norvezani2
BrodogradnjaMORE

Dobar posao s Norvežanima

Gradnja radnih brodova za ribogojilišta za norveške naručitelje u Hrvatskoj višestruko je nadmašila očekivanja. Ljude koji organiziraju te poslove pitali smo kako su u tomu uspjeli

Dok Teo i ja sa Željkom Ninićem, jednim od konzultanata CroNoMara obilazimo svaki kutak velikog, petnaestmetarskog radnog katamarana što na platou šibenskog Iskra brodogradilišta 1 čeka otpremu u kakav norveški fjord, pitam se hoće li tamošnji fishfarmeri dok na njemu budu živjeli i radili znati tko ga je i gdje napravio.

Svi su natpisi na brodu na norveškom i engleskom, brand je Moen Marine i vjerojatno će tek pomnjivo čeprkanje po brodskoj dokumentaciji otkriti da je riječ o djelu hrvatskih meštara. I to ne slučajnom i usputnom jer u posljednjih jedanaest i pol godina sagrađena su u našim škverovima ravno 152 radna broda za norveške naručitelje. A još ih je 18 u gradnji. Lijep posao, znademo li da je proizvodna cijena do sada isporučenih brodova viša od 140 milijuna eura, osobito za zemlju u kojoj je industrijska proizvodnja, uključujući i brodogradnju, zadnja rupa na svirali.

norvezani3

Mi u Moru pratimo taj projekt još otkad su u tadašnjem NCP remontnom brodogradilištu, današnjoj Iskri, sagrađeni prvi katamarani namijenjeni opskrbi ribogojilišta. Ono što se u međuvremenu dogodilo vrijedi ispričati od samog početka jer pokazuje do koje se mjere može razviti državna inicijativa pa i državno privatno partnerstvo. Naravno, kad je država Norveška, onda i Hrvati mogu biti pravi partneri a ne kumovi.

Sve je krenulo tamo negdje 2008. godine kad je norveška vlada odlučila obvezu prema budućoj novoj članici EU usmjeriti u zajednički projekt u sektoru mora i pomorstva, ponajprije marikulture, smatrajući da tu može ponuditi najviše iskustva i znanja.  (…) Više pročitajte u 259. broju Mora.

norvezani1

DSC_0393
Novosti

Biograd diše punim plućima

Otvoren je Biograd Boat Show. Da se ne nose maske i ne mjeri temperatura na ulazu, netko bi pomislio da se radi o sasvim običnoj godini.

Biograd Boat Show je u tijeku, a 22. izdanje nautičkog sajma se odvija odlično s obzirom na epidemiološke uvjete. Volumen sajma je tek nekih 20 posto manji, a posjetitelja ima kao i prethodnih godina, dok se za vikend očekuje najveći broj gostiju. Iako je broj izlagača bitno smanjen, broj brodova po izlagačima je povećan i komotniji je raspored, te se ne osjeti nedostatak uzrokovan pandemijom korone.

U srijedu je održano svečano otvorenje, kao i panel rasprava Hrvatski dani nautike na kojoj su sudjelovali predstavnici industrije i raspravljali o protekloj sezoni, te o nadolazećim izazovima.

Najveće iznenađenje megajahte

U raspravi se osjetila doza napetosti, jer unatoč vladinim najavama nisu ostvarene neke pogodnosti za teško pogođene tvrtke. Podsjećamo, u proljeće su na zahtjev udruženja marina i čartera iz Vlade poručili kako će razgovarati i izaći u susret čarterašima koji su zbog korone imali gotovo stopostotni pad u predsezoni. Prijedlog je bio da se marinama odgodi plaćanje fiksnog dijela koncesijske naknade, te da marine u visini tog iznosa odgode plaćanje potraživanja od čarteraških tvrtki, no to se nije ostvarilo.

Svi su redom pozdravili vladine mjere i brzu reakciju Hrvatske na otvaranje vrata stranim plovilima, što je omogućilo relativno brz povratak u nautičku sezonu nakon lockdowna. Najveće iznenađenje ove sezone bio je stopostotni porast dolazaka  megajahti s gostima čija je prosječna dnevna potrošnja daleko iznad svih drugih gostiju.

