Udruga Betinska gajeta 1740
Novosti

Sajam tradicijske brodogradnje

Betina će ovog vikenda biti domaćin Sajma tradicijske brodogradnje s bogatim programom radionica, izložbi i regate, uz gastro ponudu OPG-ova

U Betini će se od 3. do 5. lipnja 2022. održati Sajam tradicijske drvene brodogradnje koji u partnerstvu organiziraju Muzej betinske drvene brodogradnje, Turistička zajednica mjesta Betina i udruga Betinska gajeta 1740. Program obuhvaća izložbu tradicijskih drvenih brodova, prodajno-izložbeni sajam proizvođača opreme namijenjene drvenim brodovima poput konopa, bokobrana, palubne opreme, okova, servisnih usluga u maloj brodogradnji kao što je servis brodskih motora i elektro opreme, usluge bojanja i lakiranja, ali i ribarskih alata i opreme.

Brodograditelji će održati stručna predavanja, prezentacije izrade tradicijskih alata, radionice za djecu i odrasle na temu gradnje brodova, jedrenja, očuvanja okoliša, regate i plovidbe u drvenim brodovima te posjete škverovima. Na glavnom betinskom trgu održat će se i gastronomski dio manifestacije, prezentacija i prodajni sajam proizvoda OPG-a, tradicijskih obrtnika i ostalih ponuđača domaćih proizvoda. Program će se održati na otvorenom, na lokacijama u samom centru mjesta, od tradicijskih brodogradilišta na jugoistočnoj strani naselja prema Trgu na moru. Betinska brodogradilišta će se kroz sajmene dane prezentirati na licu mjesta.

Šetnjom obalnom linijom prema trgu posjetitelji će upoznavati izlagače s raznovrsnom ponudom vezanom uz tradicijski brod, a po dolasku na glavni betinski trg moći će okusiti i kupiti različite domaće proizvode u gastro paviljonima. Na Dugom mulu u Betini bit će upriličen najatraktivniji dio događaja, izložba tradicijskih brodova. Glavna betinska riva bit će mjesto polaska prezentacijske regate drvenih brodova te ostalih plovidbi koje su dijelom programa. Radionice i edukativni dio održat će se u prostoru Prezentacijskog centra Betina.

Ciljevi projekta su promicanje maritimne kulture i prijenos znanja, otvaranje novih mogućnosti za aktere hrvatske male drvene brodogradnje i povezanih tradicijskih zanata te razvoj kulturnog turizma kroz novi društveno – kulturni sadržaj vezan uz identitet lokalne zajednice. Namjera je organizatora i partnera da se, kroz aktivnosti projekta, prezentira i valorizira kulturna baština Betine i otoka Murtera. Projekt je u prvom redu namijenjen brodograditeljima, vlasnicima drvenih brodova, obrtnicima, OPG-ovima, profesionalnim ribarima, članovima baštinskih udruga, lokalnom stanovništvu, mladima i djeci te posjetiteljima Betine i otoka Murtera s ciljem valorizacije lokalne maritimne baštine i njene popularizacije u funkciji turizma, prijenosa znanja, edukacije i obrazovanja te daljnjeg gospodarskog razvoja. Program je namijenjen svim zaljubljenicima u pomorsku baštinu i drvenu brodogradnju.

Projekt je sufinanciran sredstvima LAGUR-a Galeb iz Tribunja putem FLAG natječaja za provedbu Mjere 1.1.1. “Promocija lokalnog ribarstva, akvakulture, gastronomije i maritimne baštine” iz LRSR FLAG-a “Galeb”. Ukupna vrijednost prijavljenog projekta je 156.577,69 kn. Program će se održati pod pokroviteljstvom Općine Tisno i Šibensko – kninske županije i u suorganizaciji Obrtničke komore Šibensko – kninske županije.

Foto: Facebook / Udruga Betinska gajeta 1740

RINA
Uncategorized

Viša razina provjere kvalitete

Uz internu Sunseekerovu kontrolu, provodit će i neovisno ispitivanje svakog pojedinog plovila za certificiranje

Britanski brend luksuznih motornjaka Sunseeker International prvi u Velikoj Britaniji uvodi Module F sustav certificiranja. Nova razina certificiranja će se potpuno uvesti do kraja ove godine, te će se primjenjivati na sve modele, te implementira sve kriterije europske direktive Recreational Craft Directive (2013/53/EU) koja za plovila između 12 i 24 metra zahtjeva dva modula ocjenjivanja. Kako bi provodili ove poslove, Sunseeker je imenovao RINA-u, organizaciju koju priznaje 116 država svijeta kao jednu od najrigoroznijih klasifikacijskih institucija u svijetu.

Trenutačno je Sunseeker jedini u Velikoj Britaniji koji je usvojio ovaj rigorozni program certificiranja, a time njihovi proizvodi (plovila) dobivaju dodatnu vrijednost u procesu certificiranja i usklađenosti. Svi Sunseekerovi modeli bit će certificirani pod oznakom Modul B i Modul F, u skladu s njihovim vlastitim procesom kvalitete, kako bi osigurali apsolutnu i kontinuiranu usklađenost. Glavni tehničar tvrtke, Ewen Foster kazao je da ovim korakom nadilaze minimalne zahtjeve EU direktive, uključujući višu razinu nadzora koju provodi treća strane. ‘U konačnici se radi o pružanju izvrsnosti. Kupci mogu biti sigurni da su uz vlastitu iznimnu internu kontrolu svake pojedinačne jahte, sve dodatno provjerili i verificirali neovisni ispitivači.’

