Cres More
Novosti

Na Cresu je svečano predstavljan projekt ‘Rekonstrukcija i dogradnja zapadnog dijela luke Cres’ ukupne vrijednosti gotovo 40 milijuna kuna. Radovi obuhvaćaju izgradnju vanjskog lukobrana dužine 85 metara i širine 6 metara što će omogućiti prihvat linijskih putničkih brodova, te osigurati bolja zaštita creske uvale od udara vjetra i valova. Uređenjem kopnenog dijela luke u dužini od oko 280 metara grad Cres će dobiti iznimno vrijedan javni gradski prostor tik uz samu obalu. Investiciju je predstavio ravnatelj Županijske lučke uprave Cres, Anton Opatić, a na svečanosti su prisustvovali ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković, zamjenica župana Primorsko – goranske županije, Marina Medarić, gradonačelnik Grada Cresa, Kristijan Jurjako te zastupnik u Europskom parlamentu, Tonino Picula. Ukupna vrijednost projekta rekonstrukcije i dogradnje zapadnog dijela creske luke iznosi 39.146.444,05 kuna, a financira se iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Bespovratna sredstva za projekt ukupno iznose 34.397.653,76 kuna, od toga 29.238.005,70 kuna iz Kohezijskog fonda te 5.159.648,06 kuna iz Državnog proračuna. Ravnatelj Opatić ističe kako će se ovim projektom omogućiti bolja prometna povezanost grada Cresa s drugim kvarnerskim otocima i priobaljem, smanjit će se ljetne gužve i zakrčenost u luci, ali i stvoriti pretpostavke za većim brojem cjelogodišnjih brodskih linija. Riječ je o nastavku uređenja creske rive koja će s postojećim objektima činiti jedinstvenu prostornu i funkcionalnu cjelinu. Osim toga, osigurat će se i kvalitetniji pristup luci, kako za pješake, tako i za osobe smanjenje pokretljivosti, ali i bolja dostupnost za vozila dostave i hitnih službi.

Predstavljanje Cres

Cres 4
Novosti

Najveći hrvatski otok, Cres, do kraja iduće godine postat će energetski neovisan. Primorsko-goranska županija izdala je lokacijsku dozvolu, a HEP je raspisao natječaj za gradnju najveće domaće solarne elektrane. Gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako za HRT Radio Rijeku je kazao da je trenutno elektrana u fazi projektiranja i izdavanja građevinske dozvole. Od jeseni se očekuje početak gradnje elektrane, a dovršetak je predviđen do kraja 2020. godine na lokaciji Batajna – Trinket, odnosno prije skretanja za Orlec, tako da tu elektranu nazivaju Orlec. Pogon će Cresanima i Lošinjanima davati oko 8,5 bilijuna kilovatsati godišnje, što odgovara potrošnji od oko 2500 kućanstava, sasvim dovoljno za zimsko razdoblje, dok će ljeti služiti za stabiliziranje struje kada je najveća potrošnja. Trenutno im sva struja stiže s kopna preko otoka Krka, pa u slučaju da sustav zakaže, Cres ima problem jer se nalaze na kraju lanca distribucije. Ovom će se elektranom riješiti kritično razdoblje ljeti, kada je potrošnja struje velika, pa će se smanjiti opterećenje distribucije s kopna. Prilikom projektiranja osobito su vodili računa o ekologiji jer je na području gradnje pronađena vrijedna vrsta orhideje, kao i gnjezdišta rijetkih ptica, pa je između nekoliko polja elektrane ostavljen slobodan prostor. Radi se o najvećoj solarnoj elektrani, čak 6 puta snažnijoj od trenutno najsnažnije kraj Županje. Ovakvih projekata na hrvatskim otocima u budućnosti možemo očekivati još, jer se već kod najave creskog projekta javila želja drugih, srednjodalmatinskih otoka za istim tipom elektrane. HEP je u travnju najavio i veliki ciklus ulaganja u solarne elektrane na otoku Visu, Vrlika Jug, a također je otkupljena i elektrana Kaštelir od dosadašnjeg vlasnika. Ukupna vrijednost ulaganja u ovaj oblik energije do 2023. godine je 750 milijuna kuna. Projekt vrijedan 45 milijuna kuna financira državna tvrtka Hrvatska elektroprivreda, a županija besplatno izrađuje projektnu dokumentaciju i izdavanje dozvole, dok su zemlju ustupili creski franjevci na 25 godina. Za sad nije poznato što će biti po isteku tog ugovora.