GL33 (20)
Novosti

Električna flota u Norveškoj

Slovenski Greenline gradi šest električnih brodica za prvi potpuno električni charter u svijetu.

Slovenski brodograditelj Greenline Yachts udružio je snage s Canal Boats Telemark AS u Norveškoj W-Yachts i Torqeedo s ciljem stvaranja prve 100-postotne charter flote u svijetu. Canal Boats Telemark će upravljati sa šest novih Greenlinea, dvije 33-ice i četiri 39-ice, sve opremljene s inovativnim EDrive system pogonom koji je predstavljen na sajmu Boot Düsseldorf 2019. godine. Od tada, Greenline je svoje električne brodice plasirao u SAD, Njemačku i u Rusiju.

Zahvaljujući sklopu litij-ionskih baterija, Greenline 33 i Greenline 39 s električnim motorima mogu ploviti krstarećom brzinom od 7 čvorova i do 40 nautičkih milja s jednim punjenjem, te postići najveću brzinu od 11 čvorova.

Flota će biti smještena u pitoresknom mjestu Porsgrunn na jugu Norveške, u blizini međunarodne zračne luke i u blizini trajektne linije koja povezuje Dansku s Norveškom. Lokacija flote je udaljena tri minute hoda od željezničkog kolodvora. Riječ je o popularnom odredištu za odmor, s vrlo razvedenom obalom, lijepim kanalom Telemark iz koje niču impresivne planine.

Podrška norveške vlade

Ključna podrška dolazi od Enova SF, tvrtke u vlasništvu Norveške, zadužene za promociju ekološki prihvatljive proizvodnje i potrošnje energije, a djeluje pod norveškim Ministarstvom klime i okoliša. Po uzoru na Teslu i njihovu mrežu punionica, namjera Canal Boats Telemarka je da u kanalu Telemark i obližnjoj obali naprave prvu mrežu punionica specijalno dizajniranih za brodove, te da budu primjer nautičke elektrifikacije u drugim dijelovima svijeta.

Voditelj prodaje i marketinga Greenline Yachts, Luca Raumland kazao je da su uzbuđeni što je u porastu potražnja za alternativnim sistemom pogona što njihove brodice mogu ponuditi. Dodaje da su od početka ove godine više od 60 posto proizvodnje brodice s električnim ili hibridnim pogonom, a iduće godine bi postotak trebao biti još veći.

Booking je otvoren

Greenline Yachts je svoj prvi H Drive model predstavio 2008. godine, a od tada se prometnuo među vodeće brodograditelje hibridnih plovila. Predsjednica uprave Canal Boats Telemarka, Nora Sjögren Johre kazala je kako se nadaju da će uspostavom električne mreže potaknuti i druge buduće vlasnike brodica s obnovljivim izvorom energije za pogon.

Predsjednik uprave i vlasnik Greenline Yachts, Vladimir Zinchenko je kazao kako je pred njima uzbudljiva budućnost s obnovljivom energijom na brodicama i kako je suradnja s Canal Boats Telemark veliki korak ka nautici bez emisije štetnih plinova. Internetske stranice Canal Boats Telemarka su od ovog mjeseca započele booking za sezonu koja kreće u svibnju iduće 2021.

Telemark
Telemark3
GL33 (13)(1)
Telemark2
A002_C010_013085
GL33 (20)