Predsjednik uprave Sunseeker International, Andrea Frabetti je izrazio oduševljenje suradnjom s RINA-om, što će im donijeti najveću moguću razinu certifikacije, daleko iznad zakonskog minimuma. „Ovo radimo zato što se pouzdamo u našu kvalitetu i u pouzdanost naših jahti, nešto što se odražava iz godine u godinu, iz vrijednosti polovnih plovila iz naše proizvodnje, te će našim klijentima pomoći sačuvati vrijednost investicije.“

Predsjednik uprave RINA-e, Paolo Moretti je kazao da ovo partnerstvo označava pozitivni napredak u industriji brodogradnje Velike Britanije. „Sunseeker je svjetski prepoznati, vodeći brend u gradnji jahti, te je RINA-i čast raditi s njima na ovom projektu, pružajući sveobuhvatno certificiranje svakog plovila u proizvodnji, ne samo prvog u nizu.“

Eco racer
Novosti

Održiva jurilica Ecoracer

Nothern Light Composite napravio je i testirao Ecoracer sportsku jedrilicu koja se u potpunosti reciklira

Start up tvrtka NLC je ušla u finale 11th Hour Sustainability Awards 2021 s Ecoracerom. Dodjelu nagrade organizira World Sailing od 2018. godine, a njome potiču industriju prema efikasnim rješenjima za široku uporabu, u skladu s njihovom poveljom World Sailing Sustainability Agenda 2030. Pobjednici ovogodišnjeg natječaja nisu Talijani, već Sail Africa, čije je djelovanje u domeni poticanja na jednakost i ravnopravnost. Pobjednik dobiva trofej, napravljen od bio smole infuzirane u reciklirana karbonska vlakna iz otpadnog materijala tijekom gradnje brodova za 36. America’s Cup, kao i novčanu nagradu od 10 tisuća USD.

Talijanska start up tvrtka NLC je već drugi puta u finalu, a prošle godine dobila i nagradu Design Innovation 2020 tijekom Salone Nautico di Genova za njihov Ecoprimus dinghy napravljen od biorazgradivog kompozita. Zatim su predstavili i inovativni dizajn za Ecofoiler, a nedavno je porinut i testiran njihov najnoviji model Ecoracer. S posljednjim modelom sportske jedrilice napravljene tehnologijom koja omogućava u potpunosti recikliranje trupa, ušli su u finale 11 Hour Sustainability Awards.

ecoracer

Dizajn Ecoracera radio je talijanski dizajner Matteo Polli, čiji je portfelj već ispunjen primjercima među kojima se provlači crta održivosti. Njegov najpoznatiji radovi su dizajn Grand Soleil 44 Performance, Grand Soleil 72, E-44, nekoliko modela Italia Yachts te brojni drugi projekti. Stoga i ne čudi da su njega odabrali za suradnju u projektu regatne jedrilice napravljene od reciklirajućeg kompozita.

Osim termoplastične tehnologije gradnje trupa, održivost se provlači i u ostatku gradnje, pa je Ecoracer opremljen palubnom opremom napravljenom od materijala koji se u cijelosti mogu reciklirati. Jedra koja su na Ecoraceru su OneSails 4T Forte, također napravljena tehnologijom termoplastične fuzije i trenutno su jedina sintetička jedra u svijetu sa svojstvom recikliranja, napravljena u potpunosti od istog polimera, o čemu smo pisali u Moru.

Oputa i užad napravljena je, pogađate od reciklirajućih materijala. Razvila ih je tvrtka Armare Ropes, pod brendom EcoBraid ispleteni su od materijala Dyneema® napravljene na bio bazi, posebno razvijena tehnologija za projekt Ecoracer 769. Na palubi su koristili Antalovu aluminijsku opremu, AG Plus aluminijski jarbol i bum, Fly Solar Tech solarne panele za punjenje baterija potrebnih za rad kaljužnih pumpi. Da bi zaokružili priču održivosti, Ecoracer za pogon koristi elektromotor brenda Mitek.

DSC_0178 DSC_0183

DSC_0185 DSC_0192

Piše: Teo Marević
Foto: Arhiva More / Northern Light Composite

Aluminij
Novosti

Ukinute carine

Tijekom vikenda u Rimu održan G20 summit, čemu su prethodila snažna lobiranja za ukidanje carina na aluminij i čelik

S jedne strane, Europska unija najavljuje postepeno uvođenje posebnih poreza na proizvode s visokom razinom emisije CO2, a s druge strane, predstavnici industrija oba kontinenta očajnički traže ukidanje carina na uvoz čelika i aluminija. Riječ je o sirovinama bez koje nema niti jedne industrije, a za čiju je proizvodnju potrebno utrošiti goleme količine energije, odnosno visoke razine CO2. Brodogradnja i nautička industrija u tome nisu iznimka, te je zbog carina, ali i drugih problema poput distribucije, njihova cijena skočila i preko 100 posto.

