01 ISKRA BRODOGRADILIŠTE ŠIBENIK - POLAGANJE KOBILICE4 (4)
Novosti

Počela gradnja morske hitne

U Iskra brodogradilištu Šibenik počela gradnja prve od šest brzih brodica hitne pomorske medicinske službe

Iskra brodogradilište Šibenik danas je svečano obilježilo polaganje kobilice prve od šest brzih brodica koje se grade za uspostavu hitne pomorske medicinske službe Republike Hrvatske u sklopu projekta “Uspostava hitne pomorske medicinske službe” čiji je naručitelj Ministarstvo zdravstva. Nazočni su bili veleposlanik Republike Slovenije Vojislav Šuc i veleposlanik Kraljevine Norveške u Hrvatskoj Haakona Blankenborg, te predstavnici Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i drugi državni i lokalni dužnosnici.

Dušan Šešok, vlasnik slovenske Iskre, u sklopu koje posluje Iskra brodogradilište Šibenik i Danica Kramarić, ravnateljica Uprave za primarnu zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva postavili su na trup kobilice prve brodice tradicionalnu spomen ploču, kao znak sjećanja na taj, za Hrvatsku i hrvatsku brodogradnju, povijesno značajni događaj. Šešok je izrazio važnost razvoja proizvodnje u EU „Posebno nakon negativnih iskustava i naučenih lekcija iz recentnih kriznih situacija.“

Kramarić je kazala da će nove brodice imati izuzetne maritimne sposobnosti i da će se moći koristiti u najtežim vremenskim uvjetima na Jadranu “Kada ostala sredstva za pomoć i spašavanje, primjerice helikopteri, ne mogu djelovati.“ Najavila je nastavak ulaganja u hitnu medicinsku službu, što je nacionalni interes uvršetn u Nacionalni plan razvoja zdravstva 2021. do 2027.

Projekt je vrijedan oko 76,4 milijuna kuna, a povjeren je domaćem konzorciju u kojem su Iskra brodogradilište Šibenik i brodogradilište Tehnomont iz Pule. Konzorcij je posao dobio na natječaju koji je 2020. godine raspisalo Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske za projekt “Uspostave hitne medicinske pomorske službe brzim brodicama”. Projekt je sufinanciran sredstvima Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Europske unije. Ugovoreni rok izgradnje je 24 mjeseca.

02 ISKRA BRODOGRADILIŠTE ŠIBENIK - SVEČANOST2 02 ISKRA BRODOGRADILIŠTE ŠIBENIK - SVEČANOST4 02 ISKRA BRODOGRADILIŠTE ŠIBENIK - SVEČANOST7

Foto: Iskra brodogradilište Šibenik

sezona1
BusinessMORE

Sezona 2021. – Lice i naličje

Sezona se polako primiče kraju, vrijeme je da proanaliziramo koliko je bila uspješna i kako su poslovale tvrtke koje čine hrvatsku nautiku

Ima tomu otprilike mjesec dana otkad je postalo jasno da je Hrvatska imala relativno dugu turističku sezonu, kako je počelo busanje u prsa naših vrlih državnika, kao i obično najzaslužnijih što se to dogodilo. Sve nam je išlo odlično, a u nautici još i bolje jer kako znademo to je najpropulzivniji, najdugotrajniji i najsigurniji vid naše turističke ponude.

Ovo posljednje je nesporno, ali svaka medalja ima lice i naličje. Lice ove naše sezone je sjajno. Tamo negdje polovicom lipnja naš se dio Jadrana napunio brodovima. Iz dana u dan isplovljavali su u sve većem broju čarteraši, stizali su nam nautičari vezani u marinama u susjednim zemljama i s Mediterana, kao i obično, navalile su megajahte, a zaplovili su i stranci vezani kod nas pa na kraju i mi, obični domaći smrtnici. Sve zajedno, izuzmemo li krajnji jug Hrvatske, posljednja tri i pol mjeseca more nam izgleda jednako kao i u najboljim nautičkim godinama. A kakvo je naličje te slike? Na to pitanje nije baš jednostavno odgovoriti. Našu nautičku ponudu čine komercijalne marine i rive, sidrišta, čarter tvrtke, niz servisnih usluga, ugostitelji i još mnogo toga što se često niti ne doživljava nautikom. O mnogima od njih nemamo saznanja kako su poslovali ili ćemo ih imati tek kad ih statistika i završni računi iskažu, ali ponešto možemo već sada znati. Recimo, kad je riječ o čarter tvrtkama, a one po svim procjenama ostvare trećinu našeg ukupnog nautičkog prometa, dosta je toga poznato.