Foto: Greenline Yachts

salona
BrodogradnjaMORE

Novi model Salona 460

Prvi primjerak novog modela Salona 460 imat će električni pogon

U rubrici Porto Franco možete pročitati kako je završila uspješna elektrifika-cija modela Salona 380, isporučenog američkoj tvrtki Green Yachts. Ista je tvrtka investirala u izgradnju novog modela Salona 460 koja se trenutno nalazi u visokom stupnju izgrađenosti.
Prva 460-ica bit će električna, a naručen je i hibrid Salone 440. Očekivano i za hibridnu Salonu je naručitelj iz inozemstva, a ekološki segment je još nezasićen prostor na tržištu u koji je solinsko brodogradilište odlučno zakoračilo. Direktor brodogradilišta AD Brodovi, Marin Donadini rekao nam je kako pri izradi novih jedrilica sve napore ulažu u održivu proizvod-nju od ekološki čim prihvatljivijih materijala.
Dijelovi interijera građeni su od biorazgra-divih materijala, korištene su ekološke boje i premazi, a želja im je, ističe Donadini, u budućnosti graditi jedrilice koje su u potpunosti biorazgradive, no tu ovise o daljnjem razvoju održivih materijala.
Za pogon će koristiti dva nova modela OceanVolt E-Drive, čime je eliminirana potreba za ugradnjom pramčanog potisnika. Pomoću dva E-Drivea tijekom jedrenja generirat će dvostruko više energije od modela 380. (…) Više pročitajte u novom, 255. broju Mora.

SILENT-YACHTS_SILENT55_A_Aer_112-1
MORETehnika

U debati koji je motor bolji – električni ili oni s unutarnjim sagorijevanjem, argumenti su na strani električnog, sve dok postoji pristup stalnom izvoru električne energije

Napisao: Teo Marević
Foto: Silent Yachts, Tema, Volvo Penta, NP Mljet, Torqeedo, Electric speed boat, Dutchcraft

Kvarat stoljeća nakon prvog izdanja Mora, bitno je osvrnuti se na promjene u načinu na koji plovimo. Kao što su se mijenjali dizajn, materijali, stilovi plovidbe, trendovi povezani sa sportom i dokolicom, jedna od najvećih promjena tek dolazi. Električni pogon nije nešto novo, on je na plovilima bio prisutan, pa i popularan i prije dizelskog motora. Zbog praktičnosti, motori na naftne derivate zauzeli su mjesta u gotovo svim strojarnicama barčica, jedrilica i jahti, a mantrični zvuk četverotaktnih dizelaša na bonaci je nešto što bi nam u budućnosti moglo postati strano i „nedostajati“ poput duhanskog dima u čekaonicama i restoranima.

Da će doći do neke promjene dalo se naslutiti još 80-ih kada se u svijetu počela širiti svijest o pretjeranoj upotrebi plastike, zagađenju, zračenju, pa početkom 90-ih kada je usvojena okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama, a potom su se vlade razvijenijih zemalja počele osvrtati na problem emisije štetnih plinova. Time je započela tranzicija na čišći oblik energije, ograničenja emisije stakleničkih plinova i drugih štetnih spojeva, ali osim postupnog smanjenja zagađenja, te davne 1995. godine nitko nije mogao zamisliti da će se ozbiljno raspravljati o masovnom prelasku na električni pogon. Kad je riječ o moru, jezerima i rijekama prvenstveno se ograničava upotreba motora s unutrašnjim izgaranjem u zaštićenim područjima i ispuštanja vode pomiješane s ispušnim plinovima. Zbog toga se u nacionalnim parkovima i rezervatima forsira upotreba električnog odnosno bivalentnog pogona.

Negdje na prelazu prošlog desetljeća, uoči i tijekom svjetske gospodarske i ekonomske krize, počela se razvijati jača kolektivna svijest o problemima zagađenja, te o nužnosti promjene, a shodno potrebi, pojavljuju se i prva moderna serijska plovila na električni pogon. Tada je jedan od pionira u ovom dijelu svijeta bilo danas poznato slovensko brodogradilište Seaway sa serijom superdeplasmanskih plovila Greenlineom.

Greenline je postigao energetsku učinkovitost samim dizajnom takozvanog superdeplasmanskog trupa koji je s motorom manje snage postizao istu brzinu. Također, bili su pioniri u korištenju automobilskih ecotec motora u plovilima. Jedan mali postotak njih koristio je hibridni pogon, s kojima su se javili problemi zbog baterija. Nažalost, nesretne okolnosti razdoblja krize u kojem je lansiran doveo je do bankrota brodogradilišta. Gradnju Greenline plovila je zatim preuzelo brodogradilište SVP i projekt je uspješno nastavljen.