Ranije ove godine je američko nautičko udruženje NMMA objavilo da se izvoz američkih brodograditelja smanjio za 40 posto zbog uvođenja carina na čelik i aluminij 2018. godine, s procijenjenom gubitka više od 400 milijuna američkih dolara. Predstavnici 74 različitih industrijskih sektora, zagovarali su ukidanje carina na sirovinu, u čemu su i uspjeli. U ime nautičke industrije, američku stranu zastupalo je udruženje NMMA, a europsku EBI. Riječ je o Članku 232. koji se odnosi na poseban porez na aluminij i čelik, kojim su Sjedinjene američke države htjele zaštititi nacionalne interese od inozemne konkurencije, prvenstveno ciljajući na Kinu, ali i druga gospodarska i industrijska središta u svijetu.

Europska i američka nautička industrija međusobno ovise jedna o drugoj, te su s obje strane Atlantika proizvođači opreme, brodograditelji i kupci sa zanimanjem očekivali rasplet situacije. Posljednjih 18 mjeseci pandemija je dodatno otežala već opterećen lanac distribucije, pa je zbog cjelokupne situacije cijena sirovina skočila i preko 100 posto. Problemi u opskrbi industrije i dalje su tu, no sada je otklonjena jedna barijera, te su ovim činom EU i SAD napravile korak unaprijed k stabilizaciji proizvodnje, distribucije i trgovine. Dogovor između ostalog uključuje i uvjet da će se unutar dvije godine postići dogovor o dekarbonizaciji proizvodnje čelika i aluminija, s ciljem smanjenja emisije CO2, što će u bliskoj budućnosti ponovo otvoriti prostor za pregovore i zasigurno utjecati na spomenute probleme s kojima se industrije susreću.

Aluminij 2

Foto: Arhiva More

welding-1209208_1920
Novosti

Poskupljuje proizvodnja

Paket zelenih zakona predviđa uvođenje carina na čelik, što bi utjecalo na cijenu proizvodnje, između ostalog i na brodogradnju

Da bi EU postigla ciljeve iz Pariškog sporazuma, o karbonski neutralnoj EU do 2050., postepeno možemo očekivati uvođenje različitih mjera i poskupljenja proizvodnje, kakvo se navodi u prijedlogu paketa mjera „Fit for 55“ u prijevodu „Spremi za 55“ koji je upućen na razmatranje EU članicama. Paket između ostalog, sadrži i uvođenje poreza na čelik, odnosno na sve proizvode za koje postoji utvrđena visoke emisije CO2. Radi se o vrlo nepopularnim mjerama za uvođenje, ali gledajući klimatske katastrofe koje se odvijaju ovih dana u svijetu, možda smo i zakasnili.

Nerealno je za očekivati da će mjere biti dobro prihvaćene, a teško je vjerovati da će i biti usvojene. Što se tiče brodogradnje, već sada je pod pritiskom zbog nedostatka sirovog materijala, ako dođe li do poskupljenja, u svim industrijama koje koriste čelik, svakako će doći do krize. Europska unija je svjetski predvodnik u regulativi kojom planira smanjiti emisiju štetnih plinova za 55 posto do 2030. godine, u odnosu na razinu iz posljednjeg desetljeća prošlog stoljeća. Da bi ostvarila ambiciozne ciljeve, u sljedećem desetljeću nas očekuje niz mjera za smanjenje emisija, obuhvaćeni velikim EU zelenim planom.  Paket mjera „Fit for 55“ sada mora proći razdoblje od nekoliko mjeseci pregovora među 27 država članica i Parlamenta europske unije.

Druge glavne ekonomske sile uključujući Kinu i SAD, dva najveća svjetska zagađivača, također su se obvezali postići nultu emisiju štetnih plinova, za što znanstvenici predviđaju da je krajnji rok 2050. godina, kako bi izbjegli katastrofalne posljedice promjene klime. EU je prva koja mijenja legislativu za pokretanje zelenih promjena kroz naredno desetljeće, među blokom kojeg čini oko 25 milijuna tvrtki i gotovo pola milijarde ljudi.

Oporezivanje emisija

Bivši generalni direktor za klimatske akcije pri Europskoj komisiji, Jos Delbeke komentirao je za Reuters kako svi imaju određene ciljeve, ali prevesti ih u zakon koji vodi ka realnom smanjenju emisija, je najteži zadatak. Od uvođenja klimatskih akcija u zakonodavstvo, EU je do 2019. godine, smanjila emisije do 24 posto od razina iz 1990-ih godina. Da bi nastavila smanjivati štetne emisije, Europska komisija je predložila 12 zakona koji targetiraju energetsku industriju, proizvodnju, transport, stambeno grijanje i ostale glavne faktore zagađivanja.  Emisije iz automobila, zrakoplova i brodova zajedno čine oko četvrtinu štetnih emisija u EU, s tendencijom rasta. Zgrade proizvode oko trećinu emisija u EU bloku, a uz tvornice, brojni domovi se griju na fosilna goriva.

Prijedlog zakona obuhvaća mjere kojima bi se potaknulo kompanije i konzumente da odaberu zelenije opcije prije nego one štetne. Primjerice, jedan od detalja prijedloga zakona koji je procurio u javnost, piše Reuters, je oporezivanje zrakoplova koji koriste kerozin kao gorivo za pogon, a onima s niskim postotkom emisija CO2 dati odgodu plaćanja poreza na 10 godina. Obnova EU ugljikova balansa također uključuje i tjeranje proizvodne industrije, energane i zrakoplovne kompanije, te motorna plovila da plaćaju za zagađenje CO2.