Karta kanta

Brojke su neumoljive. Sudeći prema ostvarenim najmovima u čarteru, broju ljudi koji su plovili na iznajmljenim jahtama te uplovljavanjima stranih nautičara, sezonu koja polako odlazi a nikako da ode možemo bez sumnje proglasiti vrlo uspješnom. Puno, puno uspješnijom nego što su se to nadali i najveći optimisti još tamo sredinom proljeća. Činjenica da smo od početka godine do 30. rujna na čarter plovilima imali 431.199 nautičara što je 79% od broja onih koji su nam stigli u prvih devet mjeseci 2019. godine, više je nego zadovoljavajuća jer ne smijemo zaboraviti da smo u sam početak sezone krenuli u vrijeme lockdowna. (…) Više pročitajte u 262. broju Mora.

Piše: Braslav Karlić
Foto: Marin Srzić

sezona2

cruise-ship-3687021_1920
Novosti

Zbogom velikim brodovima

Od 1. kolovoza, u Veneciju neće moći pristati brodovi s više od 25 tisuća tona ili 180 m dužine

Zakon je potpisan i stupa na snagu početkom kolovoza, a talijanski ministar povijesti, kulturne baštine i turizma Dario Franceschini, kao ni UNESCO nisu krili oduševljenje. Radosnu vijest je prvi objavio ministar putem Twitter računa napisavši “od 1. kolovoza veliki brodovi više neće moći prolaziti ispred (trga) San Marco, niti kroz kanal Giudecca,” te je dodao kako je ponosan na ustrajanost lokalne zajednice.
Zabrana se odnosi na brodove teže od 25 tisuća tona ili dulje od 180 m, odnosno na sva plovila koja u gorivu sadrže 0,1 posto sumpora. Dekretom je također određeno da se urbani vodeni putevi bazena i San Marco, te kanala Giudecca proglase nacionalnim spomenicima. Time se praktično takvim brodovima onemogućava uplovljavanje u dva bazena venecijanske luke – Troncheto I Porto Maritimo u koja su do sada pristajali.

Pomorski promet u Veneciji je uvijek bio gust, s mnoštvom malih i srednjih turističkih plovila. Zbog gužve i bojazni za mogućim sudarima, oduvijek je postojao problem s velikim brodovima koji su prolazili neposredno ispred trga Sv. Marka kako bi svojim gostima pružili najatraktivniji mogući pogled na grad. Posljednji veliki udes zbio se pretprošle godine, kada je kruzer udario u rivu, baš u trenutku kada je napetost lokalaca ali i dobrog dijela svjetske javnosti prema velikim kruzerima u gradu pod UNESCO-vom zaštitom bila na vrhuncu. Čak je i popularni umjetnik Banksy gotovo proročanski ukazao na taj problem svojim umjetničkim aktivizmom.

Problem nije samo u težini upravljivosti i gustoći prometa zbog koje postoji mogućnost sudara, već u tome što veliki brodovi stvaraju nepodnošljivu buku, zagađuju, a nije ni tako krasan prizor uz trg San Marco vidjeti brod visine zgrade s 15 i više katova. Posljednjih godina je negativnom mnijenju o kruzerima doprinijelo i podizanje svijesti o negativnom utjecaju na okoliš koji proizvode takvi brodovi, uslijed globalne klimatske katastrofe kojom svjedočimo.

