Ist

Na ubavom otoku zadarskog arhipelaga nema više vinograda niti pomoraca. Umjesto njih stigli su nautičari i turisti, usidrene su bove, otvorene su gostionice, čak se i odojak na ražnju vrti

porat1

Brzi katamaran Silba koji ne plovi do Silbe, barem ne ovaj put, brzo je napustio užurbanost zadarske gradske luke i zaputio se prema obližnjim otocima. Prostrana utroba katamarana tek se dijelom popunila putnicima. Daleko je to od gužvi koje vladaju na ovakvim brodovima na srednjodalmatinskim prugama. Prvo smo stali u Molat. Povirili smo preko ramena onih koji su se iskrcavali ne bismo li vidjeli koga poznatog, ali ništa od toga. Sve se opet ponovilo u Brguljama pa opet u Zapuntelu. Zapuntel je mjesto na krajnjem sjeverozapadu otoka Molata koji se tu gotovo dodiruje sa susjednim otokom Istom. Ova dva otoka odvaja plitki (po sredini 6 m dubok) i tek 200 m široki tjesnac Zapuntel ili Tisno. U tjesnacu na obalama Ista je uvala Mljake u kojoj su dva koncesijska polja s bovama. Od pristaništa u Zapuntelu do našeg konačnog odredišta, glavne luke otoka Ista u uvali Široka, nekoliko je minuta vožnje katamaranom. Već samo ime govori da se radi o prostranoj uvali otvorenoj prema jugoistoku. Uvala se smjestila između dva bila, neki će reći dva lanca bregova, od kojih je onom na jugozapadu najviši vrh Vrh gore od 163 m, a onom sjeveroistočnom vrh Straža od 174 m. Očito, na najvišem otočkom vrhu nekada je bila straža što ne začuđuje jer s vrha puca pogled na sve okolne otoke, morske prolaze, kao i prema otvorenom moru (kulfu). Podno Straže uz more proteže se jedino naselje ovoga otoka koje i nosi njegovo ime. S druge strane, sjeverozapadne, druga je uvala Kosirača, također uvučena između ova dva otočka bila. Odvaja ih blago uzdignuti teren, vjerojatno nekada obrađeno polje. Ove dvije uvale s pobočnim bilima otoku daju specifičan oblik, neki će reći leptira, a neki spojenih potkova (spojene vrhovima svojih zaobljenih dijelova). Površina otoka je 9,73 km2, a obalna crta je duga 23 km. Otok je izgrađen od vapnenca, tek djelomično i od dolomita te prekriven gustom makijom. No učinite li šetnju mjestom zamijetit ćete da su neki ogradni zidovi dvorišta građeni većim blokovima bitno drugačije strukture i boje od uobičajenog vapnenca. Radi se o tufu (sedra, bigar, travertin) što je također u krajnjoj liniji jedna vrsta vapnenca. Tuf se lako obrađuje, a ima ga na otoku na što ukazuju i toponimi, rt Tuf i vjerojatno uvala Turtula. Od latinskog naziva za grad Tiburtinus (Tivoli), iz kojega su nadzirani rudnici građevnog kamena Lapis tiburtinus, izvedeno je travertin, jedan od naziva za sedru. A iz riječi thophus koju koristi već Plinije Stariji, a koristila se za neke prirodne porozne materijale, dobiveno je tuf. Tuf je dokaz da je u dalekoj geološkoj prošlosti preko današnjeg išćanskog područja tekla rijeka i da su se na njenom toku stvarale sedrene barijere.

porat3

porat2