Lista prijedloga je duga, a jedan od najupečatljivijih detalja je potpuna zabrana proizvodnje novih automobila na benzinsko i dizel gorivo do 2035. godine. EU će nastaviti još ambicioznije planove, te nastaviti ulagati u obnovljive izvore energije. Uskoro se očekuje da će Brussels najaviti detalje oko prvog uvođenja carina na ugljik, ciljajući na uvoz dobara za čiju proizvodnju je potrebna velika emisija, a u što spadaju čelik i cement. Ta je najava uznemirila trgovinske partnere EU, uključujući Rusiju i Kinu. Politički put za postizanje tih ciljeva će biti težak, a EU članice i EU parlament tek trebaju raspraviti prijedloge.

Sraz zapada i istoka EU

Spomen ovih mjera snažno je odjeknuo između bogatijih, zapadnih i skandinavskih zemalja EU, gdje prodaja električnih automobila strelovito raste s jedne strane, te siromašnijih, istočnih zemalja EU s druge strane, koje su zabrinute za cijenu tih mjera, čije ekonomije ovise o ugljenu. Najviše su pod povećalom dijelovi prijedloga EK koji obuhvaća, transport i grijanje domaćinstava što će potencijalno poskupiti cijenu stanovanja.

Komisija je načelno obećala neku vrstu socijalnog fonda za zaštitu domaćinstava s manjim prihodima, te potencirala članice EU da fond od 800 milijardi eura namijenjenih obnovi nakon Covid-19, usmjere ka izolaciji zgrada i poticanju stvaranja poslova u zelenim tehnologijama, poput onih na bazi vodika. Prema mišljenju stručnjakinje za EU klimatske zakone, Manon Dufour iz tvrtke E3G, Europska unija nema što skrivati, te će povremenom objavom ovakvih informacija testirati javno mnijenje i spremnost na promjene, prenosi Reuters. Prema njoj, nije nerealno za očekivati da će ovakav paket zakona stići usred socio-ekonomske krize, zbog čega bi EU trebala biti vrlo oprezna.

Diplomatski izazov

Zakonodavci moraju biti spremni i na to da će industrija snažno lobirati protiv donošenja takvih poreza. Europski sektori koji koriste čelik i cement u proizvodnji, već se bore s planovima, a poneki otvoreno zagovaraju izuzeće iz takvih poreza. Slično je bilo i s automobilističkom industrijom u prošlosti, ali više ne. Primjer je i europski giganti poput Volkswagena koji je već predan tranziciji na čistu energiju, te do 2030. planira prestati proizvoditi automobile s motorima s unutarnjim sagorijevanjem, a u tome nisu jedini. S prvim takvim paketom zakona u svijetu, EU nastoji zadržati poziciju globalnog političkog klimatskog lidera. Nejasno je hoće li to biti dovoljno, piše Reuters, međutim postavlja ambiciozan izazov za druge velesile prije konferencije UN-a koja bi se trebala održati u Škotskoj u studenom ove godine.

Izazovno će biti da Kina i SAD podupru ovakav zakon, izjavio je Tom Rivett-Carnac, UN-ov glavni politički strateg za Pariški sporazum iz 2015. godine, koji je dodao da ćemo vidjeti hoće li to poći za rukom EU diplomaciji. Time je Bruxelles najavio da žele europsku klimatsku politiku proširiti globalno. Prvi susret s diplomatskim izazovima bit će stavljanje carina na ugljik, što bi trebalo EU tvrtke staviti na isti nazivnik s jeftinom konkurencijom zemalja sa slabim regulativama glede emisija CO2. Prijedlog bi također trebao pogurati EU industriju da investira u skupu zelenu tehnologiju. Ako krenu prve, europske bi tvrtke mogle postići kompetitivnu prednost na globalnom tržištu proizvoda poput „zelenog“ čelika proizvedenog vodikom, piše Reuters. Pritom je nejasno odakle bi vodik nabavljali, jer trenutno se najveći udio vodika dobiva iz fosilnih goriva, no otom potom, o čemu smo pisali u tekstu o razvoju pogona na vodikove gorive ćelije za plovila u aktualnom broju Mora.

Tekst: Teo Marević
Foto: Pixabay

brunswick portugal 1
Novosti

Dva diva ulažu u Portugal

Nakon Brunswicka, Grupa Beneteau u pregovorima za investiranje u proizvodnju brodica u Portugalu.

Izbor zemlje kod francuskog brodograditeljskog diva Beneteau je posebno zanimljiv nakon što je najveći svjetski brodograditelj rekreativnih plovila Brunswick također investirao u proizvodne pogone u toj zemlji Europske unije. Vodeći europski brodograditelj, Grupa Beneteau želi ojačati proizvodne kapacitete. Naročito su zainteresirani za brodogradnju segmenta brodica do 35 stopa duljine, koje ovaj teškaš sa sjedištem u pokrajini Vendée pregovara s brodogradilištem Starfisher, koji bi trebao preuzeti značajan udio u kapitalu.