Najveći gubitnici ove godine bili su mali brodari, odnosno izletnički brodovi čiji je pad u prosjeku preko 90 posto. Taj problem je dublji, jer se radi uglavnom o brodovima hrvatske proizvodnje, koji se servisiraju i opremaju u Hrvatskoj, u vlasništvu su hrvatskih brodara, s hrvatskim mornarima, a servisiraju se u brodogradilištima u kojima su zaposleni domaći ljudi u malim i velikim škverovima duž Jadranske obale.

Osoblje sajma i izlagači paze na mjere

Što se tiče mjera na sajmu, organizatori su dali svoj maksimum. Raspored stolova u restoranu i barovima podliježe epidemiološkim preporukama, s dezinfekcijskim sredstvima na svakom koraku. Izlagači i osoblje sajma nose maske čitavo vrijeme, a Covid-redari obilaze događaj. Na ulazu je i policija, mjeri se temperatura, no čitava je situacija vrlo pitoma.

Isto se ne može reći za posjetitelje, mahom domaće ljude, koji uglavnom ne nose maske, ili ih nose pod bradom, pa stavljaju na lice tek kad ugledaju redare. Na sajmu ima i gostiju s njemačkog govornog područja, ponešto gostiju iz Poljske i Mađarske, te gotovo da nema Slovenaca i Talijana. Danas i sutra su na rasporedu sastanci udruženja luka, marina, chartera, te seminari tvrtke MMK Booking Manager za čarteraške agencije, operatere, kao prezentacije i domjenci.

BBS 2020

DSC_0412 – kopija
DSC_0419 – kopija
DSC_0422 – kopija
DSC_0420 – kopija
DSC_0400 – kopija
DSC_0408 – kopija
DSC_0430 – kopija
DSC_0434 1 – kopija
leut1
BaštinaMORE

Antina niska leuta

Prilike za kanatu sigurno će opet biti jer Kvarneriol je tek jedan od leuta što ih u već pravilnom ritmu gradi meštar Fržop

Kad se danas u vrijeme serije i plastike dogodi naručitelj drvenog broda i to ne bilo kakvoga nego prelijepog leuta iz majstorske radionice Ante Fržopa, mora se tu naći osoba i motiv. Za ovu našu priču zaslužan je Đanfranko Načinović, pomorac iz Rijeke istarskih korijena. Njegov brod upoznao sam skoro godinu dana prije nego što sam ga susreo na kanati u Betini zadnjih dana ljeta. Kad sam ga vidio onako moćna i skladna pri kraju gradnje, bilo mi je jasno da će hrvatska flota tradicionalnih barki biti uskoro bogatija za jednu iznim-nu ljepoticu.

Nadali smo se da će u more početkom ljeta i jedva sam čekao vidjeti je kako plovi. Betinske djevojke i žene iz udruge Zora spremale su se zaplesati i zapjevati, kako je to na porinuću red. Samo, dogodilo se što se dogodilo pa je Kvarneriol, tako mu je ime, more dotakao tek u rujnu, broj uzvanika odredile su regule epidemiologa, a ples i pjesma članica Zore pričekati će sljedeću priliku. A nje će, uvjeren sam, sigurno biti jer ovaj leut samo je jedan u nizu što ih u već pravilnom ritmu svakih tri ili četiri godine sagradi meštar Ante. I na svakom od njih pokaže vrijednost i ljepotu tradicionalne gradnje.

leut2

Svima njima ishodište je osammetarski ribarski leut koji je još tamo 1999. godine sagradio za obitelj Joška Racetina iz Marine koji je njime vukao koćicu pa je radi toga imao malo širu krmu. Par godina kasnije, taman kad je dovršio Kurnataricu, priča mi Ante, pojavio se Ivan Lučev, povratnik iz Australije u Prvić Luku, i zaželio da mu napravi osam metarski leut koji će biti za njegove gušte i imati veći salon. „Imao sam šablone onog leuta, ali kako smo u međuvremenu počeli ozbiljnije idriti, znao sam da taj brod ne bi bio dobar za jedrenje. I onda sam odlučio napraviti novi model, novi nacrt i šablone makar mi je on govorio da to ne treba sve radit jer se njemu sviđa i onaj. Ali ja sam potrošio nešto vremena, napravio promjene i sagradio taj brod, malo širi, prilagođene forme, bolji za jedrenje.

