akvatorij1

To u doba kad jadranska flota, osobito čarteraška, iz godine u godinu narasta, postaje prednost, a ne mana. Na njima, usprkos postojanju ozbiljne nautičke infrastrukture, ipak nema one gužve koju nalazimo na velikom dijelu dalmatinskih otoka pa će nautičaru u njihovu akvatoriju i u srcu sezone uglavnom biti ugodno i udobno. Otoci su to i zanimljive ambijentalnosti, s nekoliko ubavih povijesnih gradića na obali i pitoresknih naselja u unutrašnjosti. Cres uz to spada i među rijetke velike jadranske otoke sačuvane od prevelike izgradnje s mnogo zaštićenih krajolika. Zbog svega toga bi i onima koji do njih obično ne doplovljavaju vrijedilo s vremena na vrijeme i k njima okrenuti provu i posvetiti neko vrijeme. Uz uvažavanje činjenice da ljetne nevere na sjevernom Jadranu započnu nešto ranije nego li na srednjem i južnom te da je sjeverna obala Krka izložena jednoj od snažnijih bura. Upravo na toj, sjevernoj strani Krka, započet ćemo našu plovidbu oko dva otoka.

Otok Krk

Zaplovit ćemo od rta Šilo, najsjevernije otočke punte koju lijepo vidimo kad na otok preko Krčkog mosta stižemo automobilom. Zaklanja je otočić Sv. Marko o koji se oslanja most. Tu Krk od kopna dijeli Tihi kanal, a na njegovu najužem dijelu, rtu Vošćica na kojem je i svjetionik, ta udaljenost je svega tri kabela. Taj dio obale je stjenovit i negostoljubiv s tek nekoliko manjih plaža i uvalama Voz i Peškera s obje strane poluotoka Lanterna pa unatoč blizini Kraljevice i Jadranova na kopnu nije naročito posjećen. Sura obala s tri uvalice, Tambišnicom, Slivanjskom i Lončaricom u kojima se ljeti znade naći barki s kupačima nastavlja se pune četiri milje sve do ulaza u zaljev Soline.

akvatorij2

Po veličini i gotovo jezerskom obliku nalik Puntarskoj dragi na južnoj obali otoka ne dijeli njenu nautičarsku slavu. Njegova nautička infrastruktura spram puntarskoj je nejaka, nalazi se na sjeveroistočnoj strani otoka, više je izložen buri. Unatoč tomu, Soline su itekako važne vlasnicima brodica naselja sa sjeveroistočne strane Krka i onima s nešto više od dvije milje udaljenog kopna – Crikvenice, Selca i susjednih mjesta kojima je zaljev uz nekoliko susjednih krčkih uvala idealno mjesto za odlazak na ljetna kupanja. Zato se po danu u njemu sidre ili vežu brojne brodice s kupačima. No noću se slika mijenja i u Solinama na sidru ostaju samo veći brodovi. Sidri se po čitavom zaljevu, ali najbolje je to učiniti zapadno od Klimna, na muljevitu dnu koje odlično drži.

U zaljevu su solane, po kojima je i dobio ime, postojale još u antičko doba, a proizvodnja soli bila je naročito razvijena u doba krčkih knezova Frankopana. Nestale su nakon što je Krk potpao pod Veneciju 1480. godine.

Čitav je zaljev plitak, a dubine su uglavnom između 4 i 5 metara, osim na samom ulazu. Najpliće je uz južnu i jugozapadnu obalu, na kojoj su velike naslage ljekovitog mulja. Dug je oko milju i pol, a širok nešto više od jedne milje, a u sjeverozapadnom dijelu je i otočić Školjić.

Na obalama Solina tri su naselja puna novijih gradnji. Među nautičarima najpoznatije je Klimno na istočnoj obali…

Cres

Otok koji je prije nekoliko godina nakon preciznih mjerenja i službeno od Krka preuzeo epitet najvećeg na Jadranu daleko je od najnaseljenijeg. Na čitavom otoku koji se u pravcu od sjevera do juga proteže u dužini od 66 kilometara živi tek nešto manje od 3100 stanovnika, od toga više od dvije trećine u samome Cresu. To je posljedica odlaska velikog broja Talijana nakon Drugog svjetskog rata, ali i toga što se, za razliku od drugih otoka na njemu nije intenzivno razvijao turizam i nije bilo prevelike gradnje. Kako svaka medalja ima lice i naličje ono cresko je da je otok gotovo u cijelosti sačuvao djevičanski izgled, da je na njemu jako malo neprimjerene gradnje i naposljetku da onima koji bi uživali u plovidbi oko njega pruža mnogo. Njegova je obala izrazito raznolika. Najveći dio one okrenute istoku je nenaseljen, stjenovit i ne bog zna kako razveden. Takav je i njegov sjeverozapadni dio, a za plovidbu najljepši i najzanimljiviji dijelovi su oni od grada Cresa prema jugu i Osoru, pa kroz Osorski tjesnac prema jugu do brojnih uvala na području Punte Križa pa opet nekoliko milja put sjevera.

Kako većina onih koji plove ka Cresu stižu iz kvarnerskih marina i lučica učinit ćemo tako i mi i doploviti najprije do rta Jablanac, njegove najsjevernije točke, pa se zapadnom obalom polako spuštati prema jugu. Sve do grada Cresa nećemo uz nju naići na nautičarima privlačne uvale. Prva do koje dolazimo je Banja, uvala u kojoj se nekad obavljao ukrcaj drva, potom ćemo ploviti uz trajektnu luku Porozina pa punih dvanaest milja uz nenaseljenu obalu do Cresa. Obalu krasi tek pokoje djevičansko žalo, pogodnije da se pred njim zaustavi kakva mala barka nego li veća jedrilica ili jahta. Za reći pravo, rijetko tko to i učini kad nas malo dalje čeka neslućena ljepota.

akvatorij3