Aluminij
Novosti

Ukinute carine

Tijekom vikenda u Rimu održan G20 summit, čemu su prethodila snažna lobiranja za ukidanje carina na aluminij i čelik

S jedne strane, Europska unija najavljuje postepeno uvođenje posebnih poreza na proizvode s visokom razinom emisije CO2, a s druge strane, predstavnici industrija oba kontinenta očajnički traže ukidanje carina na uvoz čelika i aluminija. Riječ je o sirovinama bez koje nema niti jedne industrije, a za čiju je proizvodnju potrebno utrošiti goleme količine energije, odnosno visoke razine CO2. Brodogradnja i nautička industrija u tome nisu iznimka, te je zbog carina, ali i drugih problema poput distribucije, njihova cijena skočila i preko 100 posto.

Ranije ove godine je američko nautičko udruženje NMMA objavilo da se izvoz američkih brodograditelja smanjio za 40 posto zbog uvođenja carina na čelik i aluminij 2018. godine, s procijenjenom gubitka više od 400 milijuna američkih dolara. Predstavnici 74 različitih industrijskih sektora, zagovarali su ukidanje carina na sirovinu, u čemu su i uspjeli. U ime nautičke industrije, američku stranu zastupalo je udruženje NMMA, a europsku EBI. Riječ je o Članku 232. koji se odnosi na poseban porez na aluminij i čelik, kojim su Sjedinjene američke države htjele zaštititi nacionalne interese od inozemne konkurencije, prvenstveno ciljajući na Kinu, ali i druga gospodarska i industrijska središta u svijetu.

Europska i američka nautička industrija međusobno ovise jedna o drugoj, te su s obje strane Atlantika proizvođači opreme, brodograditelji i kupci sa zanimanjem očekivali rasplet situacije. Posljednjih 18 mjeseci pandemija je dodatno otežala već opterećen lanac distribucije, pa je zbog cjelokupne situacije cijena sirovina skočila i preko 100 posto. Problemi u opskrbi industrije i dalje su tu, no sada je otklonjena jedna barijera, te su ovim činom EU i SAD napravile korak unaprijed k stabilizaciji proizvodnje, distribucije i trgovine. Dogovor između ostalog uključuje i uvjet da će se unutar dvije godine postići dogovor o dekarbonizaciji proizvodnje čelika i aluminija, s ciljem smanjenja emisije CO2, što će u bliskoj budućnosti ponovo otvoriti prostor za pregovore i zasigurno utjecati na spomenute probleme s kojima se industrije susreću.

Aluminij 2

Foto: Arhiva More

welding-1209208_1920
Novosti

Poskupljuje proizvodnja

Paket zelenih zakona predviđa uvođenje carina na čelik, što bi utjecalo na cijenu proizvodnje, između ostalog i na brodogradnju

Da bi EU postigla ciljeve iz Pariškog sporazuma, o karbonski neutralnoj EU do 2050., postepeno možemo očekivati uvođenje različitih mjera i poskupljenja proizvodnje, kakvo se navodi u prijedlogu paketa mjera „Fit for 55“ u prijevodu „Spremi za 55“ koji je upućen na razmatranje EU članicama. Paket između ostalog, sadrži i uvođenje poreza na čelik, odnosno na sve proizvode za koje postoji utvrđena visoke emisije CO2. Radi se o vrlo nepopularnim mjerama za uvođenje, ali gledajući klimatske katastrofe koje se odvijaju ovih dana u svijetu, možda smo i zakasnili.

Nerealno je za očekivati da će mjere biti dobro prihvaćene, a teško je vjerovati da će i biti usvojene. Što se tiče brodogradnje, već sada je pod pritiskom zbog nedostatka sirovog materijala, ako dođe li do poskupljenja, u svim industrijama koje koriste čelik, svakako će doći do krize. Europska unija je svjetski predvodnik u regulativi kojom planira smanjiti emisiju štetnih plinova za 55 posto do 2030. godine, u odnosu na razinu iz posljednjeg desetljeća prošlog stoljeća. Da bi ostvarila ambiciozne ciljeve, u sljedećem desetljeću nas očekuje niz mjera za smanjenje emisija, obuhvaćeni velikim EU zelenim planom.  Paket mjera „Fit for 55“ sada mora proći razdoblje od nekoliko mjeseci pregovora među 27 država članica i Parlamenta europske unije.

Druge glavne ekonomske sile uključujući Kinu i SAD, dva najveća svjetska zagađivača, također su se obvezali postići nultu emisiju štetnih plinova, za što znanstvenici predviđaju da je krajnji rok 2050. godina, kako bi izbjegli katastrofalne posljedice promjene klime. EU je prva koja mijenja legislativu za pokretanje zelenih promjena kroz naredno desetljeće, među blokom kojeg čini oko 25 milijuna tvrtki i gotovo pola milijarde ljudi.

