Jakov Dulčić

S našim najcitiranijim znanstvenikom iz područja biologije mora i ihtiologije, Glavni i odgovorni urednik znanstvenog časopisa Acta Adriatica razgovarali smo o novim ribama Jadrana i Sredozemlja

DSC_5925-CB

Naš svjetski poznati i uvaženi ihtiolog prof. dr. sc. Jakov Dulčić, znanstveni savjetnik (trajni izbor) u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu i voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov, rado je udovoljio molbi reportera Mora i za čitatelje iznio manje znane, intrigantne i zanimljive ihtiološke spoznaje.
Autor ili koautor je više knjiga, svakako najpoznatije su Nove ribe Jadranskog i Sredozemnog mora, Ribe rijeke Neretve, Povijest prirodoznan­stvenih istraživanja Jadranskoga mora….

 Znači, ovo su te nove ribe? Je li ovo otrovna napuhača?

Pazite! Ne dirajte! Najopakija je, a koža joj je otrovna i na dodir. Posebno je opasna za konzumiranje. Usputno, volio bih da je zovu četverozupka, a ne napuhača. A ovo je plavotočkasta trumpetača Fistularia commersonii, a ovo tamna mramornica Siganus luridus koja potiskuje salpu u istočnom Mediteranu. Slovenci su je ulovili u svojim vodama, a mi prije njih kraj Mljeta. A evo vam pravi primjer, pogledajte ribicu Oplegnathus fasciatus, prugasti kljunaš. Primjer je unosa balastnim vodama. Predivna je! Naraste ona puno veća. Bio je to prvi nalaz, ali samo fotografiran kod Malte, oni je nisu uhvatili. Mi je imamo prvi u Mediteranu, prvi uhvaćeni primjerak. Čovjek ju je ostavio za nas, javio se Institutu, ulovio ju je u vršu za škampe ispred Bakarskog zaljeva. Znači, klasičan primjer, tankeri za naftu i njihove balastne vode. Ona jednostavno voli ući u one prostore gdje se uvlači i izvlači more i tamo putuje, „uživa“ i onda se samo „iskrca“. Pogledajte je, prekrasna je. Mislim, ona ne prijeti, neće prijetiti ništa, ali zanimljivo je što se sve može drugo donijeti. Donosi se svašta, bakterije, cjevaši, rakovi i brojni drugi organizmi. Imate jedan organizam, rebraš Mnemiopsis leidyi koji se prebacio, također balastnim vodama, u Crno more i tamo izazvao kaos, još osamdesetih godina prošlog stoljeća. Toliko se razmnožio da je potamanio sva jaja i larve od inćuna, tako da je pala cijela industrija, jer više nije bilo uopće inćuna nekoliko godina jer nije mogao obnoviti populaciju. To je bio i kolaps industrije koja se temeljila na preradi inćuna i to samo zato jer je jedan organizam, kojeg jedva da vidiš, potamanio jaja inćuna. To je taj problem transporta, nikad ne znaš kako će se strani organizam ponašati u novom okolišu. Ukoliko nema prirodnog grabežljivca, u novom okolišu može doći do poremećaja u hranidbenom lancu i tada mogu nastupiti problemi povećanjem njihove brojnosti.

DSC_5867

DSC_5943