Paradižet

Ako je neko dijete ili odrasli, ne daj Bože, dobio upalu pluća ili plauritu, u život ga je vraćao paradižet! Mladićima je ova ljetna hladna energetska bomba davala polet, zanos i strast u večernjim izlascima kada je strankinjama trebalo pokazati i dokazati šarm i izdržljivost jadranskog „galeba“

Paradizet1

Ako je neko dijete ili odrasli, ne daj Bože, dobio upalu pluća ili plauritu, u život ga je vraćao paradižet! Mladićima je ova ljetna hladna energetska bomba davala polet, zanos i strast u večernjim izlascima kada je strankinjama trebalo pokazati i dokazati šarm i izdržljivost jadranskog „galeba“.

Ovo je slastica koja vraća u djetinjstvo. Pripremale su ga brižne majke svojoj djeci napose onima koji su bili anemični, kojima je trebala snaga i energija da bi se mogli nositi s nedaćama života. Ako je neko dijete u porodici bilo mršavo i slabijega rasta, kao posebni dodatak hrani dobivao bi paradižet! Ako je neko dijete ili odrasli, ne daj Bože, dobio upalu pluća ili plauritu (upalu porebrice), u život ga je vraćao paradižet!

Sam naziv slastice paradižet u dijalektu je iskrivljena talijanska (venecijanska) riječ paradisiaco u značenju – rajski. Prema tome ovo je rajska hrana ili hrana izašla iz raja koja je nekada nemali broj već otpisanih ljudi vratila u život, ovozemaljski raj! U našim kontinentalnim krajevima ta slatka delicija koja dolazi iz austrijske, bečke kuhinje, ima manje rajski naziv šnenokle što dolazi od njemačkog Schneenockerln. A kako i priliči jednoj alpskoj zemlji, delicija je povezana sa snijegom (Schnee – snijeg, Nockerl – valjušak).

Paradižet je i preventivni „lijek“ koji se koristio napose ljeti. Obično je bio okrepa nakon cjelodnevnog kupanja, plivanja i iscrpljujućeg skakanja po valovima. Poslijepodnevna hladna, osvježavajuća slastica koja je vraćala energiju potrošenu u „borbi“ s morem i suncem. Paradižet je vraćao snagu, a tjerao umor i malaksalost i time priječio put bilo kakvoj bolesti.

Paradizet2