Španjolski brend Starfisher ima svoje proizvodne pogone u Vila Nova de Cerveira, na sjeveru Portugala, u blizini španjolske granice. Pod imenom Starfisher ili ST Boats, ovisno o tržištu, plasiraju motorna plovila otvorenog tipa i s kabinama, namijenjenima za sportski i rekreativni ribolov. Njihovi modeli pokrivaju širok raspon, od malih primjeraka dugih 6,5 m do obiteljskih motornih brodica od 45 stopa. Brodogradilište također gradi i za druge brendove, poput Catalan De Antonio Yachts.

Portugal kao alternativa Poljskoj

Najava Beneteauovih pregovora odzvonila je iz intervjua u kojem je predsjednik grupe Jérôme de Metz kazao kako su u potrazi za novom industrijskom lokacijom grupe, govoreći u kontekstu saturacije poljskog bazena radne snage. Poljska, koja se prometnula u vodeću europsku “tvornicu” brodica, gdje se proizvodi većina Beneteauovih manjih modela, kao i oni iz grupacije američkog konkurenta grupe Brunswick, sada pokazuje znakove nedostatka radne snage.

Portugal bi mogao postati nova baza za proizvodnju rekreativnih plovila u Europskoj uniji. Izbor grupe Beneteau je isplivao nedugo nakon što je Brunswick značajno uložio u svoje proizvodne pogone, koji se također nalaze u istom gradu, Vila Nova de Cerveira. Američka grupacija je pak najavila kako tamo namjerava udvostručiti proizvodnju. Nedostatak radne snage u Poljskoj može se objasniti i ulaganjem drugih europskih brodograditelja u proizvodne pogone u toj zemlji, kao i streloviti rast njihovog domaćeg proizvođača, Silent Yachts, koji su preuzeli nemali dio radne snage.

brunswick portugal

Piše: Teo Marević
Foto: Brunswick Portugal / Facebook

norvezani2
BrodogradnjaMORE

Dobar posao s Norvežanima

Gradnja radnih brodova za ribogojilišta za norveške naručitelje u Hrvatskoj višestruko je nadmašila očekivanja. Ljude koji organiziraju te poslove pitali smo kako su u tomu uspjeli

Dok Teo i ja sa Željkom Ninićem, jednim od konzultanata CroNoMara obilazimo svaki kutak velikog, petnaestmetarskog radnog katamarana što na platou šibenskog Iskra brodogradilišta 1 čeka otpremu u kakav norveški fjord, pitam se hoće li tamošnji fishfarmeri dok na njemu budu živjeli i radili znati tko ga je i gdje napravio.

Svi su natpisi na brodu na norveškom i engleskom, brand je Moen Marine i vjerojatno će tek pomnjivo čeprkanje po brodskoj dokumentaciji otkriti da je riječ o djelu hrvatskih meštara. I to ne slučajnom i usputnom jer u posljednjih jedanaest i pol godina sagrađena su u našim škverovima ravno 152 radna broda za norveške naručitelje. A još ih je 18 u gradnji. Lijep posao, znademo li da je proizvodna cijena do sada isporučenih brodova viša od 140 milijuna eura, osobito za zemlju u kojoj je industrijska proizvodnja, uključujući i brodogradnju, zadnja rupa na svirali.

norvezani3

Mi u Moru pratimo taj projekt još otkad su u tadašnjem NCP remontnom brodogradilištu, današnjoj Iskri, sagrađeni prvi katamarani namijenjeni opskrbi ribogojilišta. Ono što se u međuvremenu dogodilo vrijedi ispričati od samog početka jer pokazuje do koje se mjere može razviti državna inicijativa pa i državno privatno partnerstvo. Naravno, kad je država Norveška, onda i Hrvati mogu biti pravi partneri a ne kumovi.

Sve je krenulo tamo negdje 2008. godine kad je norveška vlada odlučila obvezu prema budućoj novoj članici EU usmjeriti u zajednički projekt u sektoru mora i pomorstva, ponajprije marikulture, smatrajući da tu može ponuditi najviše iskustva i znanja.  (…) Više pročitajte u 259. broju Mora.

norvezani1

DSC_0393
Novosti

Biograd diše punim plućima

Otvoren je Biograd Boat Show. Da se ne nose maske i ne mjeri temperatura na ulazu, netko bi pomislio da se radi o sasvim običnoj godini.

Biograd Boat Show je u tijeku, a 22. izdanje nautičkog sajma se odvija odlično s obzirom na epidemiološke uvjete. Volumen sajma je tek nekih 20 posto manji, a posjetitelja ima kao i prethodnih godina, dok se za vikend očekuje najveći broj gostiju. Iako je broj izlagača bitno smanjen, broj brodova po izlagačima je povećan i komotniji je raspored, te se ne osjeti nedostatak uzrokovan pandemijom korone.

U srijedu je održano svečano otvorenje, kao i panel rasprava Hrvatski dani nautike na kojoj su sudjelovali predstavnici industrije i raspravljali o protekloj sezoni, te o nadolazećim izazovima.

Najveće iznenađenje megajahte

U raspravi se osjetila doza napetosti, jer unatoč vladinim najavama nisu ostvarene neke pogodnosti za teško pogođene tvrtke. Podsjećamo, u proljeće su na zahtjev udruženja marina i čartera iz Vlade poručili kako će razgovarati i izaći u susret čarterašima koji su zbog korone imali gotovo stopostotni pad u predsezoni. Prijedlog je bio da se marinama odgodi plaćanje fiksnog dijela koncesijske naknade, te da marine u visini tog iznosa odgode plaćanje potraživanja od čarteraških tvrtki, no to se nije ostvarilo.

