Održivi uzgoj riba
Ukupna količina ulovljene i uzgojene hrane podrijetla iz vode, zadovoljava tek 36 posto potreba europskog tržišta
Hrvatska je na četvrtom mjestu u EU po količini uzgojene ribe, a nakon Grčke, Španjolske i Italije. Unatoč jačanju uzgoja riba u Europi, količina uzgojene ribe, mekušaca, školjkaša i ostale hrane s podrijetlom iz vode nije dovoljna. Količina iz uzgoja zajedno s ulovom zadovoljava tek 36 posto svojih potreba za tom vrstom hrane čime Europa nije samodostatna u opskrbi tržišta.
Prošlog tjedna je održana konferencija talijansko-hrvatskog projekta AdriAquaNet – Jačanje inovacija i održivosti u jadranskoj akvakulturi, na kojoj je istaknuto kako održiv uzgoj riba podrazumijeva sustavnu brigu za okoliš, zdravlje riba u uzgajalištima i opskrbu tržišta kvalitetnim i zdravim proizvodima.
Tom prigodom je ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta, izv. prof. dr. sc. Boris Habrun istaknuo „Kako bi se očuvao riblji fond, idućih će godina veća područja Jadrana biti ograničena za ulov ribe. Zbog toga uzgoj riba ima sve važniju ulogu. Taj uzgoj treba biti ekološki prihvatljiv, a briga o ribama u uzgajalištima besprijekorna. Kako bi se u tome uspjelo, znanost treba biti kvalitetna potpora gospodarstvu.“
Višegodišnji suficit proizvodnje
Hrvatska ribom iz uzgoja opskrbljuje vlastito te strana tržišta. U ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, Hrvatska bilježi veliki deficit koji se od njezina ulaska u EU povećao za 30-ak posto, ali se u segmentu ribarstva, uzgoja riba i proizvodnje ribljih proizvoda bilježi višegodišnji suficit, rekao je prof. dr. sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam. Dodao je da smo „Prošle godine uvezli ribe vrijedne 132 milijuna eura, a izvezli je gotovo u dvostruko većoj vrijednosti. To je jedan od boljih segmenata hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije. Svojevrsni je apsurd da Hrvatska ima dobar potencijal u ulovu i uzgoju riba, a da se s dvadesetak kilograma potrošnje ribe po glavi stanovnika godišnje nalazimo tek na 80 posto potrošnje prosjeka EU.“
U tijeku je izrada Nacionalnog plana razvoja akvakulture za programsko razdoblje 2021. – 2027., a ciljevi tog plana su povećanje proizvodnje akvakulture, jačanje otpornosti na klimatske promjene, povećanje konkurentnosti tog sektora, doprinos razvoju ruralnog tj. priobalnog područja i poticanje inovacija u akvakulturi, kazala je voditeljica Službe za akvakulturu Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede Tatjana Boroša Pecigoš.
Direktor proizvodnje tvrtke Cromaris, Dane Desnica istaknuo je da su među najvećim izazovima uzgajivačima riba trenutačno, rast troškova proizvodnje te otežana dostupnost sirovina. „Zbog toga nam je u sklopu projekta AdriAquaNet posebno zanimljiva potraga za alternativnim izvodom sirovina. Inače smo posvećeni očuvanju energije i njezinoj proizvodnji iz obnovljivih izvora.“ Tvrtka Cromaris ove godine planira tržište opskrbiti s više od 12 tisuća tona ribe, što predstavlja rast proizvodnje za 12 posto u odnosu na prošlu godinu.
Domaće cjepivo
Znanstvenici ističu kako je nutritivna vrijednost uzgojene ribe ista onoj ribe iz ulova. Dr. sc. Snježana Zrnčić, znanstvena savjetnica u Laboratoriju za patologiju riba Hrvatskog veterinarskog instituta i koordinatorica projekta AdriAquaNet za Hrvatski veterinarski institut je kazala da je sa zdravstvenog stajališta uzgojena je riba kvalitetnija. „Ona je pod kontinuiranom veterinarskom kontrolom – od kontrole zdravlja riba u uzgajalištu do provjere zdravstvene ispravnosti ribljih proizvoda. Kako bi se u uzgoju riba izbjegla nepotrebna primjena antibiotika, preporučujemo cijepljenje. Budući da nema komercijalnih cjepiva protiv svih patogenih bakterija, Hrvatski veterinarski institut je kreirao, proizveo i testirao autogena cjepiva koristeći bakterije izdvojene na uzgajalištu partnera. Imamo i alternativu za hranidbu riba u uzgajalištima. Ta se hranidba sada temelji na ribljem brašnu. Riblje brašno moguće je zamijeniti hranom koja sadrži biljne ili životinjske proteine podrijetlom iz nusproizvoda peradarstva ili proteine podrijetlom od odmašćenih ličinki crne vojničke muhe.“
Voditelj projekta AdriAquaNet i profesor na Odjelu za znanost, poljoprivredu i zaštitu okoliša Sveučilišta u Udinama, Marco Galeotti je istaknuo da su u projekt, uz uzgajivače riba u Hrvatskoj i Italiji, bila sa stotinjak istraživača uključena četiri istraživačka centra i tri sveučilišta. 
Lovro Jurišić, voditelj projekata u sklopu Zajedničkog tajništva Interreg programa Italija – Hrvatska, rekao je da većina prekograničnih projekata služi smanjivanju štetnih posljedica državnih granica na lokalno stanovništvo, no da je ovaj jedinstven po fokusu na plavu ekonomiju i zaštitu mora.
Foto: Bojan Bogdanić
