Europa hoće ići na more
Europska turistička komisija objavila je istraživanje o predstojećoj sezoni i Hrvatska ne stoji sjajno
Posljednjih dana održavaju se International Breakfast Meeting 2021 – tematski radni (virtualni) doručci u organizaciji Boot Düsseldorf, na kojima sudjeluju razni predstavnici iz nautičke industrije i povezanih industrija. Održana je online konferencija na temu Uvjerljive prilike turizma i rekreacije za nautičku industriju, gdje su predstavljeni rezultati EBI-evog istraživanja o nautičkom turizmu tijekom pandemije Covid-19, a Lyublena Dimova iz Europske turističke komisije predstavila rezultate šireg istraživanja “Trendovi putovanja i turizma u ‘post-korona svijetu.'”
Raspravu je moderirao glavni tajnik European Boating Industry, Philip Easthill, a sudjelovali su projektni direktor Boot Düsseldorfa, Petros Michelidakis, europski povjerenik za Okoliš, oceane i ribolov, Virginijus Sinkevičius. Povjerenik je prvi puta sudjelovao na Bootovom IBM sastanku i pritom je kazao da će rekreativna plovidba imati ključnu ulogu u ponovnoj izgradnji turističke ekonomije, referirajući se na Europski zeleni dogovor i nadolazeću Strategiju održive plave ekonomije, kao ključnih političkih odluka kojima će se osigurati zaštita i čistoća morskih područja.
U prijevodu to znači da će se nautička industrija u budućnosti morati prilagoditi sve strožim standardima, te će brodovi nedvojbeno u budućnosti prolaziti kroz sličan proces kao i automobili, a sve veći naglasak će se stavljati na čisti pogon i proizvodnju, te cirkularnu ekonomiju (što je bila tema drugog IBM-a). Srećom, posljednjih godina u tom polju su ostvareni brojni napredci, a inovacije ka čišćoj plovidbi se ostvaruju gotovo svakodnevno.
Osim spomenuta dva predstavnika, u raspravi su sudjelovali i njemački član EU parlamenta, Ismail Ertug, koji je kazao da se puno napora ulaže u to da se usklade regulative, administracija i porezi. Zatim su pred EU izazovi koje je donijela pandemija, te je istaknuo kako je upravo sada prilika da se napravi zajednička turistička politika. Pojasnio je kako sve države EU imaju različite ideje i zakone, što komplicira razvoj te industrije unutar Unije.
Prema rezultatima Europske turističke komisije, Hrvatska nije visoko na listi najpoželjnijih europskih destinacija. Tome u prilog sigurno ne ide upravljanje krizom Covid-19, jer smo u ovom trenutku najgori u EU po broju aktivnih slučajeva na milijun stanovnika, a posljednjih tjedana situacija se ne mijenja.
Njihovo je istraživanje na uzorku od 3246 ispitanika je pokazalo da njih 29 posto neće putovati prije kraja svibnja ili početka lipnja. Većina, njih 49 posto planira putovanje u srpnju i kolovozu. Glede vrste godišnjeg odmora, njih 31,3 posto planira provesti na plaži ili uz more, a 13,2 posto njih planira ploviti. Gotovo jednak postotak je onih koji planiraju provesti godišnji odmor obilazeći muzeje, te istraživati kulturu i povijest.
Ispitivanje je provedeno na razinni Europske unije i relevantno je za naše tržište, no na pitanje gdje će najvjerojatnije otići na sljedeće putovanje, na prvom mjestu je Italija, a zatim Velika Britanija, pa Francuska, Švicarska i Njemačka, što ipak govori da Hrvatska iz nekog razloga nije na popisu.
Pri odabiru željene destinacije za plovidbu, prva na popisu je Španjolska s 10,4 posto, slijedi Italija s 9 posto, pa Francuska sa 7 posto, zatim Grčka sa 6,2 posto, Njemačka s 5,2 posto, Portugal s 4,7 posto, Velika Britanija 4,2 posto, a pri dnu je i Hrvatska gdje bi prema ovom ispitivanju otišlo 4 posto ispitanika, pa u Tursku njih 3,5 posto, te u Nizozemsku, njih 2,9 posto. Ostale zemlje u Europi su na listi manje od 2 posto ispitanika.
Glavnim faktorima za putovanja, prema istraživanju ETK Europljani smatraju odnos prema krizi Covid-19 i fleksibilnosti u otkazivanju. 10,4 posto ispitanika smatra da je najvažniji faktor koliko je destinacija efikasna u upravljanju Covid-19. Drugi najvažniji faktor je fleksibilnost otkazivanja, smatra 10,3 posto ispitanika. Deset posto njih je testiranje prije putovanja stavilo na treće mjesto važnosti, zatim faktor potpunog otvaranja granica što smatra 8,7 posto ispitanika, pa zdravstveni i sigurnosni protokoli destinacije što smatra najvažnijim njih 8,5 posto, te zdravstveni i sigurnosni protokoli tijekom letova i transporta što je istaknulo njih 7,3 posto.
Porazan je podatak koje navode u istraživanju da se Hrvatska uopće ne nalazi na grafikonu europskih zemalja koje bi do kraja 2021. godine mogle procijepiti 30 posto stanovništva, dok bi neke članice EU ovim tempom mogle dogurati do 70 posto do kraja godine.
Sve su to faktori, što Hrvatska objektivno gledajući provodi očajno loše, pa se možemo samo nadati da će toplije vrijeme, provođenje više vremena na otvorenom i ubrzani trend cijepljenja, maknuti “crveni Covid-19 marker” i maknuti Hrvatsku s karte nepoželjnih turističkih destinacija. Također bi bilo krajnje vrijeme da se zapitamo što je s Ministarstvom turizma, te koji je plan za nautiku, koja uz kamping turizam jedini oblik turizma koji je odolio prošlogodišnjoj neizvjesnosti i donekle uspješno završio godinu. Trend prodaje polovnih i novih plovila raste, a odnos prema nautici se tradicionalno ne mijenja.
Piše: Teo Marević
Ilustracija: European tourism commission