Oporezivanje emisija

Bivši generalni direktor za klimatske akcije pri Europskoj komisiji, Jos Delbeke komentirao je za Reuters kako svi imaju određene ciljeve, ali prevesti ih u zakon koji vodi ka realnom smanjenju emisija, je najteži zadatak. Od uvođenja klimatskih akcija u zakonodavstvo, EU je do 2019. godine, smanjila emisije do 24 posto od razina iz 1990-ih godina. Da bi nastavila smanjivati štetne emisije, Europska komisija je predložila 12 zakona koji targetiraju energetsku industriju, proizvodnju, transport, stambeno grijanje i ostale glavne faktore zagađivanja.  Emisije iz automobila, zrakoplova i brodova zajedno čine oko četvrtinu štetnih emisija u EU, s tendencijom rasta. Zgrade proizvode oko trećinu emisija u EU bloku, a uz tvornice, brojni domovi se griju na fosilna goriva.

Prijedlog zakona obuhvaća mjere kojima bi se potaknulo kompanije i konzumente da odaberu zelenije opcije prije nego one štetne. Primjerice, jedan od detalja prijedloga zakona koji je procurio u javnost, piše Reuters, je oporezivanje zrakoplova koji koriste kerozin kao gorivo za pogon, a onima s niskim postotkom emisija CO2 dati odgodu plaćanja poreza na 10 godina. Obnova EU ugljikova balansa također uključuje i tjeranje proizvodne industrije, energane i zrakoplovne kompanije, te motorna plovila da plaćaju za zagađenje CO2.

Lista prijedloga je duga, a jedan od najupečatljivijih detalja je potpuna zabrana proizvodnje novih automobila na benzinsko i dizel gorivo do 2035. godine. EU će nastaviti još ambicioznije planove, te nastaviti ulagati u obnovljive izvore energije. Uskoro se očekuje da će Brussels najaviti detalje oko prvog uvođenja carina na ugljik, ciljajući na uvoz dobara za čiju proizvodnju je potrebna velika emisija, a u što spadaju čelik i cement. Ta je najava uznemirila trgovinske partnere EU, uključujući Rusiju i Kinu. Politički put za postizanje tih ciljeva će biti težak, a EU članice i EU parlament tek trebaju raspraviti prijedloge.

Sraz zapada i istoka EU

Spomen ovih mjera snažno je odjeknuo između bogatijih, zapadnih i skandinavskih zemalja EU, gdje prodaja električnih automobila strelovito raste s jedne strane, te siromašnijih, istočnih zemalja EU s druge strane, koje su zabrinute za cijenu tih mjera, čije ekonomije ovise o ugljenu. Najviše su pod povećalom dijelovi prijedloga EK koji obuhvaća, transport i grijanje domaćinstava što će potencijalno poskupiti cijenu stanovanja.

Komisija je načelno obećala neku vrstu socijalnog fonda za zaštitu domaćinstava s manjim prihodima, te potencirala članice EU da fond od 800 milijardi eura namijenjenih obnovi nakon Covid-19, usmjere ka izolaciji zgrada i poticanju stvaranja poslova u zelenim tehnologijama, poput onih na bazi vodika. Prema mišljenju stručnjakinje za EU klimatske zakone, Manon Dufour iz tvrtke E3G, Europska unija nema što skrivati, te će povremenom objavom ovakvih informacija testirati javno mnijenje i spremnost na promjene, prenosi Reuters. Prema njoj, nije nerealno za očekivati da će ovakav paket zakona stići usred socio-ekonomske krize, zbog čega bi EU trebala biti vrlo oprezna.

Diplomatski izazov

Zakonodavci moraju biti spremni i na to da će industrija snažno lobirati protiv donošenja takvih poreza. Europski sektori koji koriste čelik i cement u proizvodnji, već se bore s planovima, a poneki otvoreno zagovaraju izuzeće iz takvih poreza. Slično je bilo i s automobilističkom industrijom u prošlosti, ali više ne. Primjer je i europski giganti poput Volkswagena koji je već predan tranziciji na čistu energiju, te do 2030. planira prestati proizvoditi automobile s motorima s unutarnjim sagorijevanjem, a u tome nisu jedini. S prvim takvim paketom zakona u svijetu, EU nastoji zadržati poziciju globalnog političkog klimatskog lidera. Nejasno je hoće li to biti dovoljno, piše Reuters, međutim postavlja ambiciozan izazov za druge velesile prije konferencije UN-a koja bi se trebala održati u Škotskoj u studenom ove godine.

Izazovno će biti da Kina i SAD podupru ovakav zakon, izjavio je Tom Rivett-Carnac, UN-ov glavni politički strateg za Pariški sporazum iz 2015. godine, koji je dodao da ćemo vidjeti hoće li to poći za rukom EU diplomaciji. Time je Bruxelles najavio da žele europsku klimatsku politiku proširiti globalno. Prvi susret s diplomatskim izazovima bit će stavljanje carina na ugljik, što bi trebalo EU tvrtke staviti na isti nazivnik s jeftinom konkurencijom zemalja sa slabim regulativama glede emisija CO2. Prijedlog bi također trebao pogurati EU industriju da investira u skupu zelenu tehnologiju. Ako krenu prve, europske bi tvrtke mogle postići kompetitivnu prednost na globalnom tržištu proizvoda poput „zelenog“ čelika proizvedenog vodikom, piše Reuters. Pritom je nejasno odakle bi vodik nabavljali, jer trenutno se najveći udio vodika dobiva iz fosilnih goriva, no otom potom, o čemu smo pisali u tekstu o razvoju pogona na vodikove gorive ćelije za plovila u aktualnom broju Mora.

