječ o novom izlazu Rijeke na more odnosno njenom na novi način uspostavljenom waterfrontu… Dodamo li usput da je riječ o investiciji od 363,7 milijuna kuna, sve je jasno. Ovim projektom ACI se na velika vrata otvara budućnosti.

Najveći projekt do sada

O tomu kako se odvijaju pripreme, s kakvim se izazovima suočavaju i kad bi mogli otpočeti radovi razgovarali smo s Kristijanom Pavićem, predsjednikom ACI-jeve uprave. Objašnjava nam kako je natječaj završio. „Odlukom vlade dodijeljena je koncesija društvu ACI-Gitone. Sad smo u fazi pripreme ishođenja dokumentacije. Nakon ishođenja lokacijske dozvole potpisat će se koncesijski ugovor za Porto Baroš. Ako sve bude išlo po planu, s radovima bismo mogli započeti za nešto više od godinu dana kako bi marina bila dovršena 2024. godine. To je možda i najveći projekt u povijesti ACI-ja kad gledamo pojedinačno. Za nas partnerstvo s drugim tvrtkama u osnivanju marine nije nepoznato. Tu je priča sa Grassettom krajem osamdesetih godina s kojim su građene marine u Ičićima i Korčuli. Htjeli smo na ovaj način stvoriti sinergijski učinak. Mi imamo svoje znanje i iskustvo dok u Lürssenu imaju pristup super i mega jahtama. Zajedno ćemo napraviti mnogo više nego da smo međusobno konkurirali. Imamo priliku razviti destinaciju i stvoriti od Rijeke ono što može i treba biti. Premium destinaciju. Imamo iskustva Porto Montenegra koji je savršen što se tiče nautičkog dijela, ali kad izađete to je neka druga slika… Rijeka je grad koji je u blizini čitavom nizu odredišta, ima svoje komparativne prednosti i želimo to iskoristiti. Uostalom, od Rijeke počinje niz jadranskih otoka… Zbog toga ljudi dolaze, radi toga plove…“

Na naše pitanje kako je došlo do suradnje s Lürssenom Pavić kaže kako su im viđenja razvoja Rijeke i šireg područja kao nautičke destinacije jednaka pa se suradnja nametnula sama po sebi. To je tim važnije jer je riječ o projektu na dugu stazu. Porto Baroš, tj. buduća ACI marina Rijeka nije priča koja će se u svojem punom potencijalu ostvariti za pet ili deset godina. Trebat će toliko vremena da se Rijeka u potpunosti razvije u prvorazrednu nautičku destinaciju. (…) Više pročitajte u novom, 261. broju Mora.

Piše:  Braslav Karlić
Foto: ACI

rijeka 11
Novosti

Otvorene ponude Porto Baroš

Za koncesiju od 30 godina stigla je jedna ponuda od društva ACI-Gitone u vrijednosti 363,7 milijuna kuna

Jedina ponuda koja je pristigla na natječaj raspisan prije 60 dana, je ona trgovačkog društva ACI-Gitone. Riječ je o zajedničkom trgovačkom društvu u vlasništvu domaćeg lanca marina ACI i njemačkog brodograditeljskog diva Lürssen. Koncesija za gradnju marine daje se na 30 godina i obuhvaća površinu pomorskog dobra od 105,8 tisuća četvornih metara, s kapacitetom marine od 500 vezova.

Njihova ponuda je iznosila 363.721.734,00 kuna. Natječaj predviđa i mogućnost širenja koncesijskog područja na čitav prostor putničke luke od rive Boduli do Boonkera. U još uvijek aktualnom broju Mora možete pročitati sve o projektu Porto Baroš. Novi, 259. broj Mora na kioscima će se naći uoči Uskrsa, u kojem možete naći detaljnije o novim okolnostima.