Iako na kraju taj brod nikad nije dobio jedro makar je vlasnik govorija da će ga stavit. Dok sam gradio taj leut, dolazio je u radionicu naš mještanin Tonko Skračić kojemu se svidio taj model pa sam napravio i njemu brod. To je poznati leut Gušte. (…) „E onda je doša Đanfranko“, nastavlja Ante. „Šeta je po rivi u Betini i naša je Guštu. Svidio mu se. Njemu sam u odnosu na Guštu napravio u provi više utonuća jer nije bilo potrebno da prova pliva, da je puno vani. Pokazalo se kad je malo uronjena, da ti naši stari brodovi bolje jedru. Kad napravite dva do tri leuta – a to sam napravija tih posljednjih deset godina, onda se na tom zadnjem riješe sve negativnosti i dobijemo ovo što smo sada dobili. (…) Više pročitajte u 256. broju Mora.

leut3

plastika1
IstraživanjaMORE

Na kraju jednog vijeka

Istražili smo što se događa s dotrajalim plastičnim brodovima, te kako se o toj vrsti otpada brinu druge zemlje u EU.

Nalazimo se na kraju jedne generacije plovila koja su jednostavno dotrajala u svakom smislu. Plastični val 60-ih godina 20. stoljeća preplavio je svjetsku industriju i preko noći nepovratno promijenio način na koji živimo, unaprijedivši standarde života milijardama ljudi. Odjeća, cigarete, upaljači, automobili, barke, brodovi, jedra, naočale, satovi, cipele, posuđe, nema što nije napravljeno od neke vrste plastike.
Sada je industrija u potrazi za novim materijalima koji bi po praktičnosti i cijeni zamijenili plastiku, a da pritom ne štete okolišu.
U ovom trenutku proizvodimo više plastike no ikada i počinjemo biti svjesni koliko smo time samo posudili vremena. Plastični brodovi proizvedeni tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća neupitno će završiti kao nepoželjni otpad i toga će uskoro biti sve više. Statistički podaci europskih organizacija za zbrinjavanje plovila za otpad pokazuju da je najveći broj dotrajalih brodova star oko 30 do 45 godina.

plastika2

Znanstvenica u području morske biologije dr. sc. Corina Ciocan u svom tekstu o posljedicama napuštenih brodova se cinično pita: “Gdje odlaze brodovi kada umru? Na eBay, gdje će postati problem nekog drugog neznalice.” U našem slučaju to bi bili neki lokalni oglasnici, nakon čega postaju dio zapuštenih dijelova lokalnih brodogradilišta, obraslih dvorišta i pustopoljine uz magistralu.
Problem recikliranja je vrlo velik, a najteža je istina to da se većina plastike ne može reciklirati, već će se nastaviti raspadati i polako ulaziti u okoliš ili gomilati na izoliranim odlagalištima. Prilikom raspadanja plastika ispušta toksine i u mirkofragmentima ulazi u hranidbeni lanac, a studije o utjecaju tih procesa na zdravlje ljudi i životinja i dalje su rijetke, no redom pokazuju da bismo se trebali zabrinuti, o čemu smo više puta pisali u temama povezanih s plastikom u moru.

A sada nešto potpuno drugačije

Svi koji su jedrili u teškim drvenim, betonskim, željeznim, pa zatim u plastičnim jedrilicama znaju zašto je plastika, osim naravno po cijeni, izuzetno važna za plovidbu i sportsko jedrenje. Plastika je praktički stvorila rekreativnu plovidbu koja je prije toga bila rezervirana za ljude koji žive od broda ili im služi za prijevoz od jedne do druge točke.
Pojavom plastike u brodogradnji proizvodnja plovila naglo se povećala, a potražnja koja je oduvijek postojala, raste i danas. Jedrenje i veslanje su kao sport do pojave plastike u masovnoj brodogradnji bili rezervirani za članove sportskih klubova, te većini bili teško dostupni. (…) Više pročitajte u 256. broju Mora.

plastika3

Primus-2.38
BrodogradnjaMORE

Održiva brodogradnja

Talijanski tim razvija tehnologiju koja bi mogla brodogradnju učiniti ekološki održivom

Startup tvrtka Northern Light Composites iz Trsta napravila je prvi eco dinghy EcoPrimus, malu jedrilicu u potpunosti napravljenu od prirodnih materijala, zbog čega se u cijelosti može reciklirati. EcoPrimus je ekološka inačica klase Primus koju je 2016. dizajnirao mađarski dizajner David Bereczki kao nasljednika legendarne klase Optimist s nekim značajkama većih jedrilica.