Tekst: Teo Marević
Foto: Pixabay

boat-3746219_1920
Novosti

EU odustaje od carine

Prošlog tjedna najavljeno je podizanje carine do 50 posto na uvoz plovila iz SAD-a, a nakon reakcije industrije, objavljeno da ipak ništa od podizanja carina.

Nakon što je postignut dogovor između SAD-a i EU-e o odgodi povišenja carine, prošlog tjedna je odjeknula vijest da je iz dogovora izostala nautička industrija. Prema dogovoru postignutom u ožujku, od 1. srpnja se carina na uvoz plovila i motora iz SAD-a u EU, trebala podići s 25 posto i do 50 posto.

Američko udruženje proizvođača u nautici, NMMA, tada je oštro apeliralo na Bidenovu administraciju da čim prije izlobiraju kako ne bi došlo do povećanja carine i kako se američki izvoz u njihovo drugo najveće nautičko tržište na svijetu, Europsku uniju, ne bi dodatno srozalo.

Jučer je u zajedničkoj objavi EU i SAD-a objavljeno kako su poslušali glas industrije i da će se četveromjesečni embargo na podizanje carine ipak odnositi i na nautiku. Sve je počelo 2018. kada je SAD, pod Trumpovom administracijom uveo svijet u trgovinski rat, a prema EU uveo carine na uvoz aluminija i čelika, koji je, pokazalo se u međuvremenu destabilizirao odnose Europe i Amerike, te promiješao karte u globalnoj ekonomiji.

Od uvođenja Trumpovih carina, američki izvoz u Europsku uniju se prepolovio. Carine su također oštetile i europske dealere i distributere koji su uvoznici američkih brendova, te je procijenjeno da je utjecalo na smanjenje prodaje u vrijednosti oko 400 milijuna dolara s obje strane Atlantika.

Zbog toga, EU privremeno obustavlja primjenu automatskog povećanja rebalansirajućih mjera koje su trebale stupiti na snagu 1. srpnja 2021. SAD i EU najavile su da ulaze u fazu intenzivnih razgovora kako bi pronašli rješenje na obostrano zadovoljstvo do kraja godine.

Generalni tajnik European Boating Industry, Philip Easthill, izjavio je pritom u Briselu da čestita Europskoj komisiji i američkoj administraciji što su uspjeli postići dogovor i pozdravio suspenziju povećanja carine. Također ističe kako EBI snažno podupire napore EU i SAD-a da se nastave pregovori i ukinu postojeće barijere do kraja godine.

Foto: Pixabay

sailboat-1634874_1920
Novosti

EU carina na plovila iz SAD-a

Sporazum koji je nedavno postignut između EU i SAD-a, ne ide na ruku američkim brodograditeljima i proizvođačima nautičke opreme

Nedavnim sporazumom između Sjedinjenih država i Europske unije dogovorena je četveromjesečna pauza na carine povezane sa sporovima oko zrakoplova Svjetske trgovinske organizacije. Međutim, sporazum se ne odnosi na članak 232. o čeliku i aluminiju ili 25 posto uzvratne carine na američki izvoz plovila u EU.

Prema američkom udruženju NMMA, odmazne carine EU na plovila iz SAD-a povećat će se do 50 posto do 1. lipnja. Otkad su odmazne carine stupile na snagu 2018. godine, izvoz plovila iz SAD-a u EU se smanjio za 42 posto. Europska unija je inače drugi najveći izvozni teritorij plovila i motora iz SAD-a, nakon Kanade.

NMMA priopćenjem pozdravlja napredak Bidenove administracije i EU u normalizaciji trgovinskih odnosa, ali ističu nezadovoljstvo što SAD nije postigao dogovor s EU o plovilima. Navode kako nastavljaju suradnju s članovima američkog kongresa i administracijom da zaustave ove, po njih, štetne carine, te u suradnji s ključnim dionicima industrije rade na tome da nova administracija bude svjesna utjecaja ovih carina na američke male proizvođače plovila i opreme.

Frank Hugelmeyer, predsjednik udruženja NMMA izjavio je da će se strmoglavi pad nastaviti, ako Washington uskoro ne reagira. Dodao je da će “Trgovinska politika po modelu milo-za-drago vezati ruke američkih proizvođača u nautici, koji se oslanjaju na izvoz vrijedan više milijardi dolara koji održava gotovo 700 tisuća radnih mjesta i 35 tisuća tvrtki diljem SAD-a.”

Hugelmeyer ističe da je rekreativna plovidba jedna od rijetkih industrija koja stabilno pridonosi rastu ekonomije tijekom pandemije, te da ta industrija očekuje promptno uklanjanje EU carina na proizvode iz Amerike.

Piše: Teo Marević
Foto: Pixabay