Svi su redom pozdravili vladine mjere i brzu reakciju Hrvatske na otvaranje vrata stranim plovilima, što je omogućilo relativno brz povratak u nautičku sezonu nakon lockdowna. Najveće iznenađenje ove sezone bio je stopostotni porast dolazaka  megajahti s gostima čija je prosječna dnevna potrošnja daleko iznad svih drugih gostiju.

Najveći gubitnici ove godine bili su mali brodari, odnosno izletnički brodovi čiji je pad u prosjeku preko 90 posto. Taj problem je dublji, jer se radi uglavnom o brodovima hrvatske proizvodnje, koji se servisiraju i opremaju u Hrvatskoj, u vlasništvu su hrvatskih brodara, s hrvatskim mornarima, a servisiraju se u brodogradilištima u kojima su zaposleni domaći ljudi u malim i velikim škverovima duž Jadranske obale.

Osoblje sajma i izlagači paze na mjere

Što se tiče mjera na sajmu, organizatori su dali svoj maksimum. Raspored stolova u restoranu i barovima podliježe epidemiološkim preporukama, s dezinfekcijskim sredstvima na svakom koraku. Izlagači i osoblje sajma nose maske čitavo vrijeme, a Covid-redari obilaze događaj. Na ulazu je i policija, mjeri se temperatura, no čitava je situacija vrlo pitoma.

Isto se ne može reći za posjetitelje, mahom domaće ljude, koji uglavnom ne nose maske, ili ih nose pod bradom, pa stavljaju na lice tek kad ugledaju redare. Na sajmu ima i gostiju s njemačkog govornog područja, ponešto gostiju iz Poljske i Mađarske, te gotovo da nema Slovenaca i Talijana. Danas i sutra su na rasporedu sastanci udruženja luka, marina, chartera, te seminari tvrtke MMK Booking Manager za čarteraške agencije, operatere, kao prezentacije i domjenci.

BBS 2020

DSC_0412 – kopija
DSC_0419 – kopija
DSC_0422 – kopija
DSC_0420 – kopija
DSC_0400 – kopija
DSC_0408 – kopija
DSC_0430 – kopija
DSC_0434 1 – kopija
leut1
BaštinaMORE

Antina niska leuta

Prilike za kanatu sigurno će opet biti jer Kvarneriol je tek jedan od leuta što ih u već pravilnom ritmu gradi meštar Fržop

Kad se danas u vrijeme serije i plastike dogodi naručitelj drvenog broda i to ne bilo kakvoga nego prelijepog leuta iz majstorske radionice Ante Fržopa, mora se tu naći osoba i motiv. Za ovu našu priču zaslužan je Đanfranko Načinović, pomorac iz Rijeke istarskih korijena. Njegov brod upoznao sam skoro godinu dana prije nego što sam ga susreo na kanati u Betini zadnjih dana ljeta. Kad sam ga vidio onako moćna i skladna pri kraju gradnje, bilo mi je jasno da će hrvatska flota tradicionalnih barki biti uskoro bogatija za jednu iznim-nu ljepoticu.

Nadali smo se da će u more početkom ljeta i jedva sam čekao vidjeti je kako plovi. Betinske djevojke i žene iz udruge Zora spremale su se zaplesati i zapjevati, kako je to na porinuću red. Samo, dogodilo se što se dogodilo pa je Kvarneriol, tako mu je ime, more dotakao tek u rujnu, broj uzvanika odredile su regule epidemiologa, a ples i pjesma članica Zore pričekati će sljedeću priliku. A nje će, uvjeren sam, sigurno biti jer ovaj leut samo je jedan u nizu što ih u već pravilnom ritmu svakih tri ili četiri godine sagradi meštar Ante. I na svakom od njih pokaže vrijednost i ljepotu tradicionalne gradnje.

leut2

Svima njima ishodište je osammetarski ribarski leut koji je još tamo 1999. godine sagradio za obitelj Joška Racetina iz Marine koji je njime vukao koćicu pa je radi toga imao malo širu krmu. Par godina kasnije, taman kad je dovršio Kurnataricu, priča mi Ante, pojavio se Ivan Lučev, povratnik iz Australije u Prvić Luku, i zaželio da mu napravi osam metarski leut koji će biti za njegove gušte i imati veći salon. „Imao sam šablone onog leuta, ali kako smo u međuvremenu počeli ozbiljnije idriti, znao sam da taj brod ne bi bio dobar za jedrenje. I onda sam odlučio napraviti novi model, novi nacrt i šablone makar mi je on govorio da to ne treba sve radit jer se njemu sviđa i onaj. Ali ja sam potrošio nešto vremena, napravio promjene i sagradio taj brod, malo širi, prilagođene forme, bolji za jedrenje.

