granica
Novosti

Olakšanje za nautičare

Ulazak u Schengenski prostor puno će značiti nautičarima koji doplovljavaju u Hrvatsku

Konačna odluka o ulasku Republike Hrvatske u Schengenski prostor od početka 2023 godine donesena jučer osim što će nam svima olakšati život imat će velike pozitivne posljedice na čitav nautički sektor. I to ne samo na onaj hrvatski već i slovenski i talijanski.

Režim uplovljavanja brodica i jahti koje viju zastavu neke od zemalja koje mu pripadaju znatno će se pojednostavniti, bolje reći u potpunosti će se deregulirati. To se odnosi i na plovila koja viju zastave trećih zemalja. Posade tih plovila u slučaju da u Hrvatsku dolaze iz luke ili polaze za luku u državi Schengenskog područja čak i u slučaju kad u plovidbi prolaze kroz međunarodne vode ne podliježu više nikakvoj graničnoj kontroli i mogu ući u luku koja nije granični prijelaz osim u slučajevima kada se analizom rizika utvrdi da je ona u pojedinom slučaju potrebna.

Što to znači u praksi

Uzmimo za primjer neku jahtu ili brodicu vezanu u marini Portorož, u Sloveniji najbližu hrvatskim teritorijalnom vodama. Ona je do sada da bi mogla uploviti u neku našu luku ili baciti sidro u uvali morala najprije isploviti prema Piranu, na tamošnjem pomorskom graničnom prijelazu obaviti kontrolu dokumenata pa tek potom isploviti prema Umagu. Tamo se morala opet uputiti na pomorski granični prijelaz i obaviti kontrolu osobnih i brodskih dokumenata te potvrditi popis posade i putnika pri ulazu u Hrvatsku.

Procedura se opet ponavljala prilikom povratka. Tijekom ljeta, kad se najviše plovi to je značili gubitak od najmanje dva sata a često, za subotnjih gužvi i više. Mnogi nautičari koji bi iz Slovenije za vikend otplovili u Hrvatsku odustajali su od takvih planova ne želeći trošiti veliki dio slobodnog vremena na granične formalnosti. To je osobito pogađalo čarteraše s bazama u Sloveniji pa će njihovim gostima novi režim biti prava blagodat.

Pristojbe ostaju

Naravno, i dalje ostaje obveza plaćanja naknade za sigurnost plovidbe u Lučkoj kapetaniji ili njezinoj ispostavi te turističku pristojbu. Prijava dolaska i plaćanje naknade za sigurnost plovidbe za brodice i jahte nautičari iz dijela zemalja EU osim za prvu prijavu plovila mogu obaviti i putem sustava e-nautika https://enautika.pomorstvo.hr dok je turističku pristojbu moguće elektronski platiti isključivo na portalu Hrvatske turističke zajednice https://nautika.evisitor.hr pa nema potrebe za odlaskom u kapetaniju.

Uskoro će biti poznati svi detalji provođenja ove nove regulative ali već sada znamo da će doći do ukidanja nekih stalnih i sezonskih pomorskih graničnih prijelaza. Neslužbeno doznajemo da će biti zadržani pomorski granični prijelazi Umag, Pula, Mali Lošinj, Rijeka, Raša-Bršica, Split, Zadar, Šibenik, Dubrovnik, Vis, Ubli i Cavtat dok bi se prijelazi ACI marina Umag, Novigrad (Istra), Rovinj, Sali, Božava (Dugi Otok), Primošten, Hvar i Stari Grad na Hvaru, Komiža te Vela Luka ukinuli.

Piše: Braslav Karlić
Foto: Arhiva More

yamaha TM Zagreb 2
Novosti

Budućnost je na struju, ali do tad…

Prilikom posjete vodstva Yamaha Marine Europe u Zagrebu razgovarali smo o konkurentnosti, ulaganjima, te istovremenom rastu segmenta malih i velikih motora, novim modelima i elektropogonu

Yamaha je neupitno jedan od vodećih brendova izvanbrodskih motora u svijetu, a vodstvo je svjesno da konkurencija ne spava, te da neprestano trebaju ulagati u razvoj proizvoda, kao i u važnost odnosa prema klijentima kako bi zadržali tu poziciju. Stoga, da bi bolje shvatili specifičnosti pojedinih tržišta na kojima su prisutni moraju pažljivo planirati buduće korake. S tom misijom, direktor marine divizije Yamaha Marine Europe, Jan Koopmans i prodajni koordinator Romain Vicquery obišli su dio servisne mreže i neke hrvatske brodograditelje, te se ugodno iznendili. Nakon jučerašnjih intenzivnih obilazaka zaključili su kako nisu bili u potpunosti svjesni nekih trendova na Jadranu poput rasta segmenta brzih RIB brodica za prijevoz putnika do udaljenih otoka, kao ni potencijala tržišta najveće čarteraške flote i trendova u tom segmentu.

Koopmans je prilikom jutrošnje posjete Yamahinom centru TM Zagreb kazao da su dojmovi više nego pozitivni, te iznio nekoliko zanimljivih gledišta na trenutačnu situaciju i buduće razdoblje. Iako je američko tržište dominantno kada su u pitanju snažni izvanbrodski motori, potražnja u Europi eksponencijalno raste, a snažan rast se bilježi svugdje, pa i na hrvatstkom tržištu. Paralelno uz to, raste i potražnja za segmentom manjih motora do 25 ks. Prema njihovim sadašnjim podacima, Italija je zamijenila skandinavske zemlje na poziciji vodećeg tržišta snažnih izvanbrodskih motora u Europi, a Hrvatska je dobrim dijelom destinacija u kojoj talijanski nautičari plove, te sama Hrvatska također bilježi višegodišnji rast u tom segmentu.

Yamaha 4

 

“Yamahini motori se ne kvare,” našalio se Koopmans i dodao da su svjesni kako konkurencija ne spava i neprestano ulaže u razvoj proizvoda, te da i sami nastoje stalno pomicati granice. Ističe da Yamaha uz konkurentan proizvod ima prednost u temeljito razvijenoj postprodajnoj i servisnoj mreži što smatraju ključnim za stabilnost brenda, u što planiraju nastaviti ulagati, a pritom je pohvalio hrvatsko-slovenske zastupnike i njihove strateški pozicionirane dealere i servisne centre.

Direktor marine sektora smatra da je elektropogon svakako budućnost i najavio daljnje ulaganje u Yamahin Harmo električni sustav pogona, te trolling elektromotore. “Budućnost je električna, ali…,” objašnjava Koopmans kako je sadašnja tehnologija baterija pogodna za sustave elektropogona do ekvivalentnih 25 ks ICE motora i da ih još uvijek ne može u potpunosti zamijeniti. Posljednjih godina svjedočimo i sve bržem razvoju motora s unutarnjim sagorijevanjem, pa unatoč svim najavama o prelasku na elektropogon, paradoksalno svjedočimo i sve većoj potražnji ICE motora koji su sve snažniji, efikasniji, čišći, tiši, brži…

Kazao je da za sada tehnologija omogućava odličnu platformu za razvoj elektropogona do ekvivalentnih 25 ks ICE motora, ali da je za veće elektropogone još uvijek problem baterija. Istovremeno, susreću se sa starim izazovima od žestoke konkurencije, nedostatka čipova i potražnje koju je teško zadovoljiti. Koopmnans je najavio (za sad) misteriozni model u segmentu snažnih motora i druge inovacije u području upravljanja i tehnologije propulzije, o čemu ćete više moći pročitati u prosinačkom broju Mora.

Napisao i snimio: Teo Marević