U međuvremenu, traži se alternativno rješenje u lučkom području Marghera u blizini Venecije na obali lagune u kojem se nalaze teretni terminali I brodogradilišta, a za project se predviđa da će koštati oko 157 milijuna eura, dok se traži rješenje za pristanište dalje od obale. Takvom modelu pribjegli su neki europski gradovi, poput Kopenhagena u kojem kruzeri pristaju daleko izvan gradskog područja a njihovi gosti se potom prevoze do gradskih riva manjim brodicama. To je atraktivno rješenje koje otvara nove poslove. Ako bi se takvo što napravilo u Veneciji treba ipak kazati da bi nestao tek dio problema. Onečišćenje koje takvi brodovi proizvode ne bi nestalo ali bi se premjestilo na drugu, manje osjetljivu lokaciju umjesto da se događa unutar lagune gdje je zbog plićine taj utjecaj pogubniji. Zakon je predvidio i pomoć tvrtkama i radnicima koji će ovom odlukom osjetiti financijski udarac, čak i u slučaju da se dozvoli iskrcavanje putnika dalje od obale Venecije.

Foto: Pixabay

Christensen Yachts
Novosti

Kanada predstavila porez na luksuz

Novi porez obuhvaća između ostalog i sva nova plovila iznad 250.000 CAD vrijednosti, a namijenjen je povećanju penzija

Riječ je o jednom od ključnih poteza koji se očekivao još od njegova najavljivanja tijekom kampanje vladajuće liberalne stranke, 2019. godine. Predstavljeni prijedlog poreza još nije dobio odobrenje parlamenta, a sastoji se od 750 stranica teksta. Porez na luksuz odnosi se između ostalog i na nova plovila u vrijednosti iznad 250 tisuća kanadskih dolara (milijun i 255 tisuća kuna), te na automobile i avione iznad 100 tisuća dolara.

Od poreza će, međutim, biti izuzeta rekreativna vozila poput “kampera”, mobilnih kućica, te različitih vozila za snijeg, koja su u nekim dijelovima Kanade jedina pogodna za kretanje tijekom zime.

Predsjednica nautičkog udruženja NMMA Canada, Sara Anghel je izjavila da su unatoč dugim i teškim naporima lobiranja, veoma razočarani što je vlada odlučila ići s uvođenjem poreza na luksuz. Iako, dodala je da su ovim okvirima zadovoljni što se granica za oporezivanje pomaknula s prvotnih 100 tisuća dolara na 250 tisuća za nova plovila.

Obračun novog poreza predviđa dva modela, ovisno koji je povoljniji. Prvi model računa se tako da se na iznos iznad predviđenog praga oporezuje s 20 posto, ili 10 posto na ukupnu vrijednost proizvoda, te će se u obzir uzimati manji iznos. Porez obuhvaća i druge proizvode poput duhanskih, alkohola i drugih, a ostvarenim prihodom od novog poreza, kanadska vlada obećala je popraviti financijsku sliku starije populacije koji će od lipnja 2022. napuniti 75 godina i više. Najprije jednokratnom financijskom pomoći od 500 kanadskih dolara u kolovozu iduće godine, a po uvođenju poreza postepeno podizanje penzija do 10 posto.

Kritičari u Kanadi su brojni, a među njima su i oni koji načelno zagovaraju porez na luksuz, poput Petera Juliana iz ljevičarske stranke NDP, koji su očekivali da će porez na luksuz obuhvaćati natprosječno “ultra” bogate pojedince, prema ukupnom imetku, što se kolokvijalno naziva porez na bogataše, o čemu se sve glasnije govori u predizbornim kampanjama lijeve političke struje u cijelom svijetu.

Predsjednik ceha dilera automobila, Tim Reuss izrazio je nezadovoljstvo ovim predstavljenim, navodeći da će uvođenjem novog poreza najviše izgubiti male tvrtke koje se bave prodajom automobila i dijelova, te serviseri.

Foto: Christensen Yachts