Kada zakonska intervencija ograniči ili ekološka svijest proradi kod vlasnika plovila, prelazak na električni pogon je ekološki najprihvatljivije rješenje poslije jedra i vesla, a jedrilice i dalje imaju veći potencijal od drugih vrsta plovila.

I dok autoindustrija nedvojbeno ide k tome da u budućnosti u potpunosti prijeđe na električni pogon, čini se da kod plovila promjena ide sporije. Da bismo dobili odgovore na konkretna pitanja razgovarali smo s domaćim stručnjacima – dr. sc. Branimirom Ružojčićem, znanstvenikom, inovatorom, veleučilišnim profesorom, te vlasnikom i direktorom tvornice elektromotora Tema d.o.o. iz Pule, kao i s dipl. ing. Mitjom Hadži-Vukovićem, stručnjakom u sektoru elektronike, punjača i baterijskih sklopova, te suvlasnikom poznatog yacht-servisa Navitech iz Novog Vinodolskog.

Od kopna do mora

Na nedavno održanom Sea Tourism Summitu pod pokroviteljstvom The Economista u sklopu sajma u Düsseldorfu, govornici su iznosili svoje viđenje budućnosti iz raznih aspekata industrije. Svjesni da je ekologija smjer kojem stremi EU i brojne svjetske organizacije, predstavnici brodogradilišta superjahti, poput San Lorenza, Ferretti Grupe, Azimuta Benetti grupe i ostalih priznali su da kad je riječ o električnom pogonu, oni prate automobilističku industriju, jer se u odnosu na gigante cestovnog prijevoza smatraju premalima da bi ulagali ogromna sredstva u vlastita istraživanja i razvoj tog tipa pogona.

Glavna razlika između automobila i plovila na električni pogon je to što automobilu treba mnogo energije dok ne postigne brzinu, a zatim troši malo energije za održavanje te brzine, dok se plovilo zbog otpora mora i valova čitavo vrijeme ponaša kao automobil dok ide uzbrdo, pa troši više energije. Automobilski hibrid ima smisla jer štedi energiju i motori mogu raditi istovremeno, a pri vožnji na padini i prilikom kočenja mogu generirati energiju. Kod plovila bi idealni hibrid bio jedrilica koja ima električni  pogonski elektromotor kojeg tijekom jedrenja koristi kao generator za punjenje baterija, a lider u primjeni te tehnologije je finska tvrtka OceanVolt. U slučaju da se baterije isprazne, automobil se uvijek može zaustaviti i sačekati pomoć, dok je na moru to ponekad izrazito opasno. Ipak plovila imaju prednost nad automobilom što u pravilu imaju više prostora za skladištenje energije, naročito kod jedrilica, gdje je poželjna masa u kobilici, a tu je i ukupna masa, odnosno volumen, koji kod plovila mogu biti daleko veći nego u automobilima. Ono što zovemo hibridnim pogonom kod plovila je primjerenije zvati dualnim pogonom, jer se koristi pogon s unutarnjim izgaranjem ili elektromotor. Prednosti korištenja elektromotora su višestruke, a jedna od njih je i okretni moment koji je kod elektromotora neovisan o broju okretaja.To znači da se može koristiti bez kopče koja oduzima znatni dio pogonske energije.

Na valu globalnog trenda ekološke osviještenosti, politički pritisak naročito u Europi ide prema zakonskim ograničenjima i potencira upotrebu hibridnog odnosno električnog pogona kod automobila, javlja se interes i kod nautičara, no postoje još brojna neodgovorena pitanja kao i strah od nepoznatog.  (…) Više pročitajte u 252. broju Mora.

A2019_7512