Dugi Otok

Ipak će se moći u Sali

Unatoč najavi da će ovog ljeta biti zabranjen nautički promet zbog radova u luci, brodice do 12 m će moći pristajati u popularnu luku na Dugom otoku.

Krajem prošle godine započeli su opsežni radovi u luci Sali na Dugom Otoku, o čemu smo već pisali. Početkom radova, najavljeno je da će popularna luka među nautičarima radi opsežnih radova i potrebe sidrenja barže biti zatvorena do kraja izvođenja radova, što se prema planu projekta predviđa koncem 2023. godine, odnosno 24 mjeseca od početka radova. Ipak, već tada je najavljeno da će se pokušati iznaći mogućnost uplovljavanja nautičara tijekom ljeta jer o tomu ovisi poslovanje brojnih ugostiteljskih objekata u mjestu.

Projekt „Dogradnja gradske luke Sali na Dugom otoku“ provodi ŽLU Zadar u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014 – 2020, s ciljem poboljšavanja dostupnosti naseljenih otoka za njihove stanovnike. Ukupna vrijednost projekta je 90.544.459,65 kn, od kojih se 85 posto sufinancira iz EU fondova, a 15 posto iz državnog proračuna. U sklopu dogradnje luke Sali izvode se radovi izgradnje obale u dužini od 148,5 m, odnosno 141,5 m neto dužine privezne crte, s osiguranim gazom od 4 m izvedenoj na 72 armirano-betonska pilota promjera 800 i 870 mm.

Zatim, u projekt spada i uređenje zaobalne površine iza novoizgrađene obale, izrada glavnog lukobrana za zaštitu od valova u dužini od ukupno 116 m, koji se izvodi kao konstrukcija na 18 bušećih armirano-betonskih pilota promjera 1300 / 1380 mm. Nova obala i unutrašnja strana glavnog lukobrana koristit će se za privez plovila u javnom prometu, izletničkih brodova te plovila nautičkog turizma. Konstrukcija lukobrana omogućuje da se u povoljnim uvjetima tijekom ljetnog razdoblja koristi i vanjska strana lukobrana za povremeni kratkotrajni privez različitih plovila.

Nakon što je zabrana prometa unutar luke Sali vrijedila od početka Lučka kapetanija Zadar i ŽLU Zadar su uspjeli pronaći rješenje koje će barem djelomično zadovoljiti nautičare i omogućiti sigurno izvođenje radova koji moraju biti dovršeni u određenom roku radi povlačenja europskih sredstava. Pa je napravljena iznimka kojom se brodicama do 12 m duljine dozvoljava uplovljavanje i privez sve do jeseni. Važno je znati da brodice koje žele ostati na vezu tijekom noći u luci Sali u nju moraju uploviti za vrijeme trajanja dnevnog svijetla.

Foto: ŽLU Zadar

MORE Plovidbe

Od Telašćice do Pantere pa po kulfu natrag pod klifove i do Taljurića

Podigli smo jedra i provu usmjerili prema Velikom Kornatu. Slab jugozapadnjak povremeno se smjenjivao sa zapadnjakom, što nam je činilo iznimno ugodnu plovidbu. Nebo je bilo bez oblačka, more malo namreškano, tek toliko da se čuo umirujući šum sljubljivanja jedrilice i mora. Trajala je ta idila dobra dva sata, a onda je, srećom, vjetar skroz zamro. Pala je kalma bonaca. Nije bilo druge nego pokrenuti motor. Tek smo tada osjetili kako nas sunce nemilosrdno peče. Najgore je prošao Mladen. Još je danima osjećao posljedice prevare vjetra i sunca. Zamjenu jedara za motorni pogon učinili smo baš podno Magazinove škrile ili kako je još nazivaju – Ploča i Vela ploča. Svi koji su ondje plovili, nemoguće da nisu bacili pogled na ovu veliku kamenu ploču koja je nastala na obroncima najvišeg vrha Kornata, Metline (237 m) i nagnula se prema moru. Prije tri, četiri godine tim znanstvenika odredio je vrijeme nastanka Velike ploče. Dogodilo se to približno prije 2400 godina. Usmjerili smo provu prema Maloj Proversi i tko je mogao, držao se hladovine.
Uski prolaz, širok oko 100 m, između otočića Katina i Dugog otoka, zvan Mala Proversa važan je prolaz za sve manje brodove koje plove ovim otočjem. Istina, s druge strane Katine (jugoistočna strana) je drugi prolaz, Vela Proversa, između Katine i Kornata, ali iako je taj prolaz širi, ipak ono važnije, plići je od Male Proverse. Nekada, ne tako davno Kornat i Dugi otok spajala je Katina u jedinstveni otok. Otud iz latinskoga Katini i ime – karika, lanac. Prolazeći kroz Malu Proversu, uočit ćete na Dugom otoku ruševine koje oplakuje more. To su ostaci rimskih gospodarskih zgrada (villae rusticae) podignutih tijekom vladavine cara Trajana (53.-117.). Pretpostavlja se da su Rimljani prvi probili prolaz, Malu Proversu, ali on nije bio plovan. U naše vrijeme produbljen je do dubine od 4,6 m. Naziv Proversa dolazi od rta Proversa, izvedenog od lat. pridjeva proversus u značenju naprijed okrenut, što mu sasvim dobro odgovara. Hrvatski naziv za taj rt je Čuška. (…) Više pročitajte u novom, 255. broju Mora.

Feljton MORE

Svjetla na pučini

Povijest svjetioničarstva na istočnoj obali Jadrana, feljton (4).

Nakon što su u funkciju stavljeni svjetionici Savudrija, Trst i Porer valjalo je pomorcima osigurati sigurnu plovidbu noću i na srednjem i južnom Jadranu. Grade se svjetionici na Dugom otoku i Lastovu, a potom i na punti Oštra.

Giuseppe Sforzi projektira nakon Porera i svjetionik koji treba aktivirati na sjeverozapadu Dugog otoka. Na lokaciji Punta Bjanka u blizini uvale Pantera i naselja Veli Rat izgrađena je napredna varijanta svjetionika u Savudriji. Već iskusni graditelj svjetionika još gradi pod utjecajem Nobilea pa ovaj objekt ima sličnu vitku, ali nešto višu, gotovo trideset i sedam metara visoku kulu. Poučen mentorovom pogreškom u planiranju stambenog prostora pri gradnji Savudrije, smješta cjelokupan prostor s tri stana u isti objekt, čime svakako dobiva skladniju arhitekturu. Šternu smješta s vanjske strane, nasred velike popločene površine za prikupljanje kišnice.

Lanterna Punta Bjanka ili Veli rat upaljena je na Silvestrovo 1848. godine i imala je prvi Fresnel aparat postavljen na Jadranu. Zbog još svjetionički needuciranog domaćeg kadra dovedeni su s tršćanske lanterne svjetioničari Lorenzo Zanolla i Alessandro Alessandri. Na toj je lokaciji svjetionik doista bio potreban – već iduće godine svjetioničari su spasili talijanske brodolomce.

Dvadesetak godina kasnije će nasuprot ulazu, prema šterni, biti izgrađena kapelica za vjersku utjehu svjetioničarima i njihovim obiteljima. Njenom je izgradnjom na specifičan način zatvoren prostor popločanog skupljališta kišnice. Istovremeno se gradi mol u uvali Sušica i put do nje. Duž novog puta posađena su stabla, koja će za stotinjak godina stvoriti intimnu stazu od svjetionika do svjetioničke barke. (…) Više pročitajte u novom broju Mora.