feljon3

Pharos, Faro, Fanale, Lanterna, Majak, Svietnjak, Svjetionik je pomorsko svjetlo sa stalnom posadom. Najpoznatiji svjetski svjetionik projektirao je, po predaji, Sostrat iz Knida u trećem stoljeću prije nove ere, na otočiću pred aleksandrijskom lukom. Premda nije sačuvan do današnjih dana, Pharos će postati sinonimom za svjetionik. Vjeruje se da su prvi svjetionici na istočnojadranskoj obali sagrađeni u grčkim kolonijama Issa i Pharos. Viški se navodno nalazio na otočiću pred lukom, koji od početka 19. stoljeća poznajemo pod nazivom Host. Onaj starigradski mogao je biti na rtu Kabal, također na ulazu u luku. Nažalost, ne postoje materijalni ni pisani dokazi za ove tvrdnje. U doba antičkog Rima intenziviran je promet Mediteranom pa je trebalo voditi računa da što veći broj plovila brzo i sigurno stigne do svojih odredišta. Grade se luke s operativnim obalama i molovima opremljenima svom potrebnom infrastrukturom. Istodobno su izgrađeni i počeli s radom brojni svjetionici na ulazima u veće luke i na ušćima većih rijeka diljem Mediterana. Desna strana Jadrana nažalost ne baštini nijedan takav objekt iz antičkog doba. Naravno, to ne znači da nisu bili sagrađeni na ovom području, već je vjerojatnija nemogućnost njihovog održanja tijekom kasnijih razdoblja. Povjesničari pomorstva označili su brojne moguće lokacije svjetionika antičkog razdoblja, među kojima se dakako ističe Salona. Natpis na nadgrobnom spomeniku pronađenom krajem 19. stoljeća u moru pokraj ušća rijeke Jadro govori o postojanju svjetioničke službe u ondašnjem centru Provincije Dalmacije. Točna lokacija nije poznata pa tako povjesničari špekuliraju sa sljedećim lokacijama: punta Marjana, hrid Galija ili već spomenuto ušće Jadra.

feljon1

feljon2