DSC_8696
Novosti

Podaci potvrdili predviđanja

Da nije bilo pandemije, 2020. bila bi jedna od najboljih godina. Tranzit pao 70,1 posto, a ukupan pad prihoda luka nautičkog turizma iznosi 11,6 posto.

Objavljeni su podaci državnog zavoda za statistiku Nautički turizam – kapaciteti i poslovanje luka nautičkog turizma u 2020. godini, koji obuhvaća 185 luka nautičkog turizma. Od toga 82 marine na morskoj obali Hrvatske, među kojima i 18 suhih marina, te 79 sidrišta, 11 privezišta i 13 odlagališta za plovila. Ukupni kapacitet je 18 625 vezova.

U lukama nautičkog turizma je do kraja 2020. godine na stalnom vezu bilo 14312 plovila, što je 0,4 posto više no godinu ranije, od čega je u moru bilo njih 83,3 posto, a samo na kopnu 16,7 posto plovila. Najviše je bilo motornih brodica 47,6 posto, slijede jedrilice s udjelom 47,3 posto, te ostala plovila kojih je 5,1 posto.

Najviše plovila bilo je pod njemačkom zastavom, bilježi se 16,2 posto, zatim pod austrijskom 15,5 posto, te pod slovenskom 5,1 posto i talijanskom 3,2 posto. Zabilježen je blagi porast plovila pod njemačkom i slovenskom zastavom, te blagi pad broja austrijskih, hrvatskih i talijanskih plovila u odnosu na godinu ranije.

Točnije, najveći porast od 45,2 posto zabilježen je u Šibensko-kninskoj županiji, u Istarskoj 15,1 posto, Zadarskoj 7,7 posto, u Primorsko-goranskoj  6,6 posto, Splitsko-dalmatinskoj za 6,3, te u Dubrovačko-neretvanskoj za 5,3 posto. Jedino je Istarska županija zabilježila porast broja plovila sa stalnim vezom u moru, odnosno 2,6 posto, dok je Primorsko-goranska ostala na istoj razini, dok je u ostalima bilo manje nego 2019. godine.

Očekivano, zbog pandemije Covid-19 je u 2020. zabilježen veliki pad plovila u tranzitu u odnosu na godinu ranije, čak 40,7 posto. Tijekom cijele prošle godine ukupno je zabilježeno 121.536 plovila u tranzitu. Znakovito je to što je u siječnju i veljači 2020. broj plovila u tranzitu porastao usporedno s istim periodom 2019., dok podaci od ožujka do prosinca govore o padu.

Podsjećamo, u ožujku prošle godine uvedena je zabrana kretanja između općina zbog uvođenja strogih epidemioloških mjera, pa je za taj mjesec usporedno s 2019. godinom zabilježen pad od 70,1 posto. U travnju je pad bio još veći, čak 96,4 posto, te u svibnju 92,6 što govori da je praktički cijela predsezona tranzita izostala.

Prema vrsti plovila u tranzitu, najviše je bilo jedrilica, njih 59,8 posto, zatim motornih brodica 33,6 posto i ostalih 6,6 posto. Kroz čitavu 2020. godinu u tranzitu je bilo 45,9 posto manje jedrilica, te 32,3 posto manje motornih brodica i 35,5 posto manje ostalih plovila.

Većina tranzita činila su plovila iz Hrvatske, 46 posto, zatim iz njemačke 14,3 posto, iz Italije 11,4 posto, iz Austrije 8 posto, te iz Slovenije 6,4 posto, što čini 86,1 posto ukupnog broja plovila u tranzitu prošle godine. Prema zastavama država pod kojim plove, postoci su gotovo pa isti.

Ukupni prihodi luka nautičkog turizma manji su za 11,6 posto u odnosu na 2019. godinu, te je ostvareno 812 milijuna kuna. Od toga je 598 milijuna kuna bilo ostvareno od iznajmljivanja vezova, što je 73,7 posto od ukupno ostvarenog prihoda. U odnosu na 2019. ukupan prihod pao je za 11,6 posto, a prihod od iznajmljivanja vezova za 8,2 posto.

U svim su županijama pali ukupni prihodi u 2020. u odnosu na 2019., i to kako slijedi: u Dubrovačko-neretvanskoj županiji za 23,3 posto, Splitsko-dalmatinskoj za 17,4 posto, Istarskoj za 15,0 posto, Šibensko-kninskoj za 10,9 posto, Zadarskoj za 6,4 posto i Primorsko-goranskoj za 2,6 posto.

DSC_9352

Piše: Teo Marević

DSC_9537 – kopija
Novosti

Nautika iznad očekivanja

Službeni podaci Ministarstva mora pokazuju da je prva polovica kolovoza svega četvrtinu slabija od 2019. godine

Nautika je, kao što se i predviđalo ostvarila bolje rezultate u turizmu, u odnosu na ostale sektore. Tomu pridonosi činjenica da je nautičarima jednostavnije pridrižavati se propisanih mjera opreza, zbog same prirode izoliranosti tijekom boravka na plovilu, pa se gosti osjećaju sigurnije zbog manje izloženosti. Unatoč snažnom udaru na gospodarstvo i psihološki pritisak, nautika je pokazala svoju prednost.

Uspoređujući podatke iz tablice s brojem izdanih prijava dolazaka stranih jahti i brodica, te izvršenih produženja za razdoblje od 1. do 13. kolovoza 2019. u odnosu na isto razdoblje ove godine, ukupni pad je 25 posto. Najviše izdanih i produljenih dozvola imaju lučke uprave u Rijeci i u Puli, kao i prošle godine. Nešto veći pad bilježi se kod prijava dolazaka jahti, odnosno rekreativnih plovila duljih od 24 metra. Njih je ove godine bilo 221, dok je prošle godine bilo 385, odnosno 42,6 posto manje. Sličan je postotak pada i kod brodica, 39,41 posto, odnosno 2464 prošle i 1493 ove godine.