Iako na kraju taj brod nikad nije dobio jedro makar je vlasnik govorija da će ga stavit. Dok sam gradio taj leut, dolazio je u radionicu naš mještanin Tonko Skračić kojemu se svidio taj model pa sam napravio i njemu brod. To je poznati leut Gušte. (…) „E onda je doša Đanfranko“, nastavlja Ante. „Šeta je po rivi u Betini i naša je Guštu. Svidio mu se. Njemu sam u odnosu na Guštu napravio u provi više utonuća jer nije bilo potrebno da prova pliva, da je puno vani. Pokazalo se kad je malo uronjena, da ti naši stari brodovi bolje jedru. Kad napravite dva do tri leuta – a to sam napravija tih posljednjih deset godina, onda se na tom zadnjem riješe sve negativnosti i dobijemo ovo što smo sada dobili. (…) Više pročitajte u 256. broju Mora.

leut3

plastika1
IstraživanjaMORE

Na kraju jednog vijeka

Istražili smo što se događa s dotrajalim plastičnim brodovima, te kako se o toj vrsti otpada brinu druge zemlje u EU.

Nalazimo se na kraju jedne generacije plovila koja su jednostavno dotrajala u svakom smislu. Plastični val 60-ih godina 20. stoljeća preplavio je svjetsku industriju i preko noći nepovratno promijenio način na koji živimo, unaprijedivši standarde života milijardama ljudi. Odjeća, cigarete, upaljači, automobili, barke, brodovi, jedra, naočale, satovi, cipele, posuđe, nema što nije napravljeno od neke vrste plastike.
Sada je industrija u potrazi za novim materijalima koji bi po praktičnosti i cijeni zamijenili plastiku, a da pritom ne štete okolišu.
U ovom trenutku proizvodimo više plastike no ikada i počinjemo biti svjesni koliko smo time samo posudili vremena. Plastični brodovi proizvedeni tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća neupitno će završiti kao nepoželjni otpad i toga će uskoro biti sve više. Statistički podaci europskih organizacija za zbrinjavanje plovila za otpad pokazuju da je najveći broj dotrajalih brodova star oko 30 do 45 godina.

plastika2

Znanstvenica u području morske biologije dr. sc. Corina Ciocan u svom tekstu o posljedicama napuštenih brodova se cinično pita: “Gdje odlaze brodovi kada umru? Na eBay, gdje će postati problem nekog drugog neznalice.” U našem slučaju to bi bili neki lokalni oglasnici, nakon čega postaju dio zapuštenih dijelova lokalnih brodogradilišta, obraslih dvorišta i pustopoljine uz magistralu.
Problem recikliranja je vrlo velik, a najteža je istina to da se većina plastike ne može reciklirati, već će se nastaviti raspadati i polako ulaziti u okoliš ili gomilati na izoliranim odlagalištima. Prilikom raspadanja plastika ispušta toksine i u mirkofragmentima ulazi u hranidbeni lanac, a studije o utjecaju tih procesa na zdravlje ljudi i životinja i dalje su rijetke, no redom pokazuju da bismo se trebali zabrinuti, o čemu smo više puta pisali u temama povezanih s plastikom u moru.

A sada nešto potpuno drugačije

Svi koji su jedrili u teškim drvenim, betonskim, željeznim, pa zatim u plastičnim jedrilicama znaju zašto je plastika, osim naravno po cijeni, izuzetno važna za plovidbu i sportsko jedrenje. Plastika je praktički stvorila rekreativnu plovidbu koja je prije toga bila rezervirana za ljude koji žive od broda ili im služi za prijevoz od jedne do druge točke.
Pojavom plastike u brodogradnji proizvodnja plovila naglo se povećala, a potražnja koja je oduvijek postojala, raste i danas. Jedrenje i veslanje su kao sport do pojave plastike u masovnoj brodogradnji bili rezervirani za članove sportskih klubova, te većini bili teško dostupni. (…) Više pročitajte u 256. broju Mora.

plastika3

Primus-2.38
BrodogradnjaMORE

Održiva brodogradnja

Talijanski tim razvija tehnologiju koja bi mogla brodogradnju učiniti ekološki održivom

Startup tvrtka Northern Light Composites iz Trsta napravila je prvi eco dinghy EcoPrimus, malu jedrilicu u potpunosti napravljenu od prirodnih materijala, zbog čega se u cijelosti može reciklirati. EcoPrimus je ekološka inačica klase Primus koju je 2016. dizajnirao mađarski dizajner David Bereczki kao nasljednika legendarne klase Optimist s nekim značajkama većih jedrilica.

Primus ima dvostruki trup, što jedrilici omogućava samopražnjenje, a u krmenom zrcalu nalaze se otvori za vodu, kao i otvor kroz koji se provlači jarbol s jedrom i bum prilikom spremanja te na taj način olakšava transport. EcoPrimus je standardnih dimenzija klase Primus: duga je 2,42 m s gazom dubine maksimalno 1,15 m i težine 35 kg. Riječ je o prototipu, a voditelj projekta Fabio Bignolini izjavio je za More da su trenutno na 75 posto do finalnog proizvoda. (…) Više pročitajte u novom, 254. broju Mora ili putem naše mobilne aplikacije Sailing Croatia.

Elan GT6
Novosti

Elan vraća proizvodnju

Najveće brodogradilište rekreativnih plovila u susjedstvu, Elan Yachts najavilo povratak proizvodnje od idućeg tjedna.

Elanov direktor Marko Skrbin kazao je za International Boat Industry da je tvrtka kompletno zatvorila sve aktivnosti 16. ožujka, prema preporukama slovenske vlade u svrhu zaštite svojih zaposlenika. Zbog izvanredne situacije kasni i dovršetak novog modela jedrilice GT6 koju Elan gradi u suradnji s Porscheom, a čije smo nacrte ekskluzivno objavili u prosinačkom broju Mora.