Primus ima dvostruki trup, što jedrilici omogućava samopražnjenje, a u krmenom zrcalu nalaze se otvori za vodu, kao i otvor kroz koji se provlači jarbol s jedrom i bum prilikom spremanja te na taj način olakšava transport. EcoPrimus je standardnih dimenzija klase Primus: duga je 2,42 m s gazom dubine maksimalno 1,15 m i težine 35 kg. Riječ je o prototipu, a voditelj projekta Fabio Bignolini izjavio je za More da su trenutno na 75 posto do finalnog proizvoda. (…) Više pročitajte u novom, 254. broju Mora ili putem naše mobilne aplikacije Sailing Croatia.

Elan GT6
Novosti

Elan vraća proizvodnju

Najveće brodogradilište rekreativnih plovila u susjedstvu, Elan Yachts najavilo povratak proizvodnje od idućeg tjedna.

Elanov direktor Marko Skrbin kazao je za International Boat Industry da je tvrtka kompletno zatvorila sve aktivnosti 16. ožujka, prema preporukama slovenske vlade u svrhu zaštite svojih zaposlenika. Zbog izvanredne situacije kasni i dovršetak novog modela jedrilice GT6 koju Elan gradi u suradnji s Porscheom, a čije smo nacrte ekskluzivno objavili u prosinačkom broju Mora.

Predviđaju da će GT6 biti gotova do srpnja, a prvo javno predstavljanje zakazano je za nautičke sajmove u Cannesu i Southamptonu, naravno, s pretpostavkom da će se ti sajmovi zaista održati. Podsjećamo, novu Elanovu jedrilicu GT6 je dizajnirao Studio F.A. Porsche Design Office u suradnji s dugogodišnjim suradnikom Elana, Robom Humphreysom i njihovim kućnim timom.

Ovaj model donosi nekoliko vrlo upečatljivih i drugačijih pristupa dizajnu, što je vidljivo na prvi pogled. Dizajn kokpita i natkabine je apsolutno inovativan i elegantan, što znakovito spaja Elan i Porsche. Na tržištu će naći mjesto među brzim i udobnim jedrilicama, pogodnima za duže plovidbe.

Bavaria
Novosti

Brodogradnja na pauzi

Zbog sve oštrijih mjera koje države diljem svijeta poduzimaju kako bi zaustavili širenje koronavirusa, brodogradilišta su uglavnom prekinula, a manji dio njih je nastavio proizvodnju u smanjenom kapacitetu.

Od ponedjeljka je u Italiji na snagu stupila stroža mjera ograničenja u svrhu suzbijanja širenja pandemije. Do 3. Travnja su zatvorene sve tvornice koje nisu neophodne za život građana, pat ako i brodogradilišta. Prije samo nekoliko dana, za talijanski Solo Vela Net, direktori brodogradilišta govorili su kako rade smanjenim kapacitetom, kako bi čim efektnije provodili mjere zaštite zaposlenika i da se proizvodnja nastavlja. Fabio Planamente iz brodogradilišta Cantiere del Pardo kazao je kako će nastaviti raditi. Isto je poručio i vlasnik Ice Yachta, Marco Malgara koji je do pred nekoliko dana planirao isporučiti sve narudžbe u već utvrđenim uvjetima. Neka brodogradilišta poput Italia Yachts, Solaris i druga manja vjerojatno su zatvorena, prenosi SVN, jer im nitko nije odgovorio na upit.

Prošlog tjedna pisali smo o nekim brodogradilšitma koja su rano uvela mjere zaštite, pa nastavljaju raditi. Francuski Fountaine Pajot i Dufour su zatvorili proizvodnju u petak dok im ostali odjeli tvrtke rade od kuće i dostupni su za komunikaciju i dozvoljene operativne zahvate s klijentima, novinarima, partnerima i dobavljačima. Balì je smanjio proizvodnju, a njemačka Hanse Grupa održava proizvodnju aktivnom primjenom politika zaštite osoblja. Slično radi i Bavaria. Grupa Beneteau je do daljnjega zatvorila svoje pogone za proizvodnju brodova i plutajućih kuća u Italiji i Francuskoj, dok im pogoni u Poljskoj i SAD-u rade u smanjenom obimu. Iz grupe Beneteau naglašavaju kako prate zbivanja u svijetu i nastoje očuvati zdravlje svojih zaposlenika, pa je u tu svrhu otkazali sva službena putovanja i organiziran je rad o kuće za one odjele koje je to moguće, dok drugi rade prema uvjetima koje određuju vlasti u pojedinim državama.