Ipak stanje pokazuje da stranci nisu izgubili povjerenje u Hrvatsku, pa je postotak pada produženja u odnosu na 2019. godinu znatno manji. Također, produljeno je 4073 dozvola za brodice, čime je pad u odnosu na lani 19,43 posto, dok je kod jahti taj pad gotovo beznačajan, samo 0,95 posto. Prema subotnjoj izjavi ministrice turizma Nikoline Brnjac, objavljenoj u Slobodnoj Dalmaciji, da je do sad hrvatska ostvarila više od 60 posto ukupnih turističkih rezultata od lani, možemo reći da ukupna slika nije crna kao što se predviđalo u ožujku. Tada su predviđanja za ukupna turistička ostvarenja u odnosu na lani bila između 30 i 50 posto.

DJI_0012
BusinessMORE

Zašto je naša obala postala najjače bareboat čarter odredište i kako se to dogodilo kazuje nam šest aktera tog procesa

Napisao: Lari Lulić
Foto: Marin Srzić, arhiva More

S flotom od 4378 službeno registriranih brodova lani, Hrvatska čarter flota najveća je na svijetu te čini impresivnih 40 posto svjetske čarter flote, a prema podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, djelatnošću iznajmljivanja brodova na Jadranu aktivno se bavi 930 tvrtki. O svim aspektima razvoja našeg najpropulzivnijeg turističkog sektora revno smo izvještavali od prvih brojeva naše revije 1995. godine, od vremena kada je čarter zbog rata bio na koljenima i dok je Jadranom, i to isključivo na njegovom sjeveru, krstarilo tek nekoliko stotina brodova. U obljetničkom broju odlučili smo stoga dati retrospektivu razvoja te djelatnosti, ispitati koji su faktori bili presudni da Jadran postane najjača svjetska čarter destinacija te pokušati procijeniti gdje su granice rasta i u kojemu bi se smjeru čarter mogao ili trebao razvijati. U potrazi za tim odgovorima obratili smo se šestorici veterana čarter biznisa u Hrvatskoj koji su, svaki na svoj način, obilježili taj sektor, često postavljali nove standarde u poslovanju te u proteklih 25 godina izgradili uspješne tvrtke s respektabilnim flotama.

Prvi od njih je Dario Marijan, direktor tvrtke Nava, koja ove godine obilježava 30 godina rada. Marijan je u nautičkom biznisu malo dulje od toga, još 1986. godine zanat je brusio u ACI- ju, gdje je radio prve čartere na popularnim Ticama, a s tim iskustvom početkom 90-ih osnovao je vlastitu tvrtku. Početkom rata čarter u Hrvatskoj gotovo je nestao, nešto gostiju još je dolazilo u Istru pa je Marijan dio brodova preselio u Opatiju. Tvrtka Nava je specifična jer je u čarter ponudi od početka imala motorne brodove. Rad s njima bez kvalitetnog servisa gotovo je nemoguć, što je Marijan prepoznao te je postao zastupnik i distributer Volva za Hrvatsku. Također je pionir s uvođenjem katamarana u čarter ponudu. Toga – danas najpropulzivnijeg segmenta čartera – uhvatio se još 2000. godine kada nitko drugi nije niti razmišljao o tome.

Kada smo preuzeli zastupstvo Lagoona, ta kompanija proizvodila je 36 brodova godišnje i mi smo tada dobili prva dva katamarana. Smijali su mi se u Splitu, govorili da je to za neznalice, ali imao sam viziju i pogodio sam. Danas Lagoon proizvodi 600 brodova godišnje, a katamarani će uskoro činiti 50 posto čarter tržišta. Adut katamarana je što pružaju komfor i prostor koji jedrilica nikad ne može pružiti, a imaju flybridge te time asociraju na motorne jahte. Mislim da će u budućnosti veći udio na tržištu činiti veći motorni katamarani, s četiri ili pet kabina. Danas motorni brod s pet kabina ne možete dobiti ispod 50.000 eura tjedno, dok je kod motornih katamarana cijena samo 30 posto od toga, a pružaju isti, ako ne i veći komfor, kazao je Marijan. (…) Više pročitajte u 252. broju Mora.

DSC_1878

Marina_161115_016_preview
Novosti

Španjolsko nacionalno udruženje nautičkih kompanija  ANEN objavilo je da se broj registriranih rekreativnih plovila u prvih 9 mjeseci u Španjolskoj povećao za 9,1 posto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno na  5,478 plovila. U pozitivnom trendu s rastom od čak 35,5 posto je i broj registriranih jedrilica, stoji u izjavi madridske organizacije. Od siječnja do rujna 2019., registracije plovila do šest metara duljine porastao je za 9,2 posto i sada broje 3,829 komada, dok je za plovila od 6 do 8 metara duljine registracija ostala ista, njih 990 kao i prošle godine u ovo doba. Najveće povećanje zabilježeno je u segmentu plovila od 8 do 12 metara, sa zabilježenim rastom od čak 46,3 posto, te sada broje 436 plovila. Broj registriranih brodova duljine 12 do 16 metara  povećao se za 2,4 posto u prva tri kvartala 2019. godine. Dio plovila iznad 16 metara duljine je jedini u opadanju s 14,8 posto u odnosu na prošlu godinu, pokazali su podaci španjolske organizacije. Rast je bio očekivan, jer prema podacima ANEN-a, prošle godine izdano je 7,5 posto više plovidbenih dozvola u odnosu na 2017. godinu, odnosno 10,411 novih dozvola, a ove godine u prvih 6 mjeseci je broj izdanih dozvola veći za 1,921 komad.