Predviđaju da će GT6 biti gotova do srpnja, a prvo javno predstavljanje zakazano je za nautičke sajmove u Cannesu i Southamptonu, naravno, s pretpostavkom da će se ti sajmovi zaista održati. Podsjećamo, novu Elanovu jedrilicu GT6 je dizajnirao Studio F.A. Porsche Design Office u suradnji s dugogodišnjim suradnikom Elana, Robom Humphreysom i njihovim kućnim timom.

Ovaj model donosi nekoliko vrlo upečatljivih i drugačijih pristupa dizajnu, što je vidljivo na prvi pogled. Dizajn kokpita i natkabine je apsolutno inovativan i elegantan, što znakovito spaja Elan i Porsche. Na tržištu će naći mjesto među brzim i udobnim jedrilicama, pogodnima za duže plovidbe.

Bavaria
Novosti

Brodogradnja na pauzi

Zbog sve oštrijih mjera koje države diljem svijeta poduzimaju kako bi zaustavili širenje koronavirusa, brodogradilišta su uglavnom prekinula, a manji dio njih je nastavio proizvodnju u smanjenom kapacitetu.

Od ponedjeljka je u Italiji na snagu stupila stroža mjera ograničenja u svrhu suzbijanja širenja pandemije. Do 3. Travnja su zatvorene sve tvornice koje nisu neophodne za život građana, pat ako i brodogradilišta. Prije samo nekoliko dana, za talijanski Solo Vela Net, direktori brodogradilišta govorili su kako rade smanjenim kapacitetom, kako bi čim efektnije provodili mjere zaštite zaposlenika i da se proizvodnja nastavlja. Fabio Planamente iz brodogradilišta Cantiere del Pardo kazao je kako će nastaviti raditi. Isto je poručio i vlasnik Ice Yachta, Marco Malgara koji je do pred nekoliko dana planirao isporučiti sve narudžbe u već utvrđenim uvjetima. Neka brodogradilišta poput Italia Yachts, Solaris i druga manja vjerojatno su zatvorena, prenosi SVN, jer im nitko nije odgovorio na upit.

Prošlog tjedna pisali smo o nekim brodogradilšitma koja su rano uvela mjere zaštite, pa nastavljaju raditi. Francuski Fountaine Pajot i Dufour su zatvorili proizvodnju u petak dok im ostali odjeli tvrtke rade od kuće i dostupni su za komunikaciju i dozvoljene operativne zahvate s klijentima, novinarima, partnerima i dobavljačima. Balì je smanjio proizvodnju, a njemačka Hanse Grupa održava proizvodnju aktivnom primjenom politika zaštite osoblja. Slično radi i Bavaria. Grupa Beneteau je do daljnjega zatvorila svoje pogone za proizvodnju brodova i plutajućih kuća u Italiji i Francuskoj, dok im pogoni u Poljskoj i SAD-u rade u smanjenom obimu. Iz grupe Beneteau naglašavaju kako prate zbivanja u svijetu i nastoje očuvati zdravlje svojih zaposlenika, pa je u tu svrhu otkazali sva službena putovanja i organiziran je rad o kuće za one odjele koje je to moguće, dok drugi rade prema uvjetima koje određuju vlasti u pojedinim državama.

Britanski brodograditelj Princess Yachts najavio je kontrolirano gašenje proizvodnje u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tvrtka je u priopćenju izrazila zabrinutost za zdravlje svojih zaposlenika, te partnera i kupaca. Tvrtka je prema naputku britanske vlade svoje zaposlenike klasificirala kao „Odsutne do daljnjega“, te je najavila da će im uredno isplaćivati plaće. Direktor švedskog Nautor’s Swana, Vanni Galgani izjavio je da oni nastavljaju raditi u relativnom spokoju, zahvaljujući rijetkom naseljenosti pa se zaraza sporije širi, prenosi SVN.

Čarteraši prvi na udaru

Zbog ograničenja koja polako nastupaju u sve većem broju zemalja, kašnjenja su ono što nas neizbježno očekuje u ovoj ljetnoj sezoni, za koju još postoji nada. Iako su u većini europskih zemalja već najavljene odgode plaćanja poreza i slične mjere, svojevrsno razumijevanje će postojati i među partnerima i dobavljačima, no tu ne staju potencijalni financijski problemi za brodogradilišta. Posve je izgledno da će cijeli svijet ući u recesiju, a čitavo gospodarstvo će snažno usporiti, što će se dakako odraziti na brodogradilišta kao i sve popratne industrije.

Ključan period je ljeto. Ako pandemija stane i život se nastavi normalizirati do ljeta, pa da turistička, odnosno nautička sezona ispadnu koliko-toliko u redu, gospodarstvo će se brže oporaviti. Ne bude li sezone, poslovanje brodogradilišta će se ugroziti posljedično poslovanju čarteraških tvrtki, dilera brodova i nautičke opreme te drugih gospodarskih čimbenika. Najtežu štetu proživjet će čarteraški sektor. Čak i ako pandemija završi u lipnju, sezona sasvim sigurno neće polučiti očekivane rezultate. Prema istraživanju talijanskog SVN-a najveću štetu će pretrpjeti sektor katamarana, jer većina prodaje višetrupaca odnosi se na čarteraške kompanije.

Foto: Bavaria