Britanski brodograditelj Princess Yachts najavio je kontrolirano gašenje proizvodnje u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tvrtka je u priopćenju izrazila zabrinutost za zdravlje svojih zaposlenika, te partnera i kupaca. Tvrtka je prema naputku britanske vlade svoje zaposlenike klasificirala kao „Odsutne do daljnjega“, te je najavila da će im uredno isplaćivati plaće. Direktor švedskog Nautor’s Swana, Vanni Galgani izjavio je da oni nastavljaju raditi u relativnom spokoju, zahvaljujući rijetkom naseljenosti pa se zaraza sporije širi, prenosi SVN.

Čarteraši prvi na udaru

Zbog ograničenja koja polako nastupaju u sve većem broju zemalja, kašnjenja su ono što nas neizbježno očekuje u ovoj ljetnoj sezoni, za koju još postoji nada. Iako su u većini europskih zemalja već najavljene odgode plaćanja poreza i slične mjere, svojevrsno razumijevanje će postojati i među partnerima i dobavljačima, no tu ne staju potencijalni financijski problemi za brodogradilišta. Posve je izgledno da će cijeli svijet ući u recesiju, a čitavo gospodarstvo će snažno usporiti, što će se dakako odraziti na brodogradilišta kao i sve popratne industrije.

Ključan period je ljeto. Ako pandemija stane i život se nastavi normalizirati do ljeta, pa da turistička, odnosno nautička sezona ispadnu koliko-toliko u redu, gospodarstvo će se brže oporaviti. Ne bude li sezone, poslovanje brodogradilišta će se ugroziti posljedično poslovanju čarteraških tvrtki, dilera brodova i nautičke opreme te drugih gospodarskih čimbenika. Najtežu štetu proživjet će čarteraški sektor. Čak i ako pandemija završi u lipnju, sezona sasvim sigurno neće polučiti očekivane rezultate. Prema istraživanju talijanskog SVN-a najveću štetu će pretrpjeti sektor katamarana, jer većina prodaje višetrupaca odnosi se na čarteraške kompanije.

Foto: Bavaria

genova1
MORESajmovi

Godinama je slovio kao gubitnik, a sada četvrtu godinu za redom 59. Salone Nautico di Genova izranja nakon potonuća izazvanog ekonomskom i gospodarskom krizom o kojoj se još uvijek potiho govori, ali sa zadrškom jer more ljudi na ovogodišnjem sajmu i rekordna posjećenost za prvu subotu sajma govori da je s tom pričom o krizi završeno. Događaj je ove godine raprodao predviđene kapacitete i okupio 986 izlagača iz 28 zemalja i 5 kontinenata, prostire se na preko 200 tisuća kvadratnih metara na moru i na suhom gdje je izloženo preko 1000 brodova. S ukupno 186.000 posjetitelja, Genova je definitivno izgradila nove temelje na kojima čvrsto stoji i razvija se u smjeru gdje drugi veliki europski sajmovi uglavnom ne zalaze u toj mjeri, a to su mala i srednja brodogradnja po mjeri najvećeg broja nautičara. Iako je na sajmu izloženo i puno većih primjeraka jahti, najveći broj plovila odnosi se na male i srednje gumenjake, glisere, brodice, jedrilice i katamarane od 6 do 15 metara. Uspoređujući fotografije sajma u najboljim danima i sada, jasno je da još nije povratio stari sjaj, no vidljivo je i to da se sajam mijenja i da je pronašao novu nišu na tržištu. Dodamo li tome uzastopni rast male brodogradnje u Italiji i stabilnu prodaju i broj potpisanih leasing ugovora, nema sumnje da će iduća godina biti u plusu. Takvo tržište itekako je zanimljivo hrvatskim izlagačima.

Više pročitajte u novom broju Mora.